Konceptualna umjetnost
Konceptualna umjetnost (engl. od lat. conceptum = zamisao) smjer je u modernoj umjetnosti od ranih 1960-ih do sredine 1970-ih. Nastao kao težnja umjetnika da dematerijalizira predmet umjetničkog djelovanja, da korištenjem netradicionalnih umjetničkih postupaka i materijala (polaroid, film, video, tijelo umjetnika - body art, happening, urbane akcije i intervencije) objasni idejni sadržaj koji prethodi djelu ili je u njemu sadržan. Radikalno proširila područje umjetničkog stvaralaštva, zadržala stalan kritički stav prema tradicionalnim umjetničkim i kulturnim vrijednostima.
.jpg)
Konceptualni umjetnici često preuzimaju ideje iz filozofije, psihoanalize, feminizma i političkih aktivnosti.
Glavni predstavnici:Joseph Beuys, Mario Merz, Christo, Joseph Kosuth, a u Hrvatskoj Josip Stošić, Goran Trbuljak, S. Braco Dimitrijević, Tomislav Gotovac i t.d. . Nakon 1978. pojavljuje se postkonceptualno slikarstvo i razni oblici tzv. nove umjetničke slike.
Podrobniji članak o temi: Suvremeno slikarstvo
Sadržaj |
Vrste konceptualnih umjetnosti [uredi]
1970-tih godina 20. st. javljaju se eksperimenti koji ukidaju tradicionalne granice skulpture i slikarstva (pop-art, op-art, ambijentalna umjetnost, minimalna umjetnost, land art). To se nastavlja u eksperimentima u konceptualnoj umjetnosti i happeningu, čime dolazi do potpune dematerijalizacije i ukidanja umjetničkog djela: umjetnički čin se svodi na prisutnost umjetnika i mišljenje umjetnosti.
Happening [uredi]
Već je Jackson Pollock svojim akcijskim slikarstvom obratio pozornost na sam čin stvaranja likovnog djela kao na umjetničko događanje (engl. happening). Happeningom se pojam umjetnosti proširio na izvan-umjetničke aktivnosti. Happening se najizrazitije očitovao u djelovanju Fluxusa, umjetničkog pokreta koji je djelovao u Europi i SAD-u poslije 1962., a težio je intermedijalnošću, tj. istodobnim radom u glazbi, performansu, asanblažu, poeziji i happeningu (Npr. Integralni klavir, Korejanca Nam June Paika koji svoj izgled može zahvaliti djelovanju umjetnika i promatrača na brojnim koncertima u razdoblju od 1958. do 1963.)
Instalacije [uredi]
Konceptualna umjetnost u prvi plan ističe ideju kojom se žele dovesti u pitanje uobičajene konvencije stvaranja, prikazivanja i potrošnje umjetnosti. Dakle, analitičko i kritičko istraživanje naravi umjetnosti, shvaćanja umjetnosti i svijeta umjetnosti. Npr. Douglas Huebler dematerijalizira umjetnički objekt tako što radi izložbu bez radova, u čijem katalogu piše: "Svijet je prepun predmeta, manje ili više zanimljivih, ja ne želim dodavati više ništa."; dok Joseph Koshut propituje jezičnu i vizualnu percepciju, te njegova djela definiraju sami sebe na više razina (Npr. Jedna i tri stolice).
Video umjetnost [uredi]
Body art [uredi]
Galerija [uredi]
-
Joseph Beuys, Akcija 7.000 hrastova ispred galerije u Kasselu.
-
Christo & Jean-Claude, Projekt kišobran, Japan 1991.
-
Lawrence Weiner, Prijevod s jednog jezika na drugi, instalacija u Amsterdamu 1996.
-
Rachel Whiteread, Instalacija u Tate galeriji u Londonu 2006.
Izvori [uredi]
- Radovan Ivančević, Umjetnost Razdoblja Život III., Profil, Zagreb, 2001. god.
- Više autora, Opća Povijest Umjetnosti, Mozaik Knjiga, Zagreb, 2003. god.
- Gilles Plazy & Jean Lacouture, Povijest umjetnosti u slikama, Leo-Commerce, d. o. o. Rijeka, 2000. god.
- Several Authors, Art of the 20th Century, Taschen, Köln, 2000.
- Several Authors, HISTORY OF WESTERN ART, McGraw Hill, New York, 2001.
- H. W. Janson, ART HISTORY, Thames & Hudson, London, 1997.
Poveznice [uredi]
|
||||||||||||||||||||
