Odžak

Izvor: Wikipedija
Ovo je glavno značenje pojma Odžak. Za druga značenja pogledajte Odžak (razdvojba).
Odžak
Odžak
Odžak
Odžak
Država Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija BiH
Županija Posavska
Vlast
 - Načelnik Nada Ćulap (HDZ BiH)
Površina
 - Općina 158,4 km²
Stanovništvo (1991.)
 - Grad 9386
 - Urbano područje 30.056 (općina)
Poštanski broj 76290
Pozivni broj (+387) 031
Službena stranica www.odzak.ba
Zemljovid
Položaj općine Odžak u Bosni i Hercegovini
Položaj općine Odžak u Bosni i Hercegovini

Položaj općine Odžak u Bosni i Hercegovini

Odžak je općina na krajnjem sjeveru Bosne i Hercegovine. Grad je 1991. imao 9386 stanovnika.

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Prema posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Odžak imala je 30.056 stanovnika, raspoređenih u 14 naselja.

Stanovništvo općine Odžak
godina popisa 2013. 1991. u promijenjenim granicama 1991. 1981. 1971.
Hrvati 11.621 (61,74 %) 15.976 (55,52 %) 16.338 (54,35 %) 15.430 (55,31 %) 14.995 (57,89 %)
Muslimani 6220 (33,05 %) 6216 (21,60 %) 6220 (20,69 %) 5371 (19,25 %) 4777 (18,44 %)
Srbi 582 (3,09 %) 4796 (16,67 %) 5667 (18,85 %) 5361 (19,21 %) 5881 (22,70 %)
Jugoslaveni 1147 (3,81 %) 1276 (4,57 %) 85 (0,32 %)
ostali i nepoznato 398 (2,11 %) 1787 (6,21 %) 684 (2,27 %) 457 (1,63 %) 163 (0,62 %)
ukupno 18.921 28.775 30.056 27.895 25.901

Odžak (naseljeno mjesto), nacionalni sastav[uredi | uredi kôd]

Odžak
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Muslimani 6205 (66,10 %) 5347 (70,04 %) 4760 (78,49 %)
Hrvati 1404 (14,95 %) 950 (12,44 %) 751 (12,38 %)
Srbi 599 (6,38 %) 470 (6,15 %) 372 (6,13 %)
Jugoslaveni 819 (8,72 %) 740 (9,69 %) 81 (1,33 %)
ostali i nepoznato 359 (3,82 %) 127 (1,66 %) 100 (1,64 %)
ukupno 9386 7634 6064

Naseljena mjesta[uredi | uredi kôd]

Prema popisu stanovništva iz 1991. naseljena mjesta u općini Odžak su:

Ada, Donja Dubica, Donji Svilaj, Gnionica, Gornja Dubica, Gornji Svilaj, Jošavica, Novi Grad, Novo Selo, Odžak, Posavska Mahala, Potočani, Srnava, Trnjak, Vojskova, Vrbovac, Zorice.

Daytonskim sporazumom, u sastav Republike Srpske ušla su naseljena mjesta:

Gnionica, Jošavica i Srnava, te dijelovi naseljenih mjesta: Ada, Potočani i Vrbovac. Ta naselja su uklopljena u novu općinu Vukosavlje.

U općini Odžak su ostala naselja:

Ada, Donja Dubica, Donji Svilaj, Gornja Dubica, Gornji Svilaj, Novi Grad, Novo Selo, Odžak, Posavska Mahala, Potočani, Prud (do rata pripadao općini Bosanski Šamac, ali je pripojen općini Odžak), Trnjak(Odžak, BiH)Trnjak, Vrbovac, Vojskova i Zorice.

Uprava[uredi | uredi kôd]

Povijest[uredi | uredi kôd]

Današnji grad Odžak u povijesnim zapisima spominje se od 1593. godine kao manje naselje i utvrda (Jukić, 1850. godine). Te godine u Bosni je sultanovim fermanom uveden odžakluk s pravom nasljeđivanja koji su se dodjeljivali zapovjednicima turske vojske. Miralem-begu je ovaj kraj dodijeljen kao odžak (posjed) i on je izgradio malu utvrdu koristeći ostatke ruševina starog rimskog grada. Nakon njegove smrti taj posjed naslijedio je njegov sin Ibrahim i u to vrijeme Odžak predstavlja veće naselje i graničnu utvrdu s manjim brojem graničara.

Austrijska vojska je u nekoliko navrata prelazila rijeku Savu i osvajala Odžak sve do potpisivanja Beogradskog mira 1739. godine, kada je uspostavljena nova granica Bosne duž rijeke Save. Sljedećih 100 godina Odžak je proveo u miru i kulturnom i ekonomskom napretku. Urbana struktura grada zasnivala se na principu organizacije stambenih grupacija-mahala, povezanih s poslovnim zonama. Izgrađena je i drvena džamija, nazvana Drvenija koja je kasnije bila spaljena.

Uspostavljanjem austro-ugarske vlasti 1878. godine u Bosni i Hercegovini počinje i novo razdoblje za Odžak. Uvodi se novi kapitalistički način gospodarenja i novi način građenja koji podrazumijeva izgradnju visokih zgrada u kojima je objedinjen poslovni prostor u prizemlju i stanovanje na katu. Gradi se čvrstim materijalom (ciglom) po novim propisima, koji uvode regulaciju ulica i građevinsku liniju.

Za vrijeme Drugog svjetskog rata Odžak je bio pod kontrolom ustaških, njemačkih i domobranskih postrojbi. Malo je poznato da je pružao najveći otpor partizanima na kraju rata. Naime, 6. svibnja 1945. NDH je pala, dok su se neke hrvatske postrojbe branile grad sve do 22. svibnja 1945. kada je završila Bitka za Odžak.

Rat u Bosni i Hercegovini nije zaobišao ni grad Odžak. Rat u Odžaku počeo je 21. travnja 1992. godine kada su srpske snage s 32 rakete pogodile grad. Tom prilikom poginulo je četvero građana Odžaka. U Republici Srpskoj preimenovan je u Vukosavlje.[1]

Prema Daytonskom mirovnom sporazumu iz 1995. godine Odžak je stavljen pod upravu Federacije Bosne i Hercegovine. Nakon tog sporazuma, Vukosavlje je ostalo ime za dijelove Odžaka koji pripadaju teritoriji Republike Srpske.[1] Prije svog povlačenja u veljači 1996. godine, srpske vojne i paravojne formacije uništile su sve što nisu mogle ponijeti sa sobom uključujući i džamiju i sedam katoličkih crkava. Odžak su mnogi nazvali bosanskohercegovačkim Vukovarom. Nakon potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, najveći dio prijeratne općine Odžak ušao je u sastav Federacije Bosne i Hercegovine.

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

Poznate osobe[uredi | uredi kôd]

Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]

U središtu Odžaka nalazi se Beledija ili mala gradska vijećnica (općinska zgrada), izgrađena 1903. godine. Beladija je zaštićeni kulturni spomenik Bosne i Hercegovine.

Obrazovanje[uredi | uredi kôd]

Kultura[uredi | uredi kôd]

Mediji[uredi | uredi kôd]

Radio postaja Odžak na hrvatskom jeziku.

Šport[uredi | uredi kôd]

Na prostorima općine Odžak oduvijek se igrala odbojka (OK Napredak Odžak). Među značajnijim igračima ovog športa su: Perica Božić, Pero Stanić, Marko Jazvić i Josip Jazvić.

Osim odbojke na prostoru općine igra se i nogomet, a na području općine trenutačno su aktivni sljedeći klubovi: NK Odžak 102, HNK Mladost Donji Svilaj, NK Dragovoljac Novo Selo i NK Sloga Prud.

KK Odžak je košarkaški klub.

Zanimljivosti[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  • Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
  • internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-mjesnim.pdf
  1. a b (boš.) Klix.ba M. N. : Kako su rat i politika krojili nazive bh. gradova: Od Srbinja do Uskoplja 5. studenoga 2017. ) (pristupljeno 30. prosinca 2019.)

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]