Hercegovačko-neretvanska županija

Izvor: Wikipedija
Hercegovačko-neretvanska županija
Zastava Grb
Zastava Grb
položaj Hercegovačko-neretvanske županije
općine/gradovi Čapljina, Čitluk, Jablanica, Konjic, Mostar, Neum, Stolac, Prozor-Rama, Ravno
sjedište Mostar
osnovana 12. lipnja 1996.
vlast
predsjednik vlade Marija Buhač (HDZ BiH)
predsjednik skupštine Džafer Alić (SDA)
površina
 - ukupno 4401 km2
stanovništvo
- ukupno (2013.) 222 007
 - gustoća 50,45/km2
pripadnost Federacija Bosne i Hercegovine
vremenska zona UTC +1

Hercegovačko-neretvanska županija (boš. Hercegovačko-neretvanski kanton) sedma je od ukupno deset županija u Federaciji Bosne i Hercegovine. Županijsko središte je grad Mostar.

Županija je prema popisu stanovništva iz 2013. imala 222.278 stanovnika što ju čini šestom najmnogoljudnijom županijom. S gustoćom stanovništva od 50,45 stanovnika/km2, Hercegovačko-neretvanska županija osma je najgušće naseljena županija. Ukupna površina županije iznosi 4401 km2, što čini 16,85 % površine Federacije BiH i 8,59 % teritorija Bosne i Hercegovine.

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Hercegovačko-neretvanska županija nalazi se u južnom dijelu Bosne i Hercegovine i obuhvaća područje oko rijeke Neretve te u Neumu izlazi na more. Na sjeveru graniči s Županijom Središnja Bosna, na sjeveroistoku sa Sarajevskom županijom, na istoku s Republikom Srpskom, na jugozapadu s Republikom Hrvatskom, na zapadu sa Županijom Zapadnohercegovačkom i na sjeverozapadu s Hercegbosanskom županijom.

Prirodne i zemljopisne karakteristike ovog područja su raznolike, od plodnih, prostranih polja i nepreglednih pašnjaka, rijeka i jezera pa do stoljetnih listopadnih i zimzelenih šuma, i pružaju obilne mogućnosti za život i gospodarski razvitak temeljen na poljoprivrednoj proizvodnji, stočarstvu te drvnoj industriji. Na sjeveru županije prevladava umjereno kontinentalna, na planinama planinska, a na jugu mediteranska klima.[1] Ekološki čista i netaknuta priroda, zemljopisni položaj te blizina i dobra prometna povezanost sa susjednom Republikom Hrvatskom, kojoj gospodarski i tradicionalno gravitira, bitni su čimbenici za gospodarski prosperitet ovog kraja.

Hercegovačko-neretvanska županija prostire se od Makljena i Ivan-sedla na sjeveru do Ivanjice kod Dubrovnika na jugu. Hercegovačko-neretvanska županiju odlikuje široko planinsko područje, nizina uz dolinu rijeke Neretve (po kojoj je županija dobila ime) i njene pritoke (Rama, Trebižat, Krupa i Bregava) te primorski pojas i Jadransko more kod Neuma.[2]

Na području Hercegovačko-neretvanske županije postoje dva parka prirode: Park prirode Hutovo Blata u blizini Čapljine i Park prirode Bilidinje u blizini Jablanice i Posušja.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Prema popisu stanovništva iz 2013. Hercegovačko-neretvanska županija imala je 222.007 stanovnika (šesta u FBiH), dok gustoća iznosi 50,45 stanovnika/km2, čime je nakon Bosansko-podrinjske i Hercegbosanske županije najrjeđe naseljena županija.

Godine 2016. godine udio osoba starijih od 65 godina u ukupnom broju stanovnika županije iznosio je 13,3 %, udio radnog kontingenta stanovništva 69 % i udio osoba između 0 – 14 godina 17,8 %.[3]

Godine 2013. ukupan broj domaćinstava iznosio je 68.121, a prosječan broj članova u jednom domaćinstvu iznosio je 3,24. Najveći broj osoba živi u domaćinstvu s dva člana (14.958 ili 21,96 %), četiri člana (14.116 ili 20,72 %) i tri člana (13.109 ili 19,24 %).[4]

Sastav stanovništva – županija Hercegovačko-neretvanska županija
2013.[5]1991.[5]
Osoba222 007 (100,0%)182 313 (100,0%)
Hrvati118 297 (53,29%)85 340 (46,81%)
Bošnjaci92 005 (41,44%)68 391 (37,51%)1
Srbi6 432 (2,897%)21 875 (12,00%)
Nisu se izjasnili1 764 (0,795%)
Ostali915 (0,412%)2 252 (1,235%)
Bosanci i Hercegovci494 (0,223%)
Nepoznato455 (0,205%)
Romi442 (0,199%)
Albanci377 (0,170%)
Muslimani357 (0,161%)
Bosanci201 (0,091%)
Jugoslaveni107 (0,048%)4 455 (2,444%)
Crnogorci48 (0,022%)
Slovenci46 (0,021%)
Makedonci34 (0,015%)
Pravoslavci17 (0,008%)
Turci8 (0,004%)
Ukrajinci8 (0,004%)
  1. 1 Modalitet Muslimani danas se označava kao modalitet Bošnjaci.
Mostar, glavni grad županije.
Neum, jedini izlaz Bosne i Hercegovine na more.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Prije rata u Bosni i Hercegovini, današnje općine Istočni Mostar i Berkovići bili su dio Mostara i Stoca, dok je Ivanica bila dio općine Trebinje.

Povijest današnje Hercegovačko-neretvanske županije počinje 18. ožujka 1994., potpisivanjem Washingtonskog sporazuma. Županija je stvorena 23. prosinca 1996. kao jedna od deset županija Federacije Bosne i Hercegovine.[6]

Upravna podjela[uredi | uredi kôd]

Sjedište županije je u Mostaru.

Sastoji se iz sljedećih općina:

Županijska uprava[uredi | uredi kôd]

Popis župana i predsjednika Vlade Hercegovačko-neretvanske županije.[7]

Župani[uredi | uredi kôd]

Župan Od Do Stranka
Fatima Leho 1996. 1. prosinca 1997. SDA
Željko Obradović 1. prosinca 1997. 27. listopada 1999. HDZ BiH
Hamo Masleša 27. listopada 1999. 2000. SDA
Rade Bošnjak 2000. veljača 2001. HDZ BiH
Šefkija Džiho veljača 2001. veljača 2002. SDA
Dragan Vrankić veljača 2002. 6. listopada 2002. HDZ BiH

Služba župana ukinuta je amandmanima na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, koje je 6. listopada 2002. nametnuo visoki predstavnik Lord Ashdown.

Predsjednici Vlade HNŽ[uredi | uredi kôd]

Župan Od Do Stranka
Mijo Brajković 1996. 1998. HDZ BiH
Frano Ljubić 1998. 12. studenoga 1999. HDZ BiH
Josip Merdžo 12. studenoga 1999. 2000. HDZ BiH
Mirsad Šarić 2000. 2000. SDA
Josip Merdžo 2000. 2001. HDZ BiH
Miroslav Ćorić 2001. 2002. HDZ BiH
Omer Macić 2002. 16. lipnja 2003. SBiH
Miroslav Ćorić 16. lipnja 2003. 1. kolovoza 2007. HDZ BiH
Srećko Boras 1. kolovoza 2007. 9. studenoga 2011. HDZ 1990
Denis Lasić 9. studenoga 2011. 9. travnja 2015. HDZ BiH
Stjepan Krasić 9. travnja 2015. 23. rujna 2015. HDZ BiH
Nevenko Herceg 23. rujna 2015. 9. studenoga 2023. HDZ BiH
Marija Buhač 9. studenoga 2023. HDZ BiH

Promet[uredi | uredi kôd]

Geoprometno gledajući Hercegovačko-neretvanska županija je raskrižje dva osovinska komunikacijska pravca - regionalnog, državnog, međudržavnog (BiH-RH) i europskog karaktera - što determinira sadašnju, ali određuje i buduću poziciju Hercegovine u ovom dijelu Europe. Oba pravca su podjednakog značenja, ali se onom osovine sjever - jug daje veći prioritet. Ta poveznica mora i kopna, dolinom Neretve, je završni dio vertikale europskih komunikacija iz poznatog Koridora V-c (Baltik-Adriatik). Druga osovina, Jonski pravac, slijedi obalu Jadranskoga mora i povezuje Europu preko Balkana s Bliskim istokom.[8]

Cestovna mreža veže regiju sa susjednim državama Hrvatskom i Crnom Gorom i nadalje s ostatkom Europe. Mreža željeznice veže Mostar sa Sarajevom i s lukom Ploče na Jadranskoj obali u Hrvatskoj, koja je izgrađena posebno da služi potrebama Bosne i Hercegovine i koja predstavlja prirodni transportni ulaz i izlaz za državu, a i za regiju.[8]

Jedina željeznička pruga u Hercegovini prolazi dolinom rijeke Neretve i svom dužinom je u Hercegovačko-neretvanskoj županiji. Napravljena je kao uskotračna pruga u vrijeme Austro-Ugarske krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Moderniziranjem, završenim 1966. godine postala je prugom normalnog kolosijeka (europski standard) i elektrificirana svom dužinom do Sarajeva, preko kojega, kao i preko čvorišta u Doboju, ima spoj na europsku mrežu. Ovom prugom je preko Sarajeva moguće ostvariti veze sa zapadom (preko Zagreba) i istokom (preko Beograda).[8]

Zračni promet u regiji funkcionira preko jedine regionalne zračne luke u Mostaru, koja se nalazi u južnoj mostarskoj kotlini, u naselju Ortiješ, samo 6 km od središta Mostara i 35 km od Međugorja. Zračna luka je registrirana za međunarodni zračni promet.[8]

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

Kultura[uredi | uredi kôd]

Znamenitosti[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Moj zavičaj, aut. Radmila Lauš, naklad. Naklada ALFA d.o.o Mostar
  2. Skuhan, Jasmin. 16. travnja 2012. O Županiji. VLADA HNŽ-K. Inačica izvorne stranice arhivirana 2. prosinca 2017. Pristupljeno 31. prosinca 2017.
  3. Demografska analiza FBiH po kantonima (PDF). zpr.ks.gov.ba. Zavod za planiranje Kantona Sarajevo. Pristupljeno 31. prosinca 2017.
  4. Rezultati popisa 2013 (PDF). popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 31. prosinca 2017.
  5. a b Pogreška u citiranju: Nevažeća <ref> oznaka; nije zadan tekst za izvor HNK
  6. Skuhan, Jasmin. 16. travnja 2012. Ustav HNŽ. VLADA HNŽ-K. Inačica izvorne stranice arhivirana 2. prosinca 2017. Pristupljeno 31. prosinca 2017.
  7. Cantons of the Federation of Bosnia and Herzegovina. Pristupljeno 17. travnja 2013.
  8. a b c d REDAH - Prometne veze

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Nedovršeni članak Hercegovačko-neretvanska županija koji govori o zemljopisu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.