Džeda

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Džeda
Jeddah, Jiddah (جدّة)
Panorama Džede s mora
Panorama Džede s mora
Koordinate: 21°32′N 39°10′E / 21.533°N 39.167°E / 21.533; 39.167Koordinate: 21°32′N 39°10′E / 21.533°N 39.167°E / 21.533; 39.167
Država Flag of Saudi Arabia.svg Saudijska Arabija
Pokrajina Meka
Osnutak 6. stoljeće pr. Kr.
Pridruženje Saudijskoj Arabiji 1925.
Vlast
 - Gradonačelnik Hani Abu Ras
Površina
 - Ukupna 1.686 km²
 - Područje utjecaja 3.000 km²
Visina 12 m
Stanovništvo (2010.)
 - Grad 3.456.259
 - Gustoća 2.921/km²
 - Područje utjecaja 5,1 milijun
Vremenska zona Istočnoafričko vrijeme (UTC+3)
Poštanski broj 21453
Pozivni broj +966-12
Službena stranica www.jeddah.gov.sa
Zemljovid
Položaj Džede u Saudijskoj Arabiji

Položaj Džede u Saudijskoj Arabiji

Džeda (Džida, Jeddah, Jiddah, arapski: جدّة) je drugi po veličini grad (iza Rijada) i najveća luka Saudijske Arabije. Nalazi se nedaleko od glavnog islamskog svetog mjesta Meke i prvenstveno služi kao luka za potrebe Meke, te se razvila kao luka za prihvat hodočasnika. U gradu je sjedište Organizacije islamske konferencije.

Džeda 1938. god.
Džamija Hasana A'nanija

Povijest[uredi VE | uredi]

Fontana kralja Fahda, najviši mlaz na svijetu (312 m)
Satelitski snimak Džede
Tradicijska kuća Nasif

U predislamskom razdoblju je na prostoru grada bilo ribarsko naselje. Najstariji arheološki nalazi datiraju u doba oko 500. pr. Kr. Luku Džedu je 687. godine utemeljio kalif Uthman ibn Affan kao glavnu luku na putovima iz Meke za Indijski ocean, ali i za potrebe hodočasnika u Meku. Tijekom 11. i 12. st. gradom su vladali kalifi iz Egipta (Fatimidi i Ajubidi) koji su razvijali trgovačke veze Arapa s Azijom. Od 13. st. gradom vladaju Mameluci. Krajem 15. i početkom 16. st. se gradi utvrđenje s ciljem obrane od eventualnog napada Portugalaca koji su osnivali trgovačka uporišta uz obalu Afrike i često napadali Arape. 1517. je nakon turskog osvajanja mamelučkog Egipta grad postao dio Osmanskog Carstva. Osmanlije su grad dodatno utvrdili i sagradili zidine sa 6 vrata.

1802. su Arapi preuzeli kontrolu nad Mekom i Džidom (Prva saudijska država), ali su egipatske snage pod upravom Osmanlija nakon bitke kod Džede 1813. vratile grad. Nakon 1. svj. rata se raspalo Osmansko Carstvo, a na prostoru Meke i Džede je osnovano arapsko Kraljevstvo Hedžas. 1925. se kod Džede vodila bitka između Kraljevstva Hedžas i Kraljevstva Nedžd kojim vlada dinastija al-Saud. Nakon bitke je Nedžd okupirao Hedžas i stvorena je jedinstvena Saudijska Arabija. Tijekom 20. st. grad se brzo širi i dolazi mnogo doseljenika.

God. 2011. Džedu je zadesila katastrofalna poplava.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Džeda se nalazi na zapadu Saudijske Arabije, na istočnoj obali Crvenog mora. Istočno od grada je planina Al-Sarawat. Na morskoj obali postoji duboko uvučen zaljev i nekoliko manjih otočića.

Klima je pustinjska s vrlo malo padalina koje padnu uglavnom zimi. Temperature su visoke tokom cijele godine. Zimi su česte pješčane oluje.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Osim lučkih djelatnosti, u Džedi se danas razvija trgovački i financijski sektor. Zbog svog položaja u središnjem dijelu Crvenog mora i dobrih prometnih veza, Džeda postaje jedan od najvažnijih gospodarskih središta Bliskog istoka. Danas se u gradu otvaraju brojni trgovački centri.

Znamenitosti[uredi VE | uredi]

Povijesna Džeda, vrata za Meku

Flag of UNESCO.svg Svjetska baštinaUNESCO
Povijesna Džeda, vrata za Meku
Flag of Saudi Arabia.svg Saudijska Arabija
Godina uvrštenja: 2014. (38. zasjedanje)
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: ii,iv, vi
Ugroženost: ne
Poveznica: http://whc.unesco.org/en/list/1361 UNESCO

Džeda ima brojne džamije i ostale građevine tradicionalne arapske arhitekture. Većina ih je smještena u povijesnom starom gradu Al-Baladu. Upravo je dvojna uloga grada kao trgovačke luke i postaje za hodočasnike dovela do njegova razvoja kao multikulturnog središta raskošne i originalne arhitekture. Originalne građevine su i stambeni tornjevi koje je gradila trgovačka elita 19. stoljeća, a na kojima je spojena tradicijska koraljna gradnja s obala Crvenog mora s utjecajima i zanatima koji su pridošli s trgovačkih putova. Zbog toga je povijesno središte Džede 2014. god. upisano na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji 2014. god[1].

Džeda ima i brojne moderne znamenitosti. Najznačajnija je fontana kralja Fahda. To je službeno fontana s najvišim mlazom vode na svijetu koji doseže 312 m visine. Toranj Nacionalne komercijalne banke je najviša zgrada u Saudijskoj Arabiji. U ulici Tahlia postoje brojne trgovine sa značajnim svjetskim trgovačkim markama. 40 km od grada je izgrađeno turističko naselje Durrat Al-Arus.

Gradovi prijatelji[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Džeda

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Historic Jeddah, the Gate to Makkah, službene stranice UNESCO-a (engl.) Posjećeno 4. srpnja 2014.