Kijevo
|
|
|
|---|---|
|
|
|
|
|
|
| Županija | Šibensko-kninska |
| Načelnik općine | Ivan Stjepan Bajan |
| Naselja u sastavu općine | Kijevo |
| Površina | 74,37 km2 |
| Stanovništvo (2001.) | 533 |
| Poštanski broj | 22310 Kijevo |
Kijevo je općina u Hrvatskoj. Nalazi se u Šibensko-kninskoj županiji.
Sadržaj |
[uredi] Zemljopis
Kijevo je smješteno na prometnici između Knina i Sinja, u plodnoj dolini između planina Dinare i Svilaje. U blizini Kijeva nalazi se izvor rijeke Cetine.
[uredi] Stanovništvo
[uredi] Popis 2001.
Po posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Kijevo imala je 533 stanovnika, raspoređenih u samo jednom naselju - Kijevu.
Hrvati čine 99,81% stanovništva (532 od 533 stanovnika, a jedan stanovnik se nije izjasnio o nacionalnoj pripadnosti).
[uredi] Kretanje broja stanovnika za Kijevo
Kretanje broja stanovnika 1857.-2001.[1]

[uredi] Uprava
[uredi] Povijest
[uredi] Prvi svjetski rat
U vrijeme 1. svjetskog rata 34 ljudi iz Kijeva je poginulo.
[uredi] Drugi svjetski rat
U vrijeme 2. svjetskog rata Kijevo je postalo dijelom Nezavisne države Hrvatske (NDH). U proljeće 1942. naselje su napali jugoslavenski partizani. Posljedica napada je bila masovno iseljavanje stanovništva u Slavoniju i Srijem. 27. siječnja 1943. Kijevo je napadnuto od strane četnika u vrijeme kad u općini nije bilo ni policajaca ni redara. Rezlutat četničkog napada je bio smrt 45 civila. U ovome ratu ukupno je poginulo 209 ljudi iz Kijeva.
[uredi] Domovinski rat
Kijevo je 1991. godine postalo poznato kao jedno od mjesta prvih i najžešćih napada pobunjenih Srba u stvaranju tzv. Republike Srpske Krajine. Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske je osnovalo policijsku postaju u Kijevu, koje je tada imalo 1.261 stanovnika od čega su 99,6% bili Hrvati, kako bi se Kijevo branilo od lokalnih Srba iz okolnih sela Polača, Civljane i Cetina. Kijevo je uskoro bilo okruženo i opkoljeno od strane srpskih jedinica pod vodstvom Milana Martića, koji je 17. kolovoza 1991. zapovijedio postavljanje barikada na ulazu u Kijevo. Dan poslije, 18. kolovoza Martić je dobio ultimatum od stanovnika Kijeva i policije, u kojem se tražio odlazak srpskih jedinica.
26. i 27. kolovoza 1991. JNA je pod vodstvom Ratka Mladića napala naselje teškim naoružanjem, što je izazvalo bijeg hrvatskih braniteljskih snaga u Drniš. Preostalo stanovništvo napustilo je Kijevo zbog toga što je Kijevo bilo potpuno uništeno. Novinarka tadašnje Radiotelevizije Beograd Vesna Jugović je izvještavala. I Milan Martić i Ratko Mladić optuženi su za ratne zločine i etničko čišćenje od strane ICTY-a. Milan Martić je osuđen.
[uredi] Gospodarstvo
[uredi] Poznate osobe
- Ante Čavka, hrvatski svećenik i književnik
[uredi] Spomenici i znamenitosti
[uredi] Obrazovanje
[uredi] Kultura
[uredi] Šport
[uredi] Izvori
[uredi] Vanjske poveznice
Nedovršeni članak Kijevo koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.