Međunarodni savez za sjećanje na holokaust

Izvor: Wikipedija
Međunarodni savez za sjećanje na holokaust
International Holocaust Remembrance Alliance
Logotip IHRA-e od 2013.
Logotip IHRA-e od 2013.
Skraćenica IHRA
Prethodnik Task Force for International Cooperation on Holocaust Education, Remembrance and Research (do siječnja 2013.)
Utemeljena 1998.
Osnivač Göran Persson
Tip međunarodna organizacija
Svrha ujedinjenje vlada i stručnjaka radi jačanja, unaprjeđenja i promicanja obrazovanja, sjećanja i istraživanja o holokaustu diljem svijeta i pridržavanja obveza prema Stockholmskoj deklaraciji iz 2000. godine
Lokacija Berlin, Njemačka
Službena stranica www.holocaustremembrance.com

Međunarodni savez za sjećanje na holokaust (engl. International Holocaust Remembrance Alliance, skraćeno IHRA) – do siječnja 2013. poznat i kao Radna skupina za međunarodnu suradnju na području obrazovanja, sjećanja i istraživanja o holokaustu (engl. Task Force for International Cooperation on Holocaust Education, Remembrance and Research) – međunarodna je organizacija osnovana 1998. koja ujedinjuje predstavnike vlada država članica i ugledne stručnjake iz raznih nevladinih udruga s ciljem stalnog jačanja aktivnosti u unaprjeđenju i promicanju obrazovanja o holokaustu, istraživanja i čuvanja sjećanja u cijelom svijetu u skladu s obvezama iz Deklaracije Stockholmskog međunarodnog foruma o holokaustu.[1][2] Savez okuplja 35 država članica i 10 država promatrača.[3][4] Republika Hrvatska postala je stalnom članicom na zasjedanju Saveza u studenome 2005. u Krakovu.[1]

Povijest[uredi | uredi kôd]

Stockholmski međunarodni forum o holokaustu[uredi | uredi kôd]

Međunarodni savez za sjećanje na holokaust utemeljen je 1998. na inicijativu tadašnjega švedskoga premijera Görana Perssona.[1] Nakon istraživanja iz 1997., koje je pokazalo da mnogi učenici u Švedskoj ne znaju dovoljno o holokaustu, Persson je odlučio o tome pokrenuti raspravu u parlamentu. Uvidjevši da „borba protiv neznanja o holokaustu zahtijeva međunarodno partnerstvo“,[5] za potporu u osnivanju međunarodne organizacije za promicanje obrazovanja o holokaustu, sjećanja i istraživanja obratio se, među ostalima, tadašnjem američkom predsjedniku Billu Clintonu i britanskom premijeru Tonyju Blairu.[6]

U povodu obilježavanja 55. godišnjice oslobođenja Auschwitza 27. siječnja 1945., od 26. do 28. siječnja 2000. održan je Stockholmski međunarodni forum o holokaustu, koji je okupio visoke političke čelnike i dužnosnike iz više od četrdeset država kako bi se građanski i vjerski vođe sastali s preživjelima, profesorima i povjesničarima.[7] Elie Wiesel, židovski književnik, politički aktivist i dobitnik Nobelove nagrade, bio je počasni predsjedavajući, a profesor Yehuda Bauer viši akademski savjetnik tog Foruma.[8] Njemački sociolog Helmut Dubiel primijetio je da je Stockholmski međunarodni forum o holokaustu „održan u atmosferi koju je pratilo desničarsko nasilje i spektakularan uspjeh desničarskih stranaka na izborima. Ipak, kraj tisućljeća i obljetnica Auschwitza predstavljali su referentnu točku za osnivanje transnacionalne unije za borbu protiv genocida“.[7]

Nakon prvog Foruma, Stockholmski međunarodni forum o holokaustu sazvan je još tri puta: 2001. na temu „Borba protiv netolerancije“, 2002. na temu „Istina Pravda i pomirenje“ i 2004. na temu „Sprječavanje genocida“.[9]

Deklaracija Stockholmskog međunarodnog foruma o holokaustu[uredi | uredi kôd]

Deklaracija Stockholmskog međunarodnog foruma o holokaustu – koju ne treba brkati sa Stockholmskom deklaracijom UN-a iz 1972. – temeljni je dokument Međunarodnoga saveza za sjećanje na holokaust.[10] Sastoji se od osam paragrafa koji naglašavaju važnost obrazovanja, sjećanja i istraživanja holokausta.

»Dok je čovječanstvo još uvijek izranjavano genocidom, etničkim čišćenjem, rasizmom, antisemitizmom i ksenofobijom, međunarodna zajednica dijeli veliku odgovornost u borbi protiv tih zala. Zajedno moramo braniti strašnu istinu o holokaustu zbog onih koji tu istinu poriču. Moramo ojačati moralnu predanost naših naroda i političku predanost naših vlada kako bismo osigurali da budući naraštaji mogu razumjeti uzroke holokausta i razmisliti o njegovim posljedicama.«
— Deklaracija Stockholmskog međunarodnog foruma o holokaustu: Paragraf 3.[2]

Države članice[uredi | uredi kôd]

Države promatrači[uredi | uredi kôd]

Vlada bilo koje države članice Ujedinjenih naroda može podnijeti zahtjev za članstvo u Međunarodnom savezu za sjećanje na holokaust.[3] Po odobrenju Plenuma IHRA-e, kandidat u početku biva prihvaćen kao država-promatrač te može sudjelovati u radnim skupinama i plenarnim skupštinama IHRA-e. Država-kandidat treba uspostaviti Dan sjećanja na holokaust (27. siječnja ili neki drugi datum po vlastitom izboru), a Vlada te države treba jasno pokazati predanost javne politike obrazovanju o holokaustu i uvjeriti IHRA-u da su državni arhivi, koji se bave razdobljem holokausta (1933. – 1950.), dostupni za akademska, obrazovna i javna istraživanja njene povijesti tijekom razdoblja holokausta.[11]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. ↑ a b c Međunarodni savez za sjećanje na holokaust – IHRA. Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH. Inačica izvorne stranice arhivirana 27. srpnja 2022. Pristupljeno 21. siječnja 2023.
  2. ↑ a b Stockholm Declaration (engleski). IHRA. Inačica izvorne stranice arhivirana 17. prosinca 2022. Pristupljeno 21. siječnja 2023.
  3. ↑ a b Countries & Membership (engleski). IHRA. Inačica izvorne stranice arhivirana 8. veljače 2022. Pristupljeno 21. siječnja 2023.
  4. ↑ Vlada uspostavila Nacionalno koordinacijsko tijelo za predsjedanje Međunarodnim savezom za sjećanje na holokaust. Vlada RH. Inačica izvorne stranice arhivirana 20. siječnja 2023. Pristupljeno 21. siječnja 2023.
  5. ↑ Congratulatory remarks by former Swedish Prime Minister Göran Persson, u: Task Force for International Cooperation on Holocaust Education, Remembrance, and Research: Ten Year Anniversary Book (2009), str. 8 (engleski).
  6. ↑ Holocaust Forum Seeks Lessons from History. BBC News. 26. siječnja 2000. Inačica izvorne stranice arhivirana 1. kolovoza 2016. Pristupljeno 30. siječnja 2023.
  7. ↑ a b Dubiel, Helmut. 1. siječnja 2003. The Rememberance of the Holocaust as a Catalyst for a Transnational Ethic?. New German Critique (90): 59–70. doi:10.2307/3211108. JSTOR 3211108
  8. ↑ The Stockholm Declaration (engleski). The Living History Forum. Inačica izvorne stranice arhivirana 8. prosinca 2022. Pristupljeno 22. siječnja 2023.
  9. ↑ The Stockholm International Forum Conferences (2000–2004). Inačica izvorne stranice arhivirana 18. lipnja 2017. Pristupljeno 30. siječnja 2023.
  10. ↑ Jens Kroh: Transnationale Erinnerung: Der Holocaust im Fokus geschichtspolitischer Initiativen, Frankfurt: Campus, 2006.
  11. ↑ (engl.) IHRA – Membership and Application Procedure. Arhivirano 21. siječnja 2023. Pristupljeno 23. siječnja 2023.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Međunarodni_savez_za_sjećanje_na_holokaust&oldid=6828306"