Bosanski Novi

Izvor: Wikipedija

Bosanski Novi
Entitet	Republika Srpska
Sjedište	Bosanski Novi
Načelnik	Borislav Vuković
Površina	470 km²
Stanovništvo  - Ukupno  - Gustoća	31.344 66,3 st./km²

Općina Bosanski Novi (Novi Grad) nalazi se u Bosni i Hercegovini, i ima ukupno 48 naselja od kojih je jedno naselje gradsko (Novi Grad), četiri naselja su mješovitog tipa, a ostalo su seoska naselja.

Općina pripada entitetu Republika Srpska.

Sadržaj 1 Zemljopis 2 Stanovništvo 2.1 Bosanski Novi (naseljeno mjesto), nacionalni sastav 2.2 Demografska povijest 3 Naseljena mjesta 4 Uprava 5 Povijest 6 Gospodarstvo 7 Poznate osobe 8 Spomenici i znamenitosti 9 Obrazovanje 10 Kultura 11 Sport 12 Vanjske poveznice

[uredi] Zemljopis

Bosanski Novi je smješten na ušću rijeke Sane u Unu, na važnom križanju puteva iz Panonske nizine prema planinsko-kotlinskom području dinarskog planinskog sustava. Leži na samom 45° sjeverne zemljopisne širine, na nadmorskoj visini od 122 metra. Grad je smješten na desnoj obali Une i na obje strane rijeke Sane, bolje rečeno na dvije geomorfološke cjeline: u aluvijalnim dolinama Une i Sane i brežuljkastim padinama Grmeča i Kozare.

Površina urbanog područja grada iznosi 13,31 km˛, a ukupna površina katastarske općine 26,5 km2. Na sjevepozapadu granici tokom rijeke Une s Hrvatskom, a na jugu i jugozapadu sa seoskim naseljima Rudice, Čađavica i Crna Rijeka. Na istočnoj strani sa selima Maslovare, Blagaj, Suhaca, Hozići, Gornji Agici, Japra i Blagaj Rijeka, a sa sjevera sa selima Poljavnice i Mazić.

Prije rata grad je nosio ime Bosanski Novi, ali tokom rata u Bosni i Hercegovini, srpske vlasti su donijele odluku da se nazivi svih mjesta koja imaju pridjev "bosanski" promijene. Tako je donesena odluka da se ime Bosanski Novi promijeni u Novi Grad. Prema izbornom zakonu BiH, danas su u upotrebi oba naziva: Bosanski Novi/Novi Grad.

[uredi] Stanovništvo

Detaljniji članak o ovoj temi: Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Bosanski Novi

Po posljednjem službenom popisu stanovništva 1991. godine, općina Bosanski Novi imala je 41.665 stanovnika, raspoređenih u 60 naselja.

Stanovništvo općine Bosanski Novi
godina popisa	1991.	1981.	1971.
Srbi	25.101 (60,24%)	25.098 (59,55%)	28.328 (68,73%)
Muslimani	14.040 (33,69%)	11.745 (27,87%)	11.625(28,20%)
Hrvati	403 (0,96%)	458 (1,08%)	640 (1,55%)
Jugoslaveni	1.557 (3,73%)	4.428 (10,50%)	366 (0,88%)
ostali i nepoznato	564 (1,35%)	413 (0,98%)	257 (0,62%)
ukupno	41.665	42.142	41.216

[uredi] Bosanski Novi (naseljeno mjesto), nacionalni sastav

Bosanski Novi
godina popisa	1991.	1981.	1971.
Muslimani	6.831 (50,27%)	5.211 (42,76%)	5.520 (56,04%)
Srbi	5.121 (37,68%)	3.900 (32,00%)	3.610 (36,65%)
Hrvati	187 (1,37%)	217 (1,78%)	287 (2,91%)
Jugoslaveni	1.117 (8,22%)	2.647 (21,72%)	308 (3,12%)
ostali i nepoznato	332 (2,44%)	211 (1,73%)	124 (1,25%)
ukupno	13.588	12.186	9.849

[uredi] Demografska povijest

Prije drugog svjetskog rata na području kotara Bosanski Novi, postojalo je i naselje Dombrava, čije se je stanovništvo na kraju rata preselilo u Poljsku. Ovo je kolonističko naselje iz austro - ugarskog perioda po popisu stanovništva iz 1931. godine imalo 340 stanovnika i to:

• Poljaci - 272 (80,00%)
• Malorusi - Ukrajinci - 68 (20,00%)

[uredi] Naseljena mjesta

Ahmetovci, Blagaj Japra, Blagaj Rijeka, Blatna, Bosanski Novi, Cerovica, Crna Rijeka, Čađavica Donja, Čađavica Gornja, Čađavica Srednja, Ćele, Devetaci, Dobrljin, Donje Vodičevo, Donji Agići, Donji Rakani, Gornje Vodičevo, Gornji Agići, Gornji Rakani, Grabašnica, Hozići, Johovica, Jošava, Kršlje, Kuljani, Lješljani, Mala Krupska Rujiška, Mala Novska Rujiška, Mala Žuljevica, Maslovare, Matavazi, Mazić, Petkovac, Poljavnice, Prusci, Radomirovac, Rakovac, Rašće, Ravnice, Rudice, Sokolište, Suhača, Svodna, Trgovište, Vedovica, Velika Rujiška, Velika Žuljevica i Vitasavci.

[uredi] Uprava

[uredi] Povijest

Bosanski Novi je bio najveće čvorište cestovonog i željezničkog prometa u Pounju u bivšoj Jugoslaviji, a sada između Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Ovaj grad, u antičkoj rimskoj epohi zvao se Castrum Novum. U Kraljevini Hrvatskoj - do 1102. bio je u središnjem dijelu središnje starohrvatske župe Pset ili Psat, čiji je stolni grad najvjerojatnije bila Krupa ili Pučenik pokraj Krupe (danas Bosanska Krupa. Kasnije nalazio se u vlasti jedne od najmoćnijih europskih plemićkih obitelji - grofova Babonjića, onih istih kojima su pripadali Susedgrad i Medvedgrad pokraj Zagreba. Njihova imanja su se protezala od Krbavsko-modruške župe na jugu do Pešte na sjeveru Hrvatsko-ugarskog kraljevstva. A nalazio se pod upravom Krupe koja je bila u njihovom vlasništvu dok je nisu preoteli Frankopani i Zrinski. Babonjići su stolovali u Blagaju (mjestu gdje se blaguje) nedaleko Bosanskog Novog, pa su i prozvani Babonjićima grofovima Blagajskim. Jedan od njih je stolovao u Vodici (današnjem Vodičevu, južnije od Novog), pa je nosio pridjevak - Vodićki.

Potomci ove grofovske obitelji još su u dvadesetom stoljeću živjeli u Beloj Krajini i iz svoje arhive dopustili Radoslavu Lopašiću prijepis listina iz kojih su uzeti ovi podaci (vidjeti knjigu Radoslav Lopašić: Bihać i Bihaćka Krajina u reprint-izdanju od stotoj obljetnici prvog izdanja - DINA (Dretarova informativno-novinska i izdavačka agencija), Bihać 1991.) U vrijeme pada Krupe pod Turke 1565. godine, jedina dva preživjela Krupljanina donose u Podove (Dvor na Uni i Novi) vijest o pogibiji vojvode Matije Bakića i padu Krupe od udara Kara-Mustafe-paše Sokolovića. Tad je Novi još bio u hrvatskoj vlasti i tek tada postao rubnim područjem između ugarskog kraljevstva i turskog carstva.

[uredi] Gospodarstvo

[uredi] Poznate osobe

• Mustafa Arslanović, bivši nogometaš Dinamo Zagreba
• Esad Avdagić, magistar medicine, poznati kirurg na maksilofacijalnoj kirurgiji bolnice Sveti Duh u Zagrebu, potomak osnivača tvornice Sana (obitelj Avdagić-Daučehajić)
• Šemso Tanković, profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, osnivač SDA Hrvatske, zastupnik u Hrvatskom saboru od 2003.-2007. i od 2007.-
• Mustafa Nadarević, poznati glumac - živi u Zagrebu
• Vlado Gotovac, poznati pjesnik i političar, proveo djetinjstvo u Bosanskom Novom
• Ante Budak, profesor na Medicinskom fakultetu u Zagrebu
• Ante Milinović, osnivač Zavičajnog muzeja Bosanskog Novog, kasnije u devedesetima voditelj Hrvatskog bankovnog muzeja, autor brojnih povijesnih (znanstvenih) tekstova o Bosanskom Novom između ostalog i monografije sa povijesnim tekstovima tvornice Sana, danas u mirovini priprema monografiju o Bosanskom Novom
• Radoslav Likar, magistrirao 1983., a doktorirao 2000. g. na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu
• Miroslav Milinović, hrvatski pjesnik, živio i umro u Prelogu
• Lazar Drljača - slikar moderne srpske likovne umjetnosti prve polovine XX. stoljeća
• Mladen Oljača - srpski pisac. Najviše je prevođena Molitva za moju braću, koja je doživjela četrnaest izdanja; roman je objavljen u Poljskoj, Rumunjskoj, Italiji, Francuskoj, Zapadnoj Njemačkoj, Engleskoj, SAD-u, Švedskoj itd.
• Stojan Ćelić - srpski slikar i grafičar - spada u red poznatih slikara, grafičara i likovnih kritičara bivše Jugoslavije.
• Dragan Kolundžija - srpski pjesnik - zastupljen je u više antologija srpske poezije u zemlji i inostranstvu.
• Đoko Mazalić - srpski slikar - zvanje profesora slikarstva stekao u Budimpešti (Academy of Fine Arts) u klasi profesora T. Zempenzya.
• Ljubo Jandrić - srpski književnik - romani "Prah i pepeo", "Jasenovac", knjiga razgovora "Sa Ivom Andrićem"
• Milan Karanović - etnograf/kustos
• Drago Todić - geograf/znanstvenik
• Mladen Karan - srpski slikar - živi i radi u Firenci/Italija
• Oste Erceg - srpski slikar - živi i radi u Novom Gradu

[uredi] Spomenici i znamenitosti

[uredi] Obrazovanje

[uredi] Kultura

[uredi] Sport

[uredi] Vanjske poveznice

• Bosanski Novi
• Sloboda Bosanskom Novom
• Bosanski Novi
• Novi Grad