Slovaci u Hrvatskoj

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Slovaci u Hrvatskoj / Slovenská menšina v Chorvátsku
Flag of Slovakia.svg
Ukupno pripadnika
4.926
Značajna područja naseljavanja
Osječko-baranjska županija 2.155
Vukovarsko-srijemska županija 1.338
Sisačko-moslavačka županija 243
Grad Zagreb 171
Istarska županija 144[1]
Jezik
Slovački jezik
Vjera
Katolici
Povezane etničke grupe
Česi u Hrvatskoj
Ploča Matice Slovačke u Rijeci
Mimohod Slovačkog KUD-a Andrija Pekar iz Soljana na Raspjevanoj Cvelferiji u Rajevom Selu 2009. godine

Slovaci u Hrvatskoj (slovački: Slovenská menšina v Chorvátsku) su jedna od 22 priznate nacionalne manjine u Hrvatskoj.


Povijest[uredi VE | uredi]

Slovaci su na područje Republike Hrvatske doselili još u 19. stoljeću, manji broj u 20. Pretežno su naseljavali Slavoniju i Baranju, no slovačka naselja nalazimo i u ostalim predjelima Hrvatske, primjerice u Rijeci, a u mnogim naseljima živi samo po nekoliko slovačkih obitelji. Svi ovi Slovaci nastanjeni u našoj zemlji čine slovačku dijasporu. Ovi Slovaci potječu iz pretežno planinskih predjela sjeverne Slovačke koji su bili prenapučeni i ekonomski zaostali. Siromaštvo, nezaposlenost, glad – sve su to čimbenici koji su ih protjerali na raseljeni jug, naime, plodne ravnice bile su opustošene nakon provala Turaka. Ti su teritoriji bili u vlasništvu feudalaca koji su ih dobili kao nagradu za pobjedu nad Turcima. Bili su obrasli šumom, raseljeno stanovništvo poslužilo je kao idealna radna snaga za njihovo krčenje i konačno iskorištavanje plodnog tla. Tako su Slovaci prvo dospjeli u južnu Ugarsku, zatim u Vojvodinu, a tek onda u Slavoniju. U Iloku je za Domovinskog rata živjelo oko 1000 Slovaka, a kad su velikosrbi okupirali taj grad, ondje je ostalo 500 Slovaka. Kad je područje vraćeno pod hrvatsku vlast, gledalo ih se kao izdajice. No ti Slovaci nisu bili omiljeni ni kod Srba te su dosta propatili. Primjer je da nisu dobivali niti socijalu, a na to su dobivali izjave "neka vam slovačka država pomogne".[2] Gospodarski krah iločke tvornice tekstila i ciglane nakon rata jednako je pogodio sve, i Hrvate i Slovake, o primanju na radno mjesto ne odlučuje nacionalnost te su po tom pitanju ravnopravno tretirani. [2] Danas su Slovaci nacionalna manjina koja je u potpunosti integrirana u hrvatsko društvo.[2]

Naselja[uredi VE | uredi]

Najveća slovačka naselja u Slavoniji su Josipovac Punitovački i Jurjevac Punitovački kraj Đakova; Jelisavac, Markovac i Ledenik kraj Našica; Miljevci kraj Slatine; Antunovac kraj Pakraca i Lipovljani kraj Novske. Osim toga postoji još nekoliko posve malih slovačkih naselja, kao što su: Zokov Gaj kraj Orahovice i Kneževac kraj Požege. Konačno, Slovaci žive i u oko 30 drugih naselja i gradova u Hrvatskoj (Soljani, Ilok, Radoš, Međurić, Rijeka, Zagreb, Osijek). Prema popisu stanovništva iz 2001. Slovaka je u Hrvatskoj tek 4 600, no potomaka Slovaka koji su se izjasnili kao Hrvati ima više, procjenjuje se oko 10 000. Oni se većinom dobro služe slovačkim jezikom ili ga barem razumiju, a njihova svijest o slovačkom podrijetlu nije potpuno nestala. Prema službenoj statistici broj Slovaka u Hrvatskoj opada. Razlozi su uobičajena asimilacija, ali i nestajanjem one nacionalne svijesti koju je donijela prva generacija. Najvećim 'krivcem' za ovo stanje zapravo bismo mogli nazvati nedostatak kulturnih i obrazovnih ustanova koje bi slovačku baštinu sačuvale. Prije su postojale posebne slovačke škole (u Lipovljanima, Jelisavcu, Markovcu…) koje danas više ne djeluju. No, ni sami Slovaci ne traže te škole, nego žele ići u hrvatske škole u kojima bi se hrvatski učio fakultativno.[2] Tako je to u školama u Iloku, Jelisavcu i Josipovcu.[2]

Našice: 964 (5,57%)

Kultura[uredi VE | uredi]

Ipak, možemo reći da se situacija mijenja. Javlja se sve veća tendencija za učenjem mladih generacija Slovaka o njihovom podrijetlu i kulturi njihovih predaka. Danas se slovački jezik uči fakultativno u Jelisavcu, Markovcu, Našicama, Josipovcu, Jurjevcu, Iloku, Lipovljanima, Radošu i Soljanima. Kulturno-umjetnička društva djeluju upravo u tim mjestima, s programima folklornih, glazbenih i kazališnih skupina. Godine 1992. osnovan je Savez Slovaka i pokrenut časopis Prameň, a 1998. godine javlja se još jedno sredstvo očuvanja korijena nacionalnih manjina – Središnja knjižnica Slovaka u Republici Hrvatskoj.

U Iloku je KUD Ljudevit Štur.

U Našicama pri Hrvatskoj narodnoj knjižnici i čitaonici djeluje Središnja knjižnica Slovaka u Hrvatskoj[3][4] (Ústredna knižnica Slovákov v Chorvátskej republike)

Poznati Slovaci i osobe slovačkog podrijetla u Hrvatskoj[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Izvor[uredi VE | uredi]

  1. Popis stanovništva 2001. godine
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 Razgovor. Ján Petrík, izvanredni i opunomoćeni veleposlanik Republike Slovačke u RH: Želimo u EU, ali ne želimo izgubiti svoj identitet. Razgovarala Margareta Zouhar. str. 5, Hrvatsko slovo, Zagreb, petak, 7. ožujka 2003.
  3. Ministarstvo kulture RH Središnje knjižnice nacionalnih manjina
  4. Knjižnica Našice