Unsko-sanska županija

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Unsko-sanska županija
Zastava Grb
Zastava Grb
položaj Unsko-sanske županije
općine Bihać, Bosanska Krupa, Bosanski Petrovac, Bužim, Cazin, Ključ, Sanski Most, Velika Kladuša
sjedište Bihać
osnovana 12. lipnja 1996.
vlast
predsjednik vlade Hamdija Lipovača (SDP BiH)
predsjednik skupštine Admir Hadžipašić (SDA)
površina
 - ukupno 4125 km2
stanovništvo
- ukupno (1991.) 343 317
 - gustoća 83.23/km2
pripadnost Federacija Bosne i Hercegovine
vremenska zona UTC +1

Unsko-sanska županija, (službeni naziv na bošnjačkom jeziku: Unsko-sanski kanton) je prva od ukupno deset županija u Federaciji Bosne i Hercegovine. Nalazi se u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, a ime je dobila po rijekama Uni i Sani koje kroz nju protječu. Županijsko središte je grad Bihać.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Područje Unsko – sanske županije zauzima sjeverozapadni dio države Bosne i Hercegovine s ukupnom površinom od 4.841 km2 ili 8,2 % ukupne površine BiH. Na tom prostoru živi oko 305.000 stanovnika. Sjedište županije je u Bihaću. Županija ima izuzetno povoljan geoprometni položaj, jer zauzima prostor na pravcu osnovnih koridora Zapadna EuropaMediteran - Bliski Istok.

Izuzetno je dobro komunikacijski povezana s Republikom Hrvatskom, a time i ostalim zemljama Europe. Najkraći kopneni put prema velikim lukama i značajnim središtima (Split, Šibenik, Zadar, Rijeka) vodi preko Bihaća i Bosanskog Petrovca. Unska pruga je vezala područje Splita, Zadra i Šibenika sa Zagrebom.

Željezničkom prugom i magistralnim putem (330 km) Unsko – sanska županija je povezana sa Sarajevom i ostalim dijelovima Bosne i Hercegovine.

U morfološkoj strukturi područja ističu se brežuljci i niska polja, aluvijalne ravnice i kotline, raščlanjene brojnim riječnim i potočnim dolinama. Ovo područje je pod utjecajem umjereno – kontinentalne klime.

Administrativna podjela[uredi VE | uredi]

Sjedište Županije nalazi se u Bihaću.

Županija obuhvaća osam općina:

Prirodni resursi[uredi VE | uredi]

Unsko–sanska županija ima:

  • veoma povoljan geoprometni položaj
  • vode koje imaju značajan potencijal za višenamjensko korištenje;
  • zemljište, šume i mineralne sirovine, kao značajan temelj za proizvodnju;
  • prirodne ljepote i pogodnosti za turizam;
  • klimu koja je povoljna za razvitak mnogih djelatnosti

Poljoprivredne površine[uredi VE | uredi]

Poljoprivredne površine su približno jednake šumskim površinama i uz povoljan klimatski faktor predstavljaju dobar temelj za poljoprivrednu proizvodnju. Ukupne poljoprivredne površine iznose 196.308 ha, od čega su oranice i bašte 102.490 ha, pašnjaci 91.203 ha i voćnjaci 2.615 ha. Značajne površine koje se tretiraju kao neobradive (32,2 %), uz programska ulaganja mogu se pretvoriti u obradiva zemljišta, tako da ovo područje može dati vrlo značajan doprinos u proizvodnji hrane. Inače, zbog ekoloških uvjeta, Ujedninjeni narodi su ovo područje zvanično proglasili područjem na kojem se može proizvoditi zdrava hrana.

Šumske površine[uredi VE | uredi]

Rastu šuma, koje u znatnoj mjeri opredjeljuju i ekonomsku strukturu ove županije doprinose edafski i orografski faktori koji su prisutni na ovome terenu. Prema stručnim procjenama, ove su šume s većim postotkom drvne mase po hektaru od drugih dijelova Federacije Bosne i Hercegovine (90 m3 dubeće drvne mase po glavi stanovništva). Šume su jedno od najvećih bogatstava Unsko – sanske županije. Ukupne šumske površine su 190.880 ha, od čega su visoke šume 85.899 ha, niske šume 86.234 ha i goleti 18.747 ha. Šumarstvo i prerada drveta na ovome području imaju dosta dugu tradiciju tako da u skoro svim općinama postoje kapaciteti za uzgoj i eksploataciju šuma, a u općinama Bihać, Bosanska Krupa, Sanski Most, Ključ i Bosanski Petrovac i razvijeni kapaciteti za preradu drveta.

Mineralne sirovine[uredi VE | uredi]

Područje županije po svojoj geološkoj građi predstavlja perspektivnu bazu za istraživanja i eksploataciju korisnih sirovina. Iako je stupanj geološke istraženosti ovoga područja veoma nizak, otkrivena su značajna ležišta mrkog ugljena na području Sanskog Mosta (Kamengrad), boksita u Bosanskoj Krupi, mangana u Bužimu, barita u Velikoj Kladuši, gline u Cazinu i Sanskom Mostu, gipsa u Kulen Vakufu, arhitektonskog kamena bihacita u Bihaću, kvarcnog pijeska u Sanskom Mostu i Bihaću, te ostalih mineralnih sirovina koje se koriste u proizvodnji građevinskih materijala. Na području županije pored velikog broja izvora pitke vode, nalaze se i izvori kvalitetnih termomineralnih voda (Gata, Sanski Most, Velika Kladuša).

Prirodne ljepote[uredi VE | uredi]

Značajno bogastvo županije čine prirodne ljepote, jer ovo područje obiluje rijekama, manjim i većim vodotocima, toplim izvorima, pećinama, šumama kao i kulturno - povijesnim spomenicima. Ove značajne prirodne vrijednosti odlikuju se izvornošću, raznovrsnošću, specifičnošću i atraktivnošću.

Blizina Plitvičkih jezera i Jadranskog mora, izgrađenost prometnica i planirana izgradnja infrastrukturnih objekata mogu doprinijeti boljem korištenju ovog prirodnog resursa i razvoju tranzitnog turizma, te predstavljaju temelj za razvoj boravišnog i izletničkog turizma.

Atraktivne rijeke Una, Sana, Dabar, Krušnica, Klokot, Unac i Korana, bogatstvo šuma, termomineralni izvori i ostale turističke pogodnosti ovog kraja, također doprinose turističkoj ponudi.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Područje Unsko – sanske županije naseljeno je od davnina, što potvrđuju razni ostaci iskopina iz predpovijesnog (ilirskog) i ranog povijesnog (rimskog) doba. Ukupan broj prisutnog stanovništva, procjena 30. lipnja 2001.g. je 305.049 stanovnika.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

U gospodarskoj strukturi Unsko-sanske županije zastupljene su slijedeće gospodarske oblasti:

Zaposlenost[uredi VE | uredi]

Stopa zaposlenosti / računata prema standardima ILO / iznosila je u prosincu 2001.godine 15,7%, a stopa nezaposlenosti 46,6 %.

Vodoopskrba[uredi VE | uredi]

Svaki općinski centar ima svoj vodovodni sustav kojima se upravlja neovisno od drugih. Vodovodna mreža je dosta devastirana, tako da se gubitci vode kreću i do 30 %. Velik broj izvora, čistih vodotoka i već istraženi dio podzemnih akumulacija ukazuje na to da ovo područje može, uz materijalna ulaganja, potpuno osigurati vodu za stanovništvo i industriju.

Promet[uredi VE | uredi]

Na području županije imamo izgrađeno 468,4 km regionalnih puteva, od kojih je 305 km asfaltirano, te 344 km magistralnih puteva ( 290 km asfaltirano). Unska pruga (Bosanski Novi – Bihać – Knin ) u dužini od 178 km, prije rata bila je najrentabilniji način prevoz robe i putnika u pravcu sjever – jug. Danas je za prevoz robe i putnika osposobljen dio te pruge na relaciji Blatna –Martin Brod. Na ovom području imamo dva objekta zračnog prometa: vojna zračna luka “Željava”, na granici s R. Hrvatskom, bila je prije rata veoma moderna sa svim tehničkim karakteristikama, a tijekom rata je vrlo oštećena i sva navigacijska oprema je opljačkana, te zračna luka “Ćoralići”, sa šljunčanom pistom dužine 1200 m i pratećim objektima.

Elektroenergetski sustav[uredi VE | uredi]

Ukupno instalirana snaga proizvođača električne energije u Unsko-sanskoj županiji je 8,5 MW i daju je hidroelektrane “Krušnica” ( 0,5 MW) i HE “Una-Kostela” (8 MW). U županiji je prisutan, a neiskorišten, značajan hidroenergetski potencijal, te su u tijeku aktivnosti na izradi minimuma potrebne dokumentacije za izgradnju hidroelektrana. Županija ima napajanje električnom energijom s četiri strane: dalekovod 220 KV Prijedor – Bihać dalekovod 110 KV D.Lapac- K.Vakuf - Bihać te K.Vakuf - Bos.Petrovac- Ključ - S.Most dalekovod 110 KV Drvar – Bos. Petrovac dalekovod 110 KV Prijedor – Sanski Most.

U cilju povećanja sigurnosti u napajanju električnom energijom saniran je na području Federacije BiH dalekovod 110 KV Prijedor - Bos. Krupa – Bihać, ali je još uvijek neizvjesno kada će ovaj dalekovod biti saniran na području Republike Srpske. U svrhu osiguranja dvostranog napajanja električnom energijom općina zapadnog dijela županije, urađena je prva faza 110 KV dalekovoda Bos. Krupa – Bužim – Vrnograč, tako da je u funkciji 35 KV dalekovod Bos. Krupa – Bužim. Distributivna mreža srednje naponske razine 35 KV, 20 KV, 10 KV i niskog napona 0,4 KV je sanirana, tako da praktično svako naseljeno mjesto ima električnu energiju. Iako je dosta toga urađeno, ipak do konačne sanacije distributivne električne mreže, imajući u vidu i poboljšanje naponskih prilika na mreži koja je u funkciji, potrebna su još znatna financijska sredstva.

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

Svaki peti stanovnik županije je ili učenik ili student. Sveučilište u Bihaću, koje je otvoreno 1997. godine, ima 7 fakulteta:

  • Tehnički fakultet
  • Ekonomski
  • Pravni
  • Bio – tehnički
  • Pedagoški
  • Viša- medicinska škola
  • Islamska-pedagoška akademija

Carinske uprave[uredi VE | uredi]

Na području županije, odlukom nadležnih državnih organa, otvorena su dva granična prijelaza za međunarodni cestovni promet: Izačić i Velika Kladuša, te za međunarodni cestovni putnički promet prijelaz Užljebić – Ripač. U Bihaću, Velikoj Kladuši i Sanskom Mostu organiziran je rad službe Carinske uprave Federacije BiH: Carinska ispostava Bihać, Carinska ispostava Velika Kladuša i Carinska ispostava Sanski Most.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]