Velika Kladuša

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Translation arrow.svg
Ovaj članak ili dio članka, djelomično ili uopće nije preveden s bošnjačkog jezika.
Slobodno pomozite u prijevodu vodeći računa o stilu i pravopisu. Izvornik se možda nalazi na popisu drugih jezika.


Velika Kladuša
VelikaKladusa Municipality Location.png
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Županija Unsko-sanska
Sjedište Velika Kladuša
Načelnik Admil Mulalić
Površina  ? km²
Stanovništvo
 - Ukupno
 - Gustoća

52.908 (1991.)
?/km²

Velika Kladuša je grad i središte općine na krajnjem sjeverozapadu Bosne i Hercegovine.

Velika Kladuša je jedna od osam općina Unsko-sanske županije. Smještena je na krajnjem sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine. Graniči s Republikom Hrvatskom i nalazi se na tromeđi Banovine, Bosanske krajine i Korduna, što je čini značajnim raskrižjem putnih pravaca iz Bosne i Hercegovine.


Zemljopis[uredi VE | uredi]

S južne strane graniči s općinama Unsko-sanske županije Bužim i Cazin, a sa zapada, sjevera i istoka s Repubikom Hrvatskom, odnosno općinama Cetingrad, Vojnić, Topusko, Glina i Dvor.

Administrativno je teritorij općine podijeljen na 14 mjesnih zajednica, različitih po površini i po broju stanovnika.

Geoprometni položaj Velike Kladuše je veoma značajan za njeno stanovništvo, za Unsko-sansku županiju i Bosnu i Hercegovinu u cjelini. Mnogi je nazivaju "kapijom Bosne". Njenim teritorijem prolazi magistralna cesta M4-2 koja je povezana sa središtem županije na jugu, a na sjeveru s gospodarskim središtima u Hrvatskoj.

Zemljište općine Velika Kladuša predstavlja jedan od najvažnijih činioca u razvoju općine s obzirom na zemljopisni položaj, klimatske i hidrološke prilike, geološke i pedološke karakteristike.

Od ukupne površine zemljišta najveći postotak predstavlja poljoprivredno zemljište - 22.375 hektara ili 67,48 % ukupnog teritorija.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Velika Kladuša

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Velika Kladuša imala je 52.908 stanovnika, raspoređenih u 49 naselja.

Stanovništvo općine Velika Kladuša
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Muslimani 48.305 (91,29%) 40.238 (88,39%) 32.110 (88,99%)
Srbi 2.266 (4,28%) 2.456 (5,39%) 2.845 (7,88%)
Hrvati 740 (1,39%) 701 (1,53%) 742 (2,05%)
Jugoslaveni 993 (1,87%) 1.758 (3,86%) 191 (0,52%)
ostali i nepoznato 604 (1,14%) 367 (0,80%) 191 (0,52%)
ukupno 52.908 45.520 36.079

Velika Kladuša (naseljeno mjesto), nacionalni sastav[uredi VE | uredi]

Velika Kladuša
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Muslimani 5.391 (78,10%) 3.823 (73,43%) 2.343 (82,76%)
Srbi 540 (7,82%) 515 (9,89%) 226 (7,98%)
Hrvati 186 (2,69%) 202 (3,88%) 131 (4,62%)
Jugoslaveni 586 (8,49%) 598 (11,48%) 68 (2,40%)
ostali i nepoznato 199 (2,88%) 68 (1,30%) 63 (2,22%)
ukupno 6.902 5.206 2.831

Naseljena mjesta[uredi VE | uredi]

Bosanska Bojna, Brda, Bukovlje, Crvarevac, Čaglica, Čelinja, Dolovi, Donja Slapnica, Donja Vidovska, Elezovići, Glavica, Glinica, Golubovići, Gornja Slapnica, Gornja Vidovska, Grabovac, Gradina, Grahovo, Johovica, Klupe, Kudići, Kumarica, Mala Kladuša, Marjanovac, Miljkovići, Mrcelji, Nepeke, Orčeva Luka, Podzvizd, Poljana, Polje, Ponikve, Rajnovac, Stabandža, Šabići, Šestanovac, Šiljkovača, Šmrekovac, Šumatac, Todorovo, Todorovska Slapnica, Trn, Trnovi, Vejinac, Velika Kladuša, Vrnograč, Vrnogračka Slapnica, Zagrad i Zborište.

U općini je 1991. živjelo 52.908 stanovnika, dok teritorija općine iznosi 331,55 km2 što velikokladušku općinu uvrštava u najgušće naseljene prostore Bosne i Hercegovine. Procjenjuje se da danas općina ima oko 44.350 stanovnika.

Mjesne zajednice[uredi VE | uredi]

Na popisu stanovništva 1991. godine općina Velika Kladuša je imala 49 naseljenih mjesta raspoređenih u 12 mjesnih zajednica:

Gradske mjesne zajednice[uredi VE | uredi]

Seoske mjesne zajednice[uredi VE | uredi]

Poslije potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, općina Velika Kladuša je u cjelini ušla u sastav Federacije BiH.

Uprava[uredi VE | uredi]

Povijest[uredi VE | uredi]

Velika Kladuša se prvi put spominje 30. listopada 1280. (datum na svom štitu) po imenu Cladosa. Za vrijeme Bizantskog Carstva, pretpostavlja se da je broj stanovnika u gradu počeo polako rasti. Potkraj 13. stoljeća do 1464., Velika Kladuša je bila pod kontrolom dviju različitih hrvatskih kraljeva. Oko 1464. Osmansko Carstvo se širi prema ovoj regiji, a grad je konačno osvojen 1633.. Velika Kladuša će kasnije postati središte osmanske ekspanzije u susjednoj Hrvatskoj, kao i ostatak Europe. Na početku okupacije Bosne i Hercegovine od strane Austro-Ugarske Monarhije 1878., Velika Kladuša, zajedno s drugima u regiji, je digla najveći otpor u regiji. Ipak, ona se razvila otvaranjem škola, uvođenje zemljišnih knjiga, a džamija i katolička crkva su građene. Za vremena bosanskog rata od 1993. do 1995. bila je središte Republike Zapadne Bosne pod Fikretom Abdićem.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Ranih 1980-tih godina Velika Kladuša je ostvarila najveći gospodarski procvat u povijesti svog postojanja. U tom vremenu ostvaren je ravnomjerni gospodarski razvoj općine kao cjeline jer su praktično na području svake mjesne zajednice izgrađeni gospodarski kapaciteti poljoprivredno-prehrambenog kombinata "Agrokomerc" d.d. s respektabilnom biološkom, poljoprivrednom i prerađivačkom proizvodnjom.

Prepoznatljivosti Velike Kladuše svakako su doprinijeli i "Saniteks" d.d. u tekstilnoj industriji i "Grupex" d.d. u građevinarstvu i proizvodnji betonskih konstrukcija.

Do sada izvršenim geološkim istraživanjima utvrđene su pojave i ležišta nemetaličnih i metaličnih mineralnih sirovina. Od nemetaličnih mineralnih sirovina značajnija su nalazište barita (intenzivna eksploatacija od 1948. godine), vapnenca i dolomita. Metalične mineralne sirovine su nedovoljno istražene i eksploatirane na području općine, iako se procjenjuje da se ležišta mangana na ovom području mogu svrstati među najveća u Europi.

Za gospodarstvo općine nisu zanemariva ni ostala prirodna bogatstva kojima ovo područje obiluje kao što su tekuće i termalne vode, 9.057 hektara šumskog zemljišta pokrivenog mješovitim šumama bukve, hrasta kitnjaka i pitomog kestena.

Gospodarski objekti po broju zaposlenih: mikro-poduzeća (do 5 zaposlenih) 90%, mala poduzeća (od 5 do 20 zaposlenih) 5%, srednja poduzeća (od 20 do 100 zaposlenih) 3-4%, velika poduzeća (preko 100 zaposlenih) 0,5 - 1%.

Zaposlenost stanovnika: Poljoprivreda: oranice i bašte 16.318 ha, voćnjaci 259 ha, livade 3.027 ha, pašnjaci 2.769 ha, ukupno 22.375 ha.

Šumsko zemljište kao resurs ove općine obuhvaća površinu od 9.057 ha, od čega je 95,50 % pod šumom i šumskim kulturama, a svega 4,50 % ima tretman goleti. Nema velikih rijeka, ali je bogato izvorima i manjim vodotocima. Rijeka Glina (prirodna granica dijela granice BiH i RH) prihvaća vode rijeka Kladušnice i Glinice s njihovim manjim pritocima i čine sliv površine od oko 291 km2. Termalne vode su istražene u razdoblju od 1973. do 1983. godine, istovremeno s vodoistraživanjem podzemnih akumulacija pitke vode za potrebe stanovništva i industrije. Termalna voda (iz eksploatiranih bunara - bušotina) ima prosječnu temperaturu 27 - 28 o C, kapacitet više stotina litara/sek, a može se koristiti, s obzirom na fizikalno-kemijske i bakteriološke analize, kao pitka voda. Iako postoje dovoljne količine pitke vode iz podzemnih akumulacija, još uvijek je svega 70% domaćinstava priključeno na "gradsku vodovodnu mrežu" zbog neizgrađenosti vodovodne mreže i ostalih objekata vodoopskrbe.

Infrastruktura općine[uredi VE | uredi]

Cestovnu mrežu općine čine magistralna cesta M-4.2 dužine 16,6 km, regionalne ceste dužine 79 km i lokalne ceste dužine 103 km. Regionalne ceste su asfaltirane 70%, a lokalne 52% ukupne dužine. Teritorij općine je sa svim graničnim općinama (USŽ-a i RH) povezan asfaltiranim cestovnim pravcima. U poratnim godinama intenzivno se radi na asfaltiranju lokalnih cestovnih pravaca angažiranjem financijskih sredstava Općinskog fonda za komunalne djelatnosti/Općine, proračuna USŽ-a i lokalnog stanovništva. Elektroenergetski objekti na području općine uključeni su u jedinstveni elektro-energetski sistem BiH i napajaju se preko mjesne TS 110/35/10 KW koja je antenski priključena na 110 KW Bihać - Cazin - Velika Kladuša. Na području općine ima više od 140 distributivnih TS koje osiguravaju preko niskonaponske mreže dužine oko 850 km preko 9.000 domaćinstva, industrijska postrojenja i ostale kapacitete općine. Sva domaćinstva na području općine su elektrificirana. Telefonska - fiksna mreža pokriva gotovo cjelokupni prostor općine. Digitalna centrala s preko 10.000 telefonskih priključaka, uz područne telefonske centrale u zonalnim centrima općine, može zadovoljiti potrebe svih domaćinstava, industrije, uslužnih djelatnosti, javnih ustanova i ostalih pravnih osoba na području općine Velika Kladuša. Pored toga stanovništvu općine je dostupna mreža mobilne telefonije (GSM, BH Telecom). Radio televizijski signali FTV, TV USK, HRT, TV Banja Luka i TV Slovenije pokrivaju područje općine. Pored dobre pokrivenosti s više radio - mreža, općina ima lokalnu Radio stanicu Velika Kladuša, veoma slušanu i cijenjenu kod građana Velike Kladuše.


Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

Gradska džamija

Specifičnost geoprometnog položaja područja općine Velika Kladuša ogleda se i u specifičnom kulturno-povijesnom naslijeđu baštinjenom pod vjekovnim utjecajima Istoka i Zapada, neprekidnom smjenom perioda stvaranja i perioda razaranja. I pored toga ovo područje ima rijetke i izuzetno zanimljive objekte kulturno-historijskog i graditeljskog naslijeđa:

  • srednjevjekovni gradovi (utvrde): Stari grad Kladuša (sada hotelsko-ugostiteljski kompleks "Stari grad"), Podzvizd, Todorovo, Vrnograč;
  • rimski lokaliteti "Crkvine";
  • ostaci nekadašnjeg spomenika "pobjedi nad pukovnikom - kasnije banom Jelačićem "pod Podzvizdom;
  • lokalitet "Hrnjičin bunar"
  • neistraženi lokaliteti "nestalih" srednjovjekovnih utvrda i crkvi
  • Gradska džamija (iz 1901. godine),
  • spomen - objekti iz historije NOB-a (spomenici palim borcima, žrtvama fašističkog terora, spomen-biste narodnim herojima ovog kraja);
  • objekti tradicionalne krajiške arhitekture (brojne vodenice potočare, krajiške muslimanske kuće, tzv. dimalučare).

Turističko-ugostiteljski objekti : Hotelsko-ugostiteljski kompleks : "Stari grad", Hotel "Konak", brojni restorani; izletišta uz rijeke Glinicu i Kladušnicu, lokalitet pećine "Hukavica", lovišta Bukovlje i Stabandža, bazen s termalnom vodom Mala Kladuša, izvorišta termalne vode (Šumatac, Barake).

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

Osnovne škole: 10 središnjih osnovnih škola, 21 četverorazrednih područnih škola, učenika 5578 , zaposlenih u osnovnim školama: 382 ukupno. Srednje škole: jedna opća gimnazija , dvije srednje mješovite škole, ukupno učenika 2.224, 142 zaposlenih u srednjim školama. Predškolsko obrazovanje: 1 dječji vrtić, sa 95 djece-korisnika i 19 zaposlenih. Od 12 osnovnih škola, u dvije su direktori iz Velike Kladuša, a od tri srednje jedan je kladuščanin.

Zdravstvo[uredi VE | uredi]

Zdravstvena ustanova Dom zdravlja Velika Kladuša s 7 područnih zdravstvenih ambulanti, ima ukupno zaposlenih 172, od kojih je 27 doktora medicine i stomatologa, dok je 11 viših i 75 medicinskih tehničara. Socijalna zaštita: Javna ustanova Centar za socijalni rad Velika Kladuša, zaposleno 2 socijalna radnika, jedan psiholog, jedan pravnik.

Kultura[uredi VE | uredi]

Javna ustanova Centar za kulturu i obrazovanje "Zuhdija Žalić" u svom sastavu ima kinodvoranu s 250 sjedišta, knjižnicu s knjižnim fondom 5.180 od naslova, odnosno 11.700 primjeraka knjiga, izložbeni prostor za stalni postav umjetničkih slika i prigodne izložbe. Pri Centru djeluje KUD "Tono Hrovat" s 150 članova u ženskom gradskom zboru, dramskoj i plesnoj sekciji. U Mjesnoj zajednici Vrnograč djeluje KUD Vrnograč s preko 80 članova. Kulturno-umjetnička društva su glavni nosioci razvoja amaterizma u oblasti kulture.

Udruženja:

  • Demokratska organizacija mladih Velika Kladuša (DOMVK) s 170 članova,
  • Udruženje za brigu i prava djeteta "Naša djeca" Velika Kladuša s 780 članova,
  • HO "Svijetlija budućnost",
  • Udruženje "Stope znanja",
  • Udruženje žena Bošnjakinja";
  • Lovačko društvo "Fazan" - 458 članova,
  • Lovaeko društvo "Veteran" - 79 članova,
  • Udruženje ribolovaca "Štuka",
  • Udruženje likovnih umjetnika Velika Kladuša.

Šport[uredi VE | uredi]

  • NK Krajišnik
  • NK Mladost (MZ Vrnograč)
  • FC ABC (MZ Podzvizd)
  • Košarkaški klub Krajišnik (muške i ženske ekipe)
  • Karate klub Saniteks
  • Karate klub 23. februar
  • Konjički klub Krajišnik
  • Sportsko društvo "Polet Šumatac....
  • Nogometa škola "Lav"
  • Omladinska nogometna škola "Kladuša 2008"

Izvor[uredi VE | uredi]

  • Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
  • internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/Podaci/nacion%20po%20mjesnim.pdf

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]