Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Za stranku osnovanu 1991. vidi Hrvatska stranka prava (Bosna i Hercegovina)
Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine
Znak HSP-a BiH
Predsjednik Zvonko Jurišić
Glavni tajnik Petar Milić
Zamjenik predsjednika Stanko Primorac
Osnivač Anto Đapić,
Zvonko Jurišić
Osnovana 5. svibnja 2004.[1]
Izdvojena iz HSP (BiH)
Spojena s Hrvatski pravaški blok[2]
Sjedište Kneza Mihajla Viševića Humskog 3,
Mostar, BiH
Država djelovanja Bosna i Hercegovina
Sestrinska stranka Hrvatska stranka prava
Ideologija neokonzervativizam[3]
Politički položaj ekstremna desnica
Nacionalna skupina Flag of Republika Srpska.svg GK Prvi mart[4]
Zastupnički dom BiH
0 / 42
Dom naroda BiH
0 / 15
Zastupnički dom FBiH
0 / 98
Dom naroda FBiH
0 / 58
Službene boje     
Službena stranica

Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine (do 2010. Hrvatska stranka prava BiH Đapić - dr. Jurišić) je politička stranka u Bosni i Hercegovini.

Osnovana je 2004. i postojala je pod imenom Hrvatska stranka prava Đapić - dr. Jurišić, paralelno s HSP-om BiH, sve dok se potonji nije ugasio 2010., kada je HSP Đapić - dr. Jurišić uzurpirao ime stranke.

Nakon općih izbora 2010., HSP BiH je ušao u vlast na razini Federacije BiH, zbog čega je postao nepopularan među Hrvatima u Bosni i Hercegovini koji su iskazali masovnu podršku HDZ-u BiH i HDZ-u 1990 koji su bili preglasani od strane bošnjačkih političkih stranaka koje su uspostavile Vladu.

U dubokoj političkoj krizi došlo je do neslaganja unutar HSP-a BiH, što je ishodilo masovno napuštanje stranke na svim razinama vlasti, a uskoro su stranku napustili i ministri koji su ušli u federalnu Vladu.

Danas je HSP BiH relativno minorna politička stranka koju karakterizira politički ekstremizam.[5]

Povijest[uredi VE | uredi]

Od 2004. parlaleno su djelovale dvije stranke prava, Hrvatska stranka prava BiH i Hrvatska stranka prava Đapić - dr. Jurišić. Razlog tomu je bila nemogućnost registriranja pod već postojećim imenom. Takvo stanje bilo je sve do 2010.

Veći pomak za HSP BiH Đappić - dr. Jurišić dogodio se kada se stranka ujedinila s Hrvatskim pravaškim blokom u kolovozu 2005. U to vrijeme HSP BiH je već ostao bez i jednog vijećnika na općinskoj razini čime je politički marginaliziran.[2]

U veljači 2010. najavljuje se da su predsjednici triju hrvatskih stranaka, HSP-a BiH Đapić-dr. Jurišić Zvonko Jurišić, Hrvatske narodne zajednice Milenko Brkić i Hrvatskog zajedništva Herceg-Bosne Petar Milić u Mostaru potpisali sporazum o ujedinjavanju tih triju stranaka i da će ubuduće nastupati pod zajedničkim imenom - Hrvatska stranka prava (HSP BiH, HNZ, HZ H-B).

Promjena naziva stranke u Hrvatsku stranku prava Bosne i Hercegovine donesena je 18. ožujka 2010. odlukom Općinskog suda u Mostaru.[1]

Udruženi HSP BiH izlazi na opće izbore 2010. zajedno s HDZ-om 1990 u Hrvatskoj koaliciji, iako je 2006. bio u koaliciji s HDZ-om BiH na parlamentarnim izborima te s NHI-om u tzv. Koaliciji za jednakost na izborima za županijske skupštine. Na izborima su zajedno s HDZ-om 1990 dobili 4 od 57 mogućih zastupničkih mjesta u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, i 8 od mogućih 156 zastupničkih mjesta u Parlamentu Federacije BiH.

Ulazak u vlast 2010. i masovno napuštanje članstva[uredi VE | uredi]

Živko Budimir, predsjednik Federacije BiH. Napustio je HSP BiH u ožujku 2013. i u travnju iste godine osnovao SPP u kojeg se učlanio znatan dio članstva HSP-a BiH.

Živko Budimir, koji je na općim izborima 2010. izabran za zastupnika u Županijskoj skupštini Hercegovačko-neretvanske županije postao je predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine odlukom visokog predstavnika Valentina Inzka u ožujku 2011. nakon duže političke krize. HSP BiH je postao dio Vlade koju je činio zajedno sa SDP-om, SDA i NSRB-om. Od ukupno 16 ministarstava, HSP BiH je dobio dva, a njezin član, Budimir, postao je predsjednik Federacije BiH. Dvije hrvatske stranke koje su dobile oko 90% glasova Hrvata - HDZ BiH i HDZ 1990 nisu ušle u novu Vladu, pa je uskoro nastala i duža politička kriza koja će u buduće biti produbljena raskidom odnosa između SDP-a i SDA, dvije najveće stranke u Vladi zvanoj "Platforma".

Na općim izborima 2010., HSP je dobio po jednog zastupnika u Županijskoj skupštini Posavske (PŽ) i Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ), a tri u Zapadnohercegovačkoj (ZHŽ) i Hercegobosanskoj županiji (HBŽ).

Na entitetskoj razini dobila je dva zastupnika u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH i jednog u Domu naroda Parlamenta FBiH iz Županijske skupštine HBŽ-a. Na državnoj razini, samo je predsjednik stranke Jurišić ušao u Zastupnički dom PS BiH.

Nakon ulaska u Vladu, došlo je do postepenog raspadanja HSP-a BiH jer ga napušta članstvo. Prvi veći prelazak dogodio se u kolovozu 2011. kada je HSP BiH napustilo četvero viosopozicioniranih dužnosnika iz Posavine: Jozo Blažević, zastupnik u Županijskoj skupštini; Ilija Blažević član Glavnog stana HSP-a BiH i Slavko Suhalj, općinski vijećnik iz Odžaka. Sva trojica su prešli u Hrvatsku stranku prava Herceg-Bosne, a ujedno je HSP BiH prestao biti parlamentarna stranka u Posavini.[6]

Nakon što nije uspio biti izabran za predsjednika stranke, Budimir je tražio ostavku predsjednika Jurišića koji je odbio odstupiti s čela stranke.[7] Zbog toga je u ožujku 2013. Budimir napustio HSP BiH[8] i u travnju iste godine osnovao vlastitu Stranku pravde i povjerenja (SPP). U SPP se učlanio dobar dio članstva HSP-a BiH i jedini zastupnik u Parlamentu Federacije BiH, Željko Asić, koji je u novoj stranci dobio položaj potpredsjednika. Time je HSP BiH prestao biti parlamentarna stranka i na entitetskoj razini.[9] Također, sve podružnica HSP-a BiH u Tuzlanskoj županiji pridružile su se Budimiru.[10]

Podružnice HSP-a BiH u HBŽ-u zatražile su Jurišićevu ostavku 3. rujna 2013.[11] Dva dana poslije HSP BiH je raspustio županijska vijeća u HBŽ-u i ZHŽ-u.[12] Zastupnici općinskih vijeća u Zapadnohercegovačkoj županiji napustili su HSP BiH 11. rujna 2013. Istovremeno, članovi HSP-a BiH u Tomislavgradu, gdje je HSP BiH imao najjače uporište, tražili su odlazak Jurišića.[13] Perić i dvojica HSP-ovih ministara u Federalnoj Vladi, Ante Krajina i Vjekoslav Čamber (ujedno zastupnik u Županijskoj skupštini ZHŽ), napustili su HSP BiH 20. rujna 2013., te je tako HSP BiH prestao biti dio vlasti u entitetu.[14] Istovremeno, s Perićem je HSP BiH napustila i tomislavgradska podružnica kojoj je bio na čelu.[15]

HSP BiH je ostao i bez jedinog načelnika kada je načelnik Dobretića Neven Idžanović pristupio HDZ-u BiH 21. rujna 2014.[16]

Stranka je na općim izborima održanim u listopadu 2014. doživjela potpuni krah, te je ostala bez zastupnika u Parlamentarnoj skupštini BiH i Parlamentu Federacije BiH, a osovojila je po jedno zastupničko mjesto u skupštinama Hercegbosanske i Zapadnohercegovačke županije.[17]

Ekstremizam[uredi VE | uredi]

Hrvatsku stranku prava BiH mnogi vežu za ustaški pokret iz Drugog svjetskog rata i mnogi je optužuju za politički ekstremizam. Glavni odbor stranke zove se Glavni stan, isto kao i Glavni ustaški stan, rukovodeće tijelo ustaškog pokreta kojeg je Ante Pavelić osnovao u iseljeništvu u Italiji 1929. Također, u središnjici stranke dugo vremena stajala je i bista Ante Pavelića. HSP BiH je nastala izdvajanjem iz ranijeg HSP-a BiH osnovanog 1991., koji je, vođen Dobroslavom Paragom, izdao "Lipanjsku povelju o obnovi i uspostavi Nezavisne države Hrvatske na cjelokupnom povijesnom i etničkom prostoru" 1991.[18]

Županijske skupštine u FBiH[uredi VE | uredi]

županija broj zastupnika
2006. 2010. 2014.
Unsko-sanska
0 / 25
0 / 25
0 / 25
Posavska
1 / 21
1 / 21
0 / 21
Tuzlanska
0 / 35
0 / 35
0 / 35
Zeničko-dobojska
0 / 35
0 / 35
0 / 35
Bosansko-podrinjska
0 / 25
0 / 25
0 / 25
Srednjobosanska
0 / 30
0 / 30
0 / 30
Hercegovačko-neretvanska
2 / 28
1 / 28
0 / 28
Zapadnohercegovačka
4 / 23
3 / 23
1 / 23
Sarajevska
0 / 35
0 / 35
0 / 35
Hercegbosanska
4 / 25
3 / 25
1 / 25
ukupno
11 / 257
8 / 257
2 / 257

Srodni članci[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

Citati
  1. 1,0 1,1 Izvještaj o reviziji godišnjeg finansijskog izvještaja za 2011. godinu Hrvatske stranke prava Bosne i Hercegovine (na bošnjačkom). Služba za reviziju financiranja političkih stranaka, Sarajevo, 15. travnja 2013. Pristupljeno 8. travnja 2014.
  2. 2,0 2,1 D. Vukojević: Ujedinjenje pravaša u BiH. Slobodna Dalmacija, 8. kolovoza 2005. Pristupljeno 29. ožujka 2014.
  3. Povijest
  4. Devet stranaka potpisalo sporazum o zajedničkoj listi za entitetski i državni nivo iz RS (na bošnjačkom). Dnevni avaz, 31. ožujka 2014. Pristupljeno 4. travnja 2014.
  5. Porazna bilanca „Platforme“, njezini povijesni prethodnici i mogući rizici negativnog kontinuiteta. Institut za društveno-politička istraživanja, 12. veljače 2014. Pristupljeno 6. travnja 2014.
  6. Zoran Krešić: HSP BiH bez zastupnika u Posavini, trojica prešli u HSP HB. Večernji list, 2. kolovoza 2008. Pristupljeno 25. ožujka 2014.
  7. Zoran Krešić: Živko Budimir nikada neće biti predsjednik HSP-a BiH. Večernji list, 16. listopada 2012. Pristupljeno 24. ožujka 2014.
  8. Živko Budimir istupa iz HSP-a i osniva novu stranku. Večernji list, 7. ožujka 2013. Pristupljeno 25. ožujka 2014.
  9. Budimir: SPP neće imati ni protivnike ni neprijatelje već partnere. Bljesak, 13. travnja 2013. Pristupljeno 25. ožujka 2014.
  10. Sve podružnice u Tuzlanskoj županiji istupile iz HSP-a i prešle Budimiru. Poskok, 12. travnja 2013. Pristupljeno 25. ožujka 2014.
  11. Pravaši zatražili ostavku Zvonke Jurišića. Večernji list, 3. rujna 2013. Pristupljeno 25. ožujka 2014.
  12. HSP BiH raspustio županijska vijeća u ŽZH-u i HBŽ-u, Perić i Krajina napustili sjednicu. Republika, 5. rujna 2013. Pristupljeno 25. ožujka 2014.
  13. I danas HSP BiH napustila 4 općinska vijećnika u ZHŽ-u. Javno.ba, 11. rujna 2013. Pristupljeno 24. ožujka 2014.
  14. Marija Medić Bošnjak: HSP više nema svoje ministre, Vlada FBiH bez hrvatskih stranki. Večernji list, 21. rujna 2013. Pristupljeno 25. ožujka 2014.
  15. Perić i ostali odlaze u HSP dr. Ante Starčević BiH - plan ujedinjenje pravaških opcija. Republika, 28. rujna 2013. Pristupljeno 25. ožujka 2014.
  16. HSP BiH ostao bez jedinog načelnika: Idžanović prešao u HDZ BiH. Portal Herceg-Bosna, 21. rujna 2014. Pristupljeno 22. rujna 2014.
  17. Izbori 2014.: Donosimo najtočniji raspored mandata za sve razine vlasti u BiH. Poskok, 16. listopada 2014. Pristupljeno 17. listopada 2014.
  18. HSP i dalje privržen Anti Paveliću i NDH (na bošnjačkom). Dnevni avaz, 18. siječnja 2014. Pristupljeno 10. travnja 2014.
Literatura
  • Lučić, Ivica (2006). “Ima li Hercegovine?”, STATUS Magazin za političku kulturu i društvena pitanja.
Poveznice