Fovizam

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Fovisti su bili umjetnička skupina osnovana 1905. u Parizu.

Fovistička umjetnost[uredi VE | uredi]

Fovizam nije bila povezana umjetnička skupina. Ti su umjetnici samo jedanput zajedno izlagali. Iz njihove će umjetnosti niknuti njemački ekspresionizam.

Fovizam možemo opisati kao vatromet neobuzdanih boja. Naime, grupa umjetnika osjetila je potrebu da bez ustezanja izraze nadu i vjeru u bolju i sretniju budućnost, radost i optimizam na početku novog stoljeća. Fovizam je bio prirodan, jednostavan i iskren izraz nesputanosti pravilima i slobode izražavanja. Zbog njihova kršenja svih pravila i načela akademskog slikarstva u oblikovanju i primjeni boje, te osobito neobuzdana temperamenta, jedan kritičar ih je nazvao "les fauves" (franc., divlje zvijeri) na što su fovisti s oduševljenjem prihvatili taj naziv.

Glavno obilježje fovističke umjetnosti je žestina boja i deformacija likova. Na slikama se primjećuje i odsutnost perspektivnih zakona. U djelima njegovih najistaknutijih predstavnika i osnivača (Georges Rouault, Henri Matisse, Maurice de Vlaminck, André Derain) možemo ipak vidjeti iskustva impresionista – čiste boje bez crne, toplo-hladne boje za svjetlo i sjene … no možemo prepoznati i utjecaj Gauguina i Van Gogha u smjelosti i čvrstoći poteza kistom. Fovisti su rabili isključivo čiste boje iz tube i postavljali su razne snažne boje jednu uz drugu.

Fovistički "nesklad" forme i čistih boja nije bio tako "divlji". On se osnivao na spoju kvalitativnih i kvantitativnih komplementarnih osobina boja. Dakle, oblici su bili prilagođeni bojama. Naravno, zatečenoj publici i kritici te slike su izgledale kao proizvoljne deformacije oblika, pa su te umjetnike i nazvali divljim zvijerima. Moralo je proći dosta vremena da se u "divljem" Matissu prepozna jedan od najuravnoteženijih umjetnika prve polovice 20. stoljeća.

Slika je za Henrija Matissea "ritmičko raspoređivanje linija i boja na ravnoj površini". Portret gospođe Matisse (1905.) – odstupanje od lokalnih boja, fovistički kontrasti, iskorištavanje komplementarnosti boje, neprirodnost, karakternost. "Točnost nije istina" - teza je čitavog modernog pokreta koju su prvi formulirali Matisse i fovisti.[nedostaje izvor]

Georges Rouault izražava ljudsku dramu kroz lice i tijelo čovjeka i kroz cijelu strukturu slike. Odnos boja, zgusnutih do boje krvi i do crnila, u funkciji je s psihološkim izrazima njegovih patnika, koji pobuđuju suosjećanje. Suglasje vjerskog osjećaja i slikanja vitraja. - Glava Krista, i Stari kralj – dinamičnost tamnih debelih linija i ploha boje između njih, napetost.

Umjetnici[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]