Kijevo

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Kijevo. Za druga značenja, pogledajte Kijevo (razdvojba).
Kijevo
Kijevo (grb).gif
Kijevo na karti Hrvatska
Kijevo
Kijevo
Kijevo na karti Hrvatske
Koordinate: 43°59′N 16°21′E / 43.98°N 16.35°E / 43.98; 16.35
Županija Šibensko-kninska
Načelnik općine Ivan Stjepan Bajan
Naselja u sastavu općine Kijevo
Površina 74,37 km2
Stanovništvo (2001.) 533
Poštanski broj 22310 Kijevo

Kijevo je općina u Hrvatskoj. Nalazi se u Šibensko-kninskoj županiji.

Sadržaj

[uredi] Zemljopis

Kijevo je smješteno na prometnici između Knina i Sinja, u plodnoj dolini između planina Dinare i Svilaje. U blizini Kijeva nalazi se izvor rijeke Cetine.

[uredi] Stanovništvo

[uredi] Popis 2001.

Popis stanovništva 2001.

Po posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Kijevo imala je 533 stanovnika, raspoređenih u samo jednom naselju - Kijevu.

Hrvati čine 99,81% stanovništva (532 od 533 stanovnika, a jedan stanovnik se nije izjasnio o nacionalnoj pripadnosti).

[uredi] Kretanje broja stanovnika za Kijevo

Kretanje broja stanovnika 1857.-2001.[1]

[uredi] Uprava

[uredi] Povijest

Krajolik kod Kijeva

[uredi] Prvi svjetski rat

U vrijeme 1. svjetskog rata 34 ljudi iz Kijeva je poginulo.

[uredi] Drugi svjetski rat

U vrijeme 2. svjetskog rata Kijevo je postalo dijelom Nezavisne države Hrvatske (NDH). U proljeće 1942. naselje su napali jugoslavenski partizani. Posljedica napada je bila masovno iseljavanje stanovništva u Slavoniju i Srijem. 27. siječnja 1943. Kijevo je napadnuto od strane četnika u vrijeme kad u općini nije bilo ni policajaca ni redara. Rezlutat četničkog napada je bio smrt 45 civila. U ovome ratu ukupno je poginulo 209 ljudi iz Kijeva.

Kijevski strijeljani Isus

[uredi] Domovinski rat

Kijevo je 1991. godine postalo poznato kao jedno od mjesta prvih i najžešćih napada pobunjenih Srba u stvaranju tzv. Republike Srpske Krajine. Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske je osnovalo policijsku postaju u Kijevu, koje je tada imalo 1.261 stanovnika od čega su 99,6% bili Hrvati, kako bi se Kijevo branilo od lokalnih Srba iz okolnih sela Polača, Civljane i Cetina. Kijevo je uskoro bilo okruženo i opkoljeno od strane srpskih jedinica pod vodstvom Milana Martića, koji je 17. kolovoza 1991. zapovijedio postavljanje barikada na ulazu u Kijevo. Dan poslije, 18. kolovoza Martić je dobio ultimatum od stanovnika Kijeva i policije, u kojem se tražio odlazak srpskih jedinica.

26. i 27. kolovoza 1991. JNA je pod vodstvom Ratka Mladića napala naselje teškim naoružanjem, što je izazvalo bijeg hrvatskih braniteljskih snaga u Drniš. Preostalo stanovništvo napustilo je Kijevo zbog toga što je Kijevo bilo potpuno uništeno. Novinarka tadašnje Radiotelevizije Beograd Vesna Jugović je izvještavala. I Milan Martić i Ratko Mladić optuženi su za ratne zločine i etničko čišćenje od strane ICTY-a. Milan Martić je osuđen.

Obnovljena Crkva Sv. Mihovila u Kijevu, koja je srušena do temelja tri puta u 20. stoljeću od strane srpskih napadača

[uredi] Gospodarstvo

[uredi] Poznate osobe

[uredi] Spomenici i znamenitosti

[uredi] Obrazovanje

[uredi] Kultura

[uredi] Šport

[uredi] Izvori

[uredi] Vanjske poveznice


P parthenon.svg Nedovršeni članak Kijevo koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Osobni alati
Imenski prostori

Inačice
Radnje
Orijentacija
Ispis/izvoz
Alati
Drugi jezici