Dobretići

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Dobretići
Država Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Bosna i Hercegovina
Entitet Flag of the Federation of Bosnia and Herzegovina (1996-2007).svg Federacija BiH
Županija Flag of Central Bosnia Canton.gif Županija Središnja Bosna
Vlast
 - Načelnik Marko Dražetić] (HSP)
Površina
 - Općina 59 km²[1]
Stanovništvo (1991.)
 - Grad 336
 - Urbano područje 4.942 (općina)
Poštanski broj 77210
Pozivni broj (+387) 030
Zemljovid
Položaj općine Dobretići u Bosni i Hercegovini

Položaj općine Dobretići u Bosni i Hercegovini

Dobretići su općina te općinsko središte u županiji Središnja Bosna, BiH. Jedna su od najmlađih, najmanjih te najsiromašnijih općina u Županiji.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Prostire se na planini Ranča, dvadesetak kilometara od Jajca, a cijelo područje općine je kod lokalnog stanovništva poznato pod imenom Pougarje, nazvano po rijeci Ugar, koja izvire na planini Vlašić. Pougarje je 1961 godine bilo u sastavu općine Jajce, a zatim 1963 izdvojena iz te općine i sve do rata bilo u sastavu općine Skender-Vakuf, a potom je jedno kratko vrijeme ponove pripojeno općini Jajce, a danas je to samostalna općina Dobretići.

Pougarje je prostor najvećim dijelom smješten između najviših dijelova planine Ranča na jugu, Vlašića na istoku i rijeke Ugar na sjeveru. Obiluje različitim biljnim (listopadno-zimzelene šume i dr.) i životinjskim vrstama (medvjed, vuk, lisica, divlja svinja i dr.).

Rijeka Ugar je povijesna, nacionalna i prirodna granica hrvatskoga Puogarja i srpskog dijela na sjeveru koji zahvaća obronke Vlašića i Čemernice. Reljefno se razlikuje Gornje i Donje Pougarje. Gornje se Pougarje nalazi u višem dijelu planine Ranče, a Donje u nižim dijelovima odnosno dolini Ugra.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Od šezdesetih, a posebice sedamdesetih godina počinje period gospodarskih emigracija u zapadnoeuropske zemlje, prije svega u Austriju i Njemačku, a od osamdesetih godina stanovništvo se sve više zapošljava u Sloveniji i Hrvatskoj.

Rat 1992. godine izaziva potpuni progon stanovništva ovoga prostora. Većina protjeranog se uputila u Hrvatsku, te u inozemstvo,Austriju i Njemačku, gdje mnogi žive i danas.

Pougarje je do prije rata imalo oko 5.000 stanovnika u 18 naselja, a danas ih je ukupno nekoliko stotina, uglavnom starije životne dobi i bave se isključivo stočarstvom. Najveći broj povratnika je u naselje Milaševci, te sela Gornjeg Pougarja, dok se najmanji ostvaruje u selima: Donji i Gornji Orašac, Davidoviće, Zasavicu, Jejiće, Kričiće i Zapeće.

Općina je nastala izdvajanjem iz općine Skender Vakuf, te od 4 mjesne zajednice (Dobretići, Davidovići, Kričići i Melina). Prema popisu iz 1991. etnički sastav im je bio:

Naseljena mjesta[uredi VE | uredi]

Poslije potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, najveći dio općine Skender Vakuf, sa gradom Skender Vakufom ušao je u sastav Republike Srpske. Skender Vakufu je promijenjeno ime u Kneževo, a Dobratićima u Dobretići. U sastav Federacije BIH ušla su naseljena mjesta:

Brnjići, Bunar, Davidovići, Dobretići, Donji Orašac, Gornji Orašac, Kričići-Jejići, Melina, Mijatovići, Milaševci, Pavlovići, Prisika, Slipčevići, Vitovlje Malo, Vukovići, Zapeće, Zasavica i Zubovići. Od ovog područja formirana je općina Dobretići.

Uprava[uredi VE | uredi]

Načelnik općine je Marko Dražetić (HSP).

Općinsko vijeće broji 15 članova, a općina Dobretići ima 9 zaposlenih djelatnika.

Povijest[uredi VE | uredi]

Općina je dobila naziv po jednom od najvećih sela ovog kraja, selu Dobretići. Samo selo ima dugu povijest i baštini ime od Srednjovjekovna Bosnasrednjovjekovne bosanske vlastelinske obitelji Dobretića.

Među stanovništvom još je živa usmena predaja pomognuta povijesnim temeljima koja kaže kako je padom Bosne 1463. godine zarobljeno i u Carigrad odvedeno oko 30.000 bosanske mladeži. Među njima je bila i Ljiljana, lijepa kći Stjepana Dobrete, koja je dospjevši u sultanov harem izmolila od sultana ferman kojim se Stjepanu Dobreti daruje vlastelinstvo, nazivano prije Zapadne Vrhovine. Tu je Stjepan Dobreta i umro, te je ukopan u selu Zapeće.

Na spomeniku što mu ga 1773. godine podiže fra Marko Dobretić, franjevački provincijal i bosanski biskup, piše da je umro 1472. godine doživjevši 98 godina. Poslije njegove smrti vlastelinstvo razdijeliše njegovi sinovi, te Juri pripadoše Dobretići, Pavi Pavlovići, Boji Bojtačići, a Vlatku Vlatkovići koji se 1852. godine prozvaše Zubovići.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Stanovništvo se bavi stočarstvom, ratarstvom i šumarstvom. Najveći i najteži problem je nezaposlenost i slaba gospodarska aktivnost.

Nadaleko poznati vlašićki sir najpoznatiji je proizvod pougarskih stočara. Nažalost, danas ga proizvode u izuzetno malim količinama, isključivo pojedinci za vlastite potrebe.

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

U općini Dobretićima postoje monoge do danas neistražene povijesne znamenitosti kao što su: stećci, stara katolička groblja i nadgrobni spomenici koji datiraju iz 17. stoljeća.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Osnovne informacije, Služba za statistiku za područje županije Središnja Bosna, prikupljeno 24. travnja 2013.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]