Indoeuropljani

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Indoeuropljani - Ime narodima koji se služe jezicima indoeuropske jezične porodice, i čije se porijeklo traži u hipotetičkim Proto-Indoeuropljanima koji su se služili proto-indoeuropskim jezikom. U 2. tisućljeću prije Krista događaju se velike migracije širom svijeta, koje su prema britanskom povjesničaru Robertu Gravesu izazvale klimatske promjene. Točna lokacija indoeuropskih predaka u stručnim krugovima još je pod debatom. Spominje se među ostalima, da su obitavali u području Kirgistana i Uzbekistana. Utvrđeno je međutim da su svi potomci Proto-Indoeuropljana obožavali brojna, striktno antropomorfna božanstva koncentrirana oko groma (Svarog, Zeus, Jupiter, Indra, Odin). Migracije Proto-Indoeuropljana odvijale su se u dva smjera. Jedna se odvijala u smjeru zapada, druga je tekla južno. Njihovi jezici prema nazivima za brojku 100, podijeljeni su na centum i satem jezike. Centum (kentum) jezici su italički, helenski, germanski, keltski, anatolski i toharski. Satem obuhvaća slavenske, indoiranske, armenske, albanski i baltičke jezike.

Indoeuropski narodi[uredi VE | uredi]

Anatolijski narodi[uredi VE | uredi]

Anatolijski narodi naseljavaju područje Anatolije od prije nekih 4000 godina, odnosno nestankom prastanovnika Hata koje su zamijenili na sceni Hetiti. Hetitsko kraljevstvo trajalo je između 1660. i 1190. prije Krista. U kasnijem periodu javljaju se civilizacije naroda Urartu (860. - 580. pr. Kr.)koji su govorili jezik blizak semitskom i Frigijaca (750-300. pr. Kr.) Predstavnici su im:

Vanjske poveznice

Baltički narodi[uredi VE | uredi]

Baltički narodi ili Balti naseljeni su u području uz Baltičko more. Danas su se očuvali samo Litvanci i Letonci. Porodicu predstavljaju:

Vanjske poveznice

Germanski narodi[uredi VE | uredi]

Germani su danas podijeljeni na niz naroda od kojih gotovo svi imaju vlastite države. Predstavnici ove grupe su: Nijemci, Flamanci (U Belgiji), Luksemburžani, Austrijanci, Danci, Englezi, Norvežani, Šveđani, Nizozemci, Ferojci (sa Ferojskih otoka), Frizi, Buri ili Afrikaneri

Helenski narodi[uredi VE | uredi]

Jedini današnji potomci helenskih naroda su današnji Grci. Od starih plemena najveći su bili Ahejci, Jonjani, Dorani i Eoljani.

Indoiranski (Arijski) narodi[uredi VE | uredi]

Indoarijski narodi[uredi VE | uredi]

U ovu skupinu spadaju Bengalci, Kašmirci, Marati, Pandžabi, Kašmirci, Sindi, Radžputi, Singalezi. Potomci su starog naroda Arijaca koji su jednim dijelom naselili Indiju a drugim Iransku visoravan.

Iranski narodi[uredi VE | uredi]

Afganci (Paštuni), Bahtijari, Baludži, Gilani, Kurdi, Luri, Mazanderani, Oseti, Perzijanci, Tadžici, Tališi, Tati, Zaza.

Keltski narodi[uredi VE | uredi]

Kelti su danas jedna od najmanjih grana Indoeuropljana ali s velikom i značajnom ulogom u povijesno doba. Danas je od njih preostalo svega nekoliko naroda od kojih su najznačajniji i najbrojniji Irci, Velšani i Škoti na Britanskom otočju i Bretonci u Francuskoj. Kelti Stara značajna plemena bila su: Arverni, Boji (Boii), Briganti (Brigantes), Eduanci (Aedui), Durotriges, Eravisci, Helvećani (Helvetii), Iceni, Nervijci (Nervii), Parisii, Skordisci (Scordisci), Tectosages, Tolistobogii, Trinovanti (Trinovantes), Trocmi, Venetii, Volci (Volcae).

Vanjske poveznice

Romanski narodi[uredi VE | uredi]

Romanski narodi ili Romani javljaju se kroz povijest romanizacijom domorodačkih plemena i naroda s područja Rimskog carstva. Njihovi današnji predstavnici su: Talijani, Rumunji, Arumunji (Vlasi, od više etničkih grupa), Španjolci, Portugalci, Katalonci, Galjegi (Galicijci), Valonci, Moldavci, Retoromani, Korzikanci; stari narodi: Latini, Osci, Umbri.

Slavenski narodi[uredi VE | uredi]

Slaveni su velika grana Indoeuropljana koja se dalje dijeli na više ogranaka, to su: Istočni: Bjelorusi, Rusi, Ukrajinci i Rusini (Ruteni) u koje se ubrajaju i Lemki, Bojki i Huzuli. Ime posljednjim ime znači 'razbojnici'.

Zapadni: Poljaci (najveći), Česi, Slovaci, Moravci, Lužički Srbi (Milčani i Lužičani), Polabski Slaveni ili Polabljani (kojima pripadaju Abodriti ili Obodriti), Pomerjani (sa Kašubima i Slovincima).

Južni: Bugari (sa Pomacima), Makedonci (sa Mijacima i Torbešima), Slovenci, Hrvati, Srbi, Bošnjaci, Crnogorci, Goranci.

Toharski narodi[uredi VE | uredi]

Proto-Tohari se prije 4000 godina kreću na područje Ukrajine, a oko 1000. prije nove ere nastavljaju dalje na istok prema Tarimskom bazenu u sjeverozapadnoj Kini. Oni su možda isti narod koji Kinezi zovu Yüeh-chi, kao i sama jezgra carstva Shakan. Jedini predstavnici su Toharci (grčki Tókharoi; sanskrit: Tukhāra; kineski: Tuholo)

Vanjske poveznice

Ostale izolirane grupe[uredi VE | uredi]