Ključ (BiH)

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Ključ
Ključ
Ključ
Država Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Bosna i Hercegovina
Entitet Flag of the Federation of Bosnia and Herzegovina (1996-2007).svg Federacija BiH
Županija Unsko-sanska
Vlast
 - Načelnik Osman Ćehajić
Stanovništvo (1991.)
 - Urbano područje 37.391 (općina)
Zemljovid
Položaj općine Ključ u Bosni i Hercegovini

Položaj općine Ključ u Bosni i Hercegovini

Ključ je grad i općina u Bosni i Hercegovini. Ključ je mali, živopisni grad u sjeverozapadnom dijelu BiH, u Bosanskoj krajini, točnije u najjužnijem dijelu Unsko-sanske županije. Grad Ključ je i sjedište istoimene općine. Ime je dobio zahvaljujući svom geostrateškom i dominirajućem položaju nad svojom okolinom.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Grad leži na suvremenoj magistrali puta M-5, koji grad povezuje sa susjednim općinama: Bosanskim Petrovcem i Mrkonjić Gradom, preko kojih je povezan sa zapadnom Europom, Jadranskom obalom i preko Sarajeva južnom Europom. Sa sjeverne strane naslanja se na općinu Sanski Most. Predratna općina Ključ zauzimala je površinu od 844 km2, a na osnovu popisa iz 1991. godine brojala je 37.391 stanovnika. Danas na području općine Ključ živi oko 18.180 stanovnika u 4960 domaćinstava, što predstavlja oko 48% od predratnog broja stanovnika.

Na području općine Ključ nalaze se izvori triju rijeka: Sane, Sanice i Ribnika. Te su rijeke i pored opće zagađenosti okoline u današnjim vremenima uspjele ostati nezagađene i predstavljaju veliki potencijal za ribolov.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Ključ

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Ključ imala je 37.391 stanovnika, raspoređenih u 61 naselju.

Stanovništvo općine Ključ
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Srbi 18.506 (49,49%) 20.771 (51,91%) 23.892 (59,78%)
Muslimani 17.696 (47,32%) 16.596 (41,48%) 15.226 (38,09%)
Hrvati 330 (0,88%) 380 (0,94%) 534 (1,33%)
Jugoslaveni 579 (1,54%) 1.836 (4,58%) 131 (0,32%)
ostali i nepoznato 280 (0,74%) 425 (1,06%) 183 (0,45%)
ukupno 37.391 40.008 39.966

Ključ (naseljeno mjesto), nacionalni sastav[uredi VE | uredi]

Ključ
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Srbi 4.107 (52,19%) 2.097 (42,38%) 1.387 (40,48%)
Muslimani 3.036 (38,58%) 1.629 (32,92%) 1.709 (49,88%)
Hrvati 181 (2,30%) 169 (3,41%) 214 (6,24%)
Jugoslaveni 419 (5,32%) 980 (19,80%) 69 (2,01%)
ostali i nepoznato 126 (1,60%) 73 (1,47%) 47 (1,37%)
ukupno 7.869 4.948 3.426

Naseljena mjesta[uredi VE | uredi]

Biljani Donji, Biljani Gornji, Budelj Gornji, Crljeni, Donje Ratkovo (dio), Donje Sokolovo (dio), Donji Ramići, Donji Vojići, Dubočani (dio), Gornje Ratkovo (dio), Gornji Ramići, Gornji Vojići, Hadžići, Hasići, Hripavci, Humići, Jarice (dio), Kamičak, Ključ, Kopjenica, Korjenovo, Krasulje, Lanište, Ljubine (dio), Međeđe Brdo, Mijačica, Peći, Pištanica, Plamenice, Prhovo, Prisjeka Donja, Prisjeka Gornja, Rudenice, Sanica, Sanica Donja, Sanica Gornja, Velagići, Velečevo (dio), Zavolje i Zgon.

Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma, Ključ, BiH podijeljena je između Federacije BIH i Republike Srpske. Dio sa gradom Ključem ušao je u sastav Federacije BIH. U sastav Republike Srpske, ušla su naseljena mjesta: Busije, Crkveno, Čađavica, Donja Previja, Donja Slatina, Donji Ribnik, Donji Vrbljani, Dragoraj, Gornja Previja, Gornja Slatina, Gornje Sokolovo, Gornji Ribnik, Gornji Vrbljani, Rastoka, Sitnica, Sredice, Stražice, Treskavac, Velijašnica, Velije i Zableće, te dijelovi naseljenih mjesta: Donje Ratkovo, Donje Sokolovo, Dubočani, Gornje Ratkovo, Jarice, Ljubine i Velečevo. Od ovog područja formirana je općina Ribnik.

Uprava[uredi VE | uredi]

Općina je organizirana u 10 mjesnih zajednica:

MZ Ključ, MZ Krasulje, MZ Velegići, MZ Humići, MZ Zgon-Crljeni, MZ Sanica, MZ Biljani, MZ Velečevo, MZ Kamičak, MZ Donja Sanica

Povijest[uredi VE | uredi]

Ljudska naselja su postojala na području dugo prije rimskog doba.Sam grad se prvi put spominje 1322 u dokumentima bana Stjepana II Kotromanića. To je bio osvojen od strane Otomanskog Carstva 1463 kao zadnji grad kraljevske bosanske tvrđave.

Tijekom građanskog rata cijela općina je na prvom (1992-1994) pod kontrolom Vojske Republike Srpske. U rujnu 1995 5.Corpus Armije Bosne i Hercegovine ponovno osvojiti područje nakon borbe protiv srpske vojske i paravojnih snaga na čelu s Arkanom.

Nakon Daytonskog sporazuma, prijeratna općina je podijeljena između Federacije BiH i Republike Srpske. Oko 30% od prijeratne općine danas na Federaciju i 70% pripada Ribnik, u drugom dijelu općine u Republici Srpskoj.

U 2009 oko 97% stanovnika bili su Bošnjaci (bosanski muslimani).


Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

Kultura[uredi VE | uredi]

Sport[uredi VE | uredi]

  • NK Kljuc
  • NK Bajer99,Velegici
  • NK Omladinac Sanica
  • KK Kljuc (Karate klub)

Izvor[uredi VE | uredi]

  • Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]


Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Nedovršeni članak Ključ (BiH) koji govori o bosanskohercegovačkoj općini: Ključ (BiH) treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.