Cazin

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Cazin
Cazin Municipality Location.png
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Županija Unsko-sanska
Sjedište Cazin
Načelnik Nermin Ogrešević
Površina 356 km²
Stanovništvo
 - Ukupno
 - Gustoća

63.409 (1991.)
178/km²

Cazin je grad i središte istoimene općine u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine na križanju puteva koji vode od Bihaća prema Velikoj Kladuši, susjednoj Hrvatskoj i dalje prema zapadnoj Europi, zatim preko Rakovice prema Jadranskom moru i jugozapadno preko Bosanske Krupe prema Banjoj Luci, Tuzli i dalje prema istoku.

Općina Cazin prostire se na 356 km² u kojoj prema posljednjim procjenama (travanj 2005.) živi oko 72.000 stanovnika, teritorijalno organiziranih u 22 mjesne zajednice. Relativna gustoća naseljenosti iznosi oko 180 stanovnika na 1 km². Prema popisu iz 1991. godine općina Cazin ima 63.409 stanovnika od čega 97,29% Bošnjaka, 1,22% Srba i 1,49% građana ostalih nacionalnosti.

Prevladava niskobrdoviti reljef između 200 i 400 metara nadmorske visine. Ukupne površine obradivog zemljišta iznose 21.331 hektara. Šume zauzimaju oko 25% teritorija, dok na vodotoke otpada 0,18% površine.

Povijest[uredi VE | uredi]

Cazinska dzamija2006.jpg

Područje Cazina bilo je naseljeno još u pretpovijesnom dobu. Na lokalitetima Stijena, Selište, Gradina i Čungar pronađeni su ostaci raznih predmeta od kostiju, kamena, gline i bakra koji potječu iz pretpovijesnog doba.

Ekonomija[uredi VE | uredi]

Posebno mjesto u poljoprivredi zauzima stočarstvo u čemu prednjači proizvodnja sirovog kravljeg mlijeka. Općina Cazin je tijekom 2005. godine jedan od najvećih proizvođača mlijeka u BiH. Pored proizvodnje mlijeka značajno mjesto zauzima i proizvodnja povrća i voća u kooperantskim odnosima za prerađivačke kapacitete "Agrokomerca" kao i proizvodnja ljekovitog i industrijskog bilja te skupljanje ljekovitog bilja i šumskih plodova.

Značajno je spomenuti građevinarstvo i trgovinu. Tijekom rata gospodarstvo Cazina je pretrpjelo značajne štete na svojoj imovini, a istodobno je izgubilo kompletno prijeratno tržište.

Na lokalnoj razini se ističe industrija građevinarstva, proizvodnja medicinskih instrumenata, proizvodnja peradi, klanje i konfekcioniranje mesa peradi, te trgovina koja je apsolutni nosilac trgovinske branše na općini.

Cazin trenutno ima nešto više od 7.000 nezaposlenih. Siva ekonomija je prisutna i prema nekim procjenama obuhvaća više od 50% ukupne ekonomije Cazina

Mineralni resursi[uredi VE | uredi]

Na području općine Cazin nalaze se značajne geološke rezerve gipsa, tufora, kvarcnog pijeska, pločastih vapnenaca i drugih minerala.

Sjeveroistočno od naselja Stijena, na površini nešto manjoj od 1 km² otkrivene su naslage gipsa. Geološke rezerve su relativno velike, pa se cijeni da postoje uvjeti za dalja istraživanja radi utvrđivanja industrijskih rezervi i njegovu primjenu u građevinarstvu.

Utvrđeni su pojasevi i leće tufova i tufita u vertikalnoj i lateralnoj alternaciji s laporima. Najčešće su to kilometar dugi i 500 m široki pojasevi. Na industrijsko testiranje poslani su uzorci s lokaliteta istočno od Tržca i dobiveni su pozitivni rezultati, što znači da bi se tufovi mogli upotrebljavati za proizvodnju klinkera.

Južno od Cazina registriran je pojas kvarcnih pješčara. Debljina slojeva kreće se od 5-20 cm. Zapadno od Cazina, uz glavnu cestu kod Ćoralića, postoji ciglana u čijoj neposrednoj blizini se nalazi ležište ciglarske gline. Postoje nalazišta ciglarske gline i na drugim lokalitetima s znatnim geološkim rezervama.

Prerađivanje dolomita kod Ćoralića (Džehveruša) je poznato i izvan granica Unsko-sanske županije. Osim lokaliteta "Džehveruša" sigurno postoje značajne, dovoljno neistražene, geološke rezerve tih dolomita na području općine Cazin.

Cazinski ugljeni bazen proteže se od Gnjilavca na jugoistoku do Šturlića na sjeverozapadu, na dužini od oko 20 km i prosječnoj širini oko 6 km.

Ugljen ovog bazena je lignit-mrki ugljen koji ima zadovoljavajuću debljinu i kvalitet u tri odvojena lokaliteta: Pjanići, Crnaja i Šturlić. Debljina sloja u Pjanićima je u prosjeku 2 metra, u Crnaji 3 m, a u Šturliću preko 4,5 metara.

Prema raspoloživim podacima može se reći da ugljen bazena Cazin-Tržac pripada vrsti nešto lošijih mrkih ugljena (mrko-lignitski ugljeni). Donja toplinska vrijednost ugljena je 13.593 kJ (3.245 kcal), sadržaj vlage je 30,75%, pepela 17,6%, a sumpora 2,90%. Prema sadržaju sumpora ovaj mrkolignitski ugljen spada u kvalitetnije ugljene.

Na lokalitetima Pjanića i Crnaje istražene su i obračunate bilansne rezerve A+B+C1 kategorije od 2.797.000 t, a izvanbilansne C2 kategorije od oko 40.000.000 t ugljena.

Ograničena istraživanja izvršena na termalnim izvorima na području Tržačkih Raštela su pokazala da se radi o ne agresivnim termalnim vodama, čije su temperature uz veće izdašnosti male u plićim zonama.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Cazin

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Cazin imala je 63.409 stanovnika, raspoređenih u 54 naselja.

Stanovništvo općine Cazin
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Muslimani 61.693 (97,29%) 55.401 (97,00%) 43.880 (96,50%)
Srbi 778 (1,22%) 826 (1,44%) 1.196 (2,63%)
Hrvati 139 (0,21%) 122 (0,21%) 175 (0,38%)
Jugoslaveni 430 (0,67%) 529 (0,92%) 51 (0,11%)
ostali i nepoznato 369 (0,58%) 232 (0,40%) 166 (0,36%)
ukupno 63.409 57.110 45.468

Cazin (naseljeno mjesto), nacionalni sastav[uredi VE | uredi]

Cazin
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Muslimani 11.536 (94,53%) 1.601 (83,21%) 1.061 (84,67%)
Srbi 129 (1,05%) 75 (3,89%) 97 (7,74%)
Hrvati 95 (0,77%) 45 (2,33%) 66 (5,26%)
Jugoslaveni 275 (2,25%) 186 (9,66%) 17 (1,35%)
ostali i nepoznato 168 (1,37%) 17 (0,88%) 12 (0,95%)
ukupno 12.203 1.924 1.253

Prema broju registriranih birača daje se zaključiti da u općini Cazin danas živi oko 60 tisuća stanovnika, što se dobro slaže i sa službenim procjenama zavoda za statistiku.

Općina je izrazito emigrantska, posebno tradicionalno prema Sloveniji gdje živi velik broj stanovnika rođenih na prostoru općine Cazin. U ratu je poginulo oko 1.000 stanovnika, izbjeglo je oko 650 stanovnika.

Naseljena mjesta[uredi VE | uredi]

Bajrići, Brezova Kosa, Bukovica, Cazin, Crnaja, Čajići, Čizmići, Ćehići, Ćoralići, Donja Barska, Donja Koprivna, Donja Lučka, Glogovac, Gornja Barska, Gornja Koprivna, Gornja Lučka, Gradina, Hadžin Potok, Kapići, Kličići, Kovačevići, Krakača, Krivaja, Liđani, Liskovac, Ljubijankići, Majetići, Miostrah, Mujakići, Mutnik, Osredak, Ostrožac, Ostrožac na Uni, Pećigrad, Pivnice, Pjanići, Podgredina, Polje, Ponjevići, Prošići, Rošići, Rujnica, Skokovi, Stijena, Šturlić, Šturlićka Platnica, Toromani, Tržac, Tržačka Platnica, Tržačka Raštela, Urga, Vilenjača, Vrelo i Zmajevac.

Mjesne zajednice[uredi VE | uredi]

Na popisu stanovništva 1991. godine, općina Cazin je imala 54 naseljena mjesta raspoređena u 17 mjesnih zajednica:

Gradske mjesne zajednice[uredi VE | uredi]

  • MZ Cazin (9.775 st.)
  • MZ Gnjilavac (3.917 st.)
  • MZ Slatina (1.454 st.)

obuhvaćaju naselja: Cazin, Čizmići, Kličići i Polje.

Seoske mjesne zajednice[uredi VE | uredi]

Poslije potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma općina Cazin je u cjelini ušla u sastav Federacije BiH.

Turizam[uredi VE | uredi]

Turizam u Cazinu je uglavnom vezan za hotel Sedru koja je imala ugovorene aranžmane za redovne posjete turista iz Nizozemske za vrijeme proljeća, ljeta i dijela jeseni. Kroz ove aranžmane prezentiran je Cazinski sajam, dio vjerskih objekata i gastro-ponuda.

U poslijeratnom periodu je došlo do značajnijih posjeta turista općini odnosno Sedri u sklopu manifestacija “Una-regata” raftinga rijekom Unom od Bihaća preko Općine Cazin do Bosanske Krupe. Prisutan je i kongresni turizam kroz organizaciju raznih seminara, savjetovanja, naučnih skupova i sl. Novost je organizacija EKO sajma koji je prvi put održan na terenima kompleksa Sedra.

Poseban značaj razvoju turizma u općini Cazin daje srednjovjekovni Stari grad "Ostrožac" kao jedan od rijetkih dvoraca iz austrougarskog perioda sačuvanih na Balkanu. Također, tu su nekoliko srednjovjekovnih utvrda: Pećigrad, Stijena, Šturlić...


Poznate osobe[uredi VE | uredi]

  • Hazim Akmadžić, književnik
  • Isabella pl. Berks rođ. Adamović Čepinska, *20.09.1860., Velenje, Slovenija, †11.12.1939., Podgorač, Hrvatska, plemenita barunica obitelji Adamović Čepinski, udala se 1885. godine za Lothara pl. Berksa. Na ostacima starog grada Ostrošca od 1900. do 1902. godine, po njenim idejama, sagrađen je romantičan dvorac, jedina građevina takvog tipa u Bosni i Hercegovini.
  • Lothar pl. Berks, *11.07.1850., Sunja, Hrvatska, †21.12.1920., zamak Ostrožac, Bosna i Hercegovina. 1885. godine oženio Isabellu pl. Adamović Čepinsku u Velenju, Slovenija. Okružni načelnik u Bihaću od 1896. do 1905. godine. Vladin savjetnik, komornik, major carsko-kraljevske vojske, vitez Malteškog reda etc.
  • Lothar II pl. Berks, *29.11.1886., Brčko, Bosna i Hercegovina, †25.09.1945., Valpovo, Hrvatska. Drugo dijete Isabelle i Lothara pl. Berksa. Živio u dvorcu Ostrošcu od 1923. do 1932. godine. Oženio groficu Anu Mariju pl. Normann Ehrenfelšku 28.10.1923 u Valpovu. Na Ostrošcu je rođeno njihovo troje djece, 1924. godine Julijana, 1926. Lothar III i 1928. godine Rudolph.

Izvor[uredi VE | uredi]

  • Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]