Tuzlanska županija

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Tuzlanska županija
Zastava Grb
Zastava Grb
položaj Tuzlanske županije
općine Banovići, Čelić, Doboj Istok, Gračanica, Gradačac, Kalesija, Kladanj, Lukavac, Sapna, Srebrenik, Teočak, Tuzla, Živinice
sjedište Tuzla
osnovana 12. lipnja 1996.
vlast
predsjednik vlade Sead Čaušević (SDP BiH)
predsjednik skupštine Slađan Ilić (SDP BiH)
površina
 - ukupno 2649 km²
stanovništvo
- ukupno (1991.) 493 887
 - gustoća 186.44/km²
pripadnost Federacija Bosne i Hercegovine
vremenska zona UTC +1

Tuzlanska županija je treća od ukupno deset županija u Federaciji Bosne i Hercegovine. Nalazi se u sjeveroistočnom dijelu Bosne i Hercegovine, a županijsko središte je grad Tuzla.

Službeni naziv županije je Tuzlanski kanton (bošnjački jezik), a kod Hrvata Bosne i Hercegovine osim pod nazivom Tuzlanska županija, također je poznata i pod imenom Županija Soli (Soli su povijesni naziv za širu oblast oko Tuzle koja je pripadala srednjovjekovnoj bosanskoj državi).

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Tuzlanska županija zauzima površinu od 2.908 km2, odnosno 11,1% teritorije Federacije Bosne i Hercegovine ili 5,7°/ teritorije Bosne i Hercegovine.

Administrativna podjela[uredi VE | uredi]

Sjedište županije nalazi se u Tuzli.

Županija obuhvaća dvanaest općina/opstina:

Županijska uprava[uredi VE | uredi]

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Prema procjenama iz 1996. godine, na ovom području živi 611.500 stanovnika, od toga je 35% raseljenih i prognanih lica. Brojem stanovnika u Federaciji Bosne i Hercegovine Tuzlanska županija participira s 26,2%. Na području bivše Tuzlanske regije, prema popisu iz 1991.godine, živio je 949.621 stanovnik, od toga: 525.427 Bošnjaka (55,33%), 268.581 Srba (28,28%), 83.320 Hrvata (8,78%) i 72.293 stanovnika koji su se izjasnili kao ostali ili (7,61 %). Danas na prostoru županije, poslije svih demografskih pomjeranja izazvanih agresijom, Bošnjaci čine oko 90% stanovništva.

Povijest[uredi VE | uredi]

Sporazumom potpisanim u Washingtonu (1994.) izmedu predstavnika bošnjačkog i hrvatskog naroda konstituirana je Federacija Bosne i Hercegovine kao Federacija županija. Po Ustavu Federacije županije su administrativno-teritorijalne jedinice s velikim stupnjem samouprave. Jedna od županija u Federaciji Bosne i Hercegovine je i Tuzlanska županija. S obzirom na promjene do kojih je došlo agresijom na Republiku Bosnu i Hercegovinu i unutarnjom reorganizacijom Bosne i Hercegovine (Daytonski sporazum, 1995.) na dva administrativno-pravna entiteta: Federaciju Bosne i Hercegovine i Republiku Srpsku, Tuzlanska županija formirana je na dijelovima nekadašnje oblasti sjeveroistočne Bosne, odnosno Tuzlanskog okruga. Prema odredbama Daytonskog sporazuma područje Tuzlanske županije je teritorijalno zaokruženo cjelinom ili dijelovima trinaest općina: Banovići, Doboj Istok, Gradačac, Gračanica, Kladanj, Kalesija, Čelić, Lukavac, Srebrenik, Teočak, Sapna, Živinice i Tuzla. Nove, u ratu formirane, općine su: Čelić, Teočak, Sapna i Doboj-Istok. One su formirane na područjima koja su pripala Federaciji Bosne i Hercegovine od dijelova bivših općina: Doboj, Lopare, Ugljevik i Zvornik, koje su Daytonskim sporazumom dodijeljene Republici Srpskoj. Samo su općine Banovići, Srebrenik i Živinice ostale u svojim ranijim granicama, dok su od svih drugih općina dijelovi pripojeni Republici Srpskoj. Tako je Tuzlanska županija, smanjena u odnosu na stari okrug i odvojena od svojih prirodnih granica, rijeka Drine i Save, preko kojih je imala izlaz na istok i sjever. Time je jedna zemljopisna, privredna, infrastrukturna, ekološka i demografska cjelina poremećena.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Kultura[uredi VE | uredi]

Znamenitosti[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]