Kijevo

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Kijevo. Za druga značenja, pogledajte Kijevo (razdvojba).
Kijevo
Kijevo (grb).gif
Kijevo na karti Hrvatska
Kijevo
Kijevo
Kijevo na karti Hrvatske
Koordinate: 43°59′N 16°21′E / 43.98°N 16.35°E / 43.98; 16.35
Županija Šibensko-kninska
Načelnik općine Ivan Stjepan Bajan
Naselja u sastavu općine Kijevo
Površina 74,37 km2
Stanovništvo (2011.) 417
Poštanski broj 22310 Kijevo

Kijevo je općina u Hrvatskoj. Nalazi se u Šibensko-kninskoj županiji.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Kijevo je smješteno na prometnici između Knina i Sinja, u plodnoj dolini između planina Dinare i Svilaje. U blizini Kijeva nalazi se izvor rijeke Cetine.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Popis 2011.[uredi VE | uredi]

Popis stanovništva 2011.

Po posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine, Općina Kijevo imala je 417 stanovnika, raspoređenih u samo jednom naselju - Kijevu.

Hrvati čine 100% stanovništva.[1]

Kretanje broja stanovnika za Kijevo[uredi VE | uredi]

Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2011.[2]

Uprava[uredi VE | uredi]

Povijest[uredi VE | uredi]

Krajolik kod Kijeva

Prvi svjetski rat[uredi VE | uredi]

U vrijeme 1. svjetskog rata 34 ljudi iz Kijeva je poginulo.

Drugi svjetski rat[uredi VE | uredi]

U vrijeme 2. svjetskog rata Kijevo je postalo dijelom Nezavisne države Hrvatske (NDH). U proljeće 1942. naselje su napali jugoslavenski partizani. Posljedica napada je bila masovno iseljavanje stanovništva u Slavoniju i Srijem. 27. siječnja 1943. Kijevo je napadnuto od strane četnika u vrijeme kad u općini nije bilo ni policajaca ni redara. Rezlutat četničkog napada je bio smrt 45 civila. U ovome ratu ukupno je poginulo 209 ljudi iz Kijeva.

Kijevski strijeljani Isus

Domovinski rat[uredi VE | uredi]

Kijevo je 1991. godine postalo poznato kao jedno od mjesta prvih i najžešćih napada pobunjenih Srba u stvaranju tzv. Republike Srpske Krajine. Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske je osnovalo policijsku postaju u Kijevu, koje je tada imalo 1.261 stanovnika od čega su 99,6% bili Hrvati, kako bi se Kijevo branilo od lokalnih Srba iz okolnih sela Polača, Civljane i Cetina. Kijevo je uskoro bilo okruženo i opkoljeno od strane srpskih jedinica pod vodstvom Milana Martića, koji je 17. kolovoza 1991. zapovijedio postavljanje barikada na ulazu u Kijevo. Dan poslije, 18. kolovoza Martić je dobio ultimatum od stanovnika Kijeva i policije, u kojem se tražio odlazak srpskih jedinica.

26. i 27. kolovoza 1991. JNA je pod vodstvom Ratka Mladića napala naselje teškim naoružanjem, što je izazvalo bijeg hrvatskih braniteljskih snaga u Drniš. Preostalo stanovništvo napustilo je Kijevo zbog toga što je Kijevo bilo potpuno uništeno. Novinarka tadašnje Radiotelevizije Beograd Vesna Jugović je izvještavala. I Milan Martić i Ratko Mladić optuženi su za ratne zločine i etničko čišćenje od strane ICTY-a. Milan Martić je osuđen.

Obnovljena Crkva Sv. Mihovila u Kijevu, koja je srušena do temelja tri puta u 20. stoljeću od strane srpskih napadača

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

Kultura[uredi VE | uredi]

Šport[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]


P parthenon.svg Nedovršeni članak Kijevo koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Flag of Croatia.svg Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.