Džeda
|
Jeddah, Jiddah (جدّة) |
|
|---|---|
| Koordinate: 21°32′N 39°10′E / 21.533°N 39.167°EKoordinate: 21°32′N 39°10′E / 21.533°N 39.167°E | |
| Država | |
| Pokrajina | Meka |
| Vlast | |
| - Gradonačelnik | Adil Faqeeh |
| Površina | |
| - Ukupna | 1.320 km² |
| - Područje utjecaja | 3.000 km² |
| Stanovništvo (2008.) | |
| - Grad | 3.600.000 |
| - Gustoća | 2.921/km² |
| Vremenska zona | Istočnoafričko vrijeme (UTC+3) |
| Pozivni broj | +966-2 |
| Službena stranica www.jeddah.gov.sa | |
| Zemljovid | |
|
Položaj Džede u Saudijskoj Arabiji |
|
Džeda (Džida, Jeddah, Jiddah, arapski جدّة) je najveća luka Saudijske Arabije. Nalazi se nedaleko od glavnog islamskog svetog mjesta Meke i prvenstveno služi kao luka za potrebe Meke, te se razvila kao luka za prihvat hodočasnika. U gradu je sjedište Organizacije islamske konferencije.
Sadržaj |
Povijest [uredi]
U predislamskom razdoblju je na prostoru grada bilo ribarsko naselje. Najstariji arheološki nalazi datiraju u doba oko 500. pr. Kr. Luku Džedu je 687. godine utemeljio kalif Uthman ibn Affan za potrebe hodočasnika u Meku. Tokom 11. i 12. st. su gradom vladali kalifi iz Egipta (Fatimidi i Ajubidi) koji su razvijali trgovačke veze Arapa s Azijom. Od 13. st. gradom vladaju Mameluci. Krajem 15. i početkom 16. st. se gradi utvrđenje s ciljem obrane od eventualnog napada Portugalaca koji su osnivali trgovačka uporišta uz obalu Afrike i često napadali Arape. 1517. je nakon turskog osvajanja mamelučkog Egipta grad postao dio Osmanskog Carstva. Osmanlije su grad dodatno utvrdili i sagradili zidine sa 6 vrata.
1802. su Arapi preuzeli kontrolu nad Mekom i Džidom (Prva saudijska država), ali su egipatske snage pod upravom Osmanlija nakon bitke kod Džede 1813. vratile grad. Nakon 1. svj. rata se raspalo Osmansko Carstvo, a na prostoru Meke i Džede je osnovano arapsko Kraljevstvo Hedžas. 1925. se kod Džede vodila bitka između Kraljevstva Hedžas i Kraljevstva Nedžd kojim vlada dinastija al-Saud. Nakon bitke je Nedžd okupirao Hedžas i stvorena je jedinstvena Saudijska Arabija. Tokom 20. st. se grad brzo širi i dolazi mnogo doseljenika.
Zemljopis [uredi]
Džeda se nalazi na zapadu Saudijske Arabije, na istočnoj obali Crvenog mora. Istočno od grada je planina Al-Sarawat. Na morskoj obali postoji duboko uvučen zaljev i nekoliko manjih otočića.
Klima je pustinjska s vrlo malo padalina koje padnu uglavnom zimi. Temperature su visoke tokom cijele godine. Zimi su česte pješčane oluje.
Gospodarstvo [uredi]
Osim lučkih djelatnosti, u Džedi se danas razvija trgovački i financijski sektor. Zbog svog položaja u središnjem dijelu Crvenog mora i dobrih prometnih veza, Džeda postaje jedan od najvažnijih gospodarskih središta Bliskog istoka. Danas se u gradu otvaraju brojni trgovački centri.
Znamenitosti [uredi]
Džeda ima brojne džamije i ostale građevine tradicionalne arapske arhitekture. Većina ih je smještena u povijesnom starom gradu Al-Baladu. Džeda ima i brojne moderne znamenitosti. Najznačajnija je fontana kralja Fahda. To je službeno fontana s najvišim mlazom vode na svijetu koji doseže 312 m visine. Toranj Nacionalne komercijalne banke je najviša zgrada u Saudijskoj Arabiji. U ulici Tahlia postoje brojne trgovine sa značajnim svjetskim trgovačkim markama. 40 km od grada je izgrađeno turističko naselje Durrat Al-Arus.
Gradovi prijatelji [uredi]
Adana, Turska
Tunis (grad), Tunis
Aleksandrija, Egipat
Almaty, Kazahstan
Amman, Jordan
Baku, Azerbajdžan
Kairo, Egipat
Casablanca, Maroko
Dubai, Ujedinjeni Arapski Emirati
Istanbul, Turska
Jakarta, Indonezija
Johor Bahru, Malezija
Kuching, Malezija
Karachi, Pakistan
Kazan, Rusija
Mary, Turkmenistan
Odessa, Ukrajina
Oran, Alžir
Oš, Kirgistan
Plovdiv, Bugarska
Shimonoseki, Japan
Sankt Peterburg, Rusija
Strasbourg, Francuska
Stuttgart, Njemačka
Taipei, Tajvan
Xi'an, Kina