Katar

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Država Katar
دولة قطر
(Dawlât Qatar)
Zastava Grb
Zastava Grb
Geslo
-
Himna
As-salam al-amiri
Položaj Katara
Glavni grad Doha
Službeni jezik arapski
Državni vrh
 - Emir Tamim bin Hamad Al Thani
 - Predsjednik Vlade Abdullah bin Nasser bin Khalifa Al Thani
Neovisnost Od Ujedinjenog Kraljevstva 3. rujna 1971.
Površina 162. po veličini
 - ukupno 10.360 km2
 - % vode ~0 %
Stanovništvo 154. po veličini
 - ukupno (2003) 817.052
 - gustoća 79/km2
Valuta katarski rijal (100 dirhama)
Pozivni broj +974
Vremenska zona UTC +3
Internetski nastavak .qa

Katar je država na Аrapskom poluotoku u jugozapadnoj Aziji. Obuhvaća mali poluotok na zapadnoj obali Perzijskog zaljeva i nekoliko susjednih otočića. Graniči na jugu sa Saudijskom Arabijom, a na zapadu morskom granicom s Bahreinom. Po državnom uređenju je apsolutna monarhija – emirat, a službeni naziv je Država Katar.

U posljednjih 150-ak godina politikom Katara dominira obitelj Al-Tani iz koje potječe trenutni emir i predsjednik vlade. Nakon kraja britanskog protektorata 1971. zemlja se nije pridružila Ujedinjenim Arapskim Emiratima, odabravši umjesto toga potpunu neovisnost.

Islam je najzastupljenija religija. Arapski odnosno njegov lokalni dijalekt je jezik većine stanovništva. Velik broj stanovnika su strani državljani na radu u industriji nafte i zemnog plina koji ostvaruju više od 80% proračunskih sredstava.

Gospodarstvom Katara dominira naftna industrija. Prihodi od prodaje nafte omogućili su povećanje životnog standarda i uvođenje socijalne države nalik na one u Europi. BDP je u 2003. bio 21.500 USD po glavi stanovnika, mjereno po PPP-u.

Katar je sjedište poznate arapske TV-postaje Al-Jazeera. Lokalni izbori provedeni su po prvi put 1999., a izbori za zakonodavnu skupštinu predviđeni su za 2013. godinu.

Povijest[uredi VE | uredi]

Najstariji arheološki nalazi na teritoriju Katara potječu iz 6. tisućljeća pr.Kr. Pronađeni su u Shagri na jugoistoku Katara. Kasnije su kroz povijest u Kataru živjela razna nomadska plemena koja dolaze s Arapskog poluotoka (posebno iz regija Najd i Al Hasa. S vremenom su nastala naselja ribara i lovaca na bisere (more oko Katara je bogato bisernim školjkama i to je jedno od najvažnijih mjesta u svijetu gdje se vade biseri). U 7. st. se širi islam. Od 750. godine Katar dolazi pod vlast arapske dinastije Abbasida. Od 1517. na Kataru postoji portugalsko trgovačko uporište koje 1538. osvajaju Turci Osmanlije.

Utvrda Zubara

1732. se na Kataru naseljava pleme Bani Utbah koje gradi tvrđavu Zubara. Zubara postaje glavni trgovački centar u regiji. 1782. je Zubaru napalo pleme Al Bin Ali. Na Kataru se naseljava arapska dinastija Al Khalifa koja je zavladala susjednim otokom Bahrainom. 1867. dolazi do rata između dinastije Al Khalifa i stanovnika Katara koje podupire kolonijalna sila Velika Britanija. Od 1871. je Katar dio Osmanskog carstva koje je ponovo ojačalo u tom kraju. Katarom je pod osmanskim suverenitetom vladala dinastija Al Thani koja je na vlasti do danas. Nakon 2. svj. rata Katar dolazi pod britansku kolonijalnu upravu, ali i dalje vlada dinastija Al Thani. 1939. je pronađena nafta koja se počela iskorištavati za vrijeme 2. svj. rata.

1971. je Katar proglašen nezavisnim emiratom. Postojala je želja da se priključi Ujedinjenim Arapskim Emiratima, ali je dinastija Al Thani ipak zadržala Katar samostalnom državom. Katar se tijekom Zaljevskog rata 1991. priključio koaliciji koju vode SAD protiv Iraka za oslobođenje Kuvajta. 1995. je prijestolonasljednik Sheikh Hamad bin Khalifa Al Thani izveo državni udar i svrgnuo svog oca s vlasti. Pod njegovom vlašću dolazi do liberalizacije zakona i poboljšanja prava žena koje dobivaju glasačko pravo.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Katar se nalazi na poluotoku unutar Perzijskog zaljeva. Nalazi se na sjeveru Arapskog poluotoka. Direktno graniči sa Saudijskom Arabijom. Morsku granicu ima s Bahrainom i Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Reljef je zaravnjen s niskim brežuljcima. Uz granicu sa Saudijskom Arabijom su udubljenja u kojima su slane močvare. U moru postoje koraljni otoci. Uz zapadnu obalu je otočje Hawar koje pripada Bahrainu. Klima je pustinjska s vrućim ljetima i vrlo malo padalina. Nema stalnih vodenih tokova.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Državljani Katara su Arapi islamske vjere. Većinu stanovništva danas čine doseljenici na privremenom radu, najviše iz Indije i Pakistana. Islam je državna religija iako među doseljenicima ima mnogo kršćana i hindusa.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Katar je jedna od gospodarski najrazvijenijih zemalja svijeta. Gospodarstvo se temelji na nafti i zemnom plinu koji čine veliku većinu izvoza i preko polovice bruto društvenog proizvoda.

Gospodarstvo Katara danas pokušava smanjiti ovisnost o nafti i prilagoditi se vremenu kad nafta neće biti glavni izvor prihoda. Zbog toga se razvija moderna visoka tehnologija i društvo utemeljeno na znanju. 2004. je otvoren Katarski znanstveni i tehnološki park s poduzećima visoke tehnologije usmjerene na znanost i istraživanje. U novije vrijeme se razvija turizam.

Poljoprivreda je slabo razvijena zbog nepovoljnih klimatskih uvjeta. Najznačajniji je uzgoj datulja. Prije otkrića nafte se gospodarstvo Katara temeljilo na ribarstvu i traženju bisera jer u moru oko Katara postoje neka od najvećih svjetskih staništa bisernih školjaka.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Sestrinski projekti
Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Katar
Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Katar
Wiktionary-logo.svg Pogledajte rječničku natuknicu Katar u Wječniku, slobodnom rječniku.