Županija Posavska
|
|||||
 Položaj unutar BiH |
|||||
| Sjedište | Orašje | ||||
| Premijer | Marijan Oršolić | ||||
| Općine | Domaljevac-Šamac, Odžak, Orašje | ||||
| Površina | 324,6 km² | ||||
| Stanovništvo - Ukupno - Gustoća |
44.648 137,54/km² |
||||
Županija Posavska je druga od ukupno deset županija u Federaciji Bosne i Hercegovine. Nalazi se na sjeveru Bosne i Hercegovine uz rijeku Savu i sastoji se od dva teritorijalno odvojena džepa oko Odžaka i Orašja. Županijsko središte je grad Orašje.
Sadržaj |
Zemljopis [uredi]
Administrativna podjela [uredi]
Sjedište Županije nalazi se u Orašju.
Županija obuhvaća tri općine:
Značajan problem predstavlja i to što je županija teritorijalno rastavljena, tj. općina Odžak i dr. općine nisu teritorijalno povezane sa ostatkom županije koji čine općine Orašje i Domaljevac-Šamac.
Županijska uprava [uredi]
Orašje je županijsko središte u kojem je sjedište izvršne vlasti (Vlada Županije Posavske). U Domaljevcu je sjedište zakonodavne vlasti ( Skupština Županije Posavske). U Odžaku je sjedište sudbene vlasti.
Stanovništvo [uredi]
Prema podacima Zavoda za statistiku FBiH ukupno na području Županije Posavske živi 44.648 stanovnika.
| Posavska županija | ||||||
| Hrvati | 131.542 ili 51% | |||||
| Bošnjaci | 32.796 ili 12% | |||||
| Srbi | 77.723 ili 29% | |||||
| ostali i nepoznato | 18.726 ili 7% | |||||
Prema novijim podacima broj Hrvata je u porastu, što doseljavanjima iz središnje Bosne i ostalih djelova te Hrvatske.
Povijest [uredi]
Gospodarstvo [uredi]
U prijeratnom razdoblju, posebno u posljednjih deset godina, Bosanska Posavina je bila jedna od najbogatijih područja u Bosni i Hercegovini. Značajna je poljoprivredno (Bosanska Posavina je najveća žitnica Bosne i Hercegovine), ekonomski (rafinerija nafte u Bosanskom Brodu i Modriči, tvornice namještaja, tekstila, obuće, metalne industrije, hemijske industrije i drugo), prirodnim riječnim bogatstvima, šumama, a Bosanska Posavina je poznata i po činjenici da je mnogo ljudi bilo na privremenom radu u inostranstvu. Oblast je usmjerena Zapadu, a sve su to pretpostavke savremenog življenja ovdašnjih ljudi, s uvjerljivim pokazateljima vrlo brzog uključivanja u evropske civilizacijske, ekonomske i kulturne tokove.
Kultura [uredi]
Na području Bosanske Posavine živjelo se i mnogo ranije, od pretpovijesti pa sve do danas, što svjedoče razni arheološki nalazi novca i drugih stvari. Nakon godine 1718., kada je došlo do mira između Turaka i Austro-Ugarske, su uglavnom katoličke porodice iz brdskih sela raseljeni po ravnici, jer su se Turci sami naselili po brdima i dolinama. U sela Kopanice, Vidovice, Tolisu i Domaljevac su se doselili Hrvati iz Županje, Babine Grede i Štitara. U današnje općine Derventa i Bosanski Brod je se naselio narod podrijetlom iz Hercegovine, i to godine 1735.-1782. i još jednom u manjem valu 1820. godine, jer 1697. godine je otprilike 20.000 katolika se iselilo sa toga područja. U općine Modriča, Gradačac, Orašje, Bosanski Šamac i Brčko se narod doselio najviše iz Mostara, Posušja, Uskoplja, Bugojna, Livna, Duvna, Poreča, Vareša, Imotskog, Dalmacije, Srebrenice, Tuzle, Kraljeve Sutjeske i Olova. Sa tuzlanskog i srebreničkog područja je bilo masovnih seoba katolika na područje Posavine.
