Talijani u Hrvatskoj

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Talijani u Hrvatskoj
Flag of Italy.svg
Ukupno pripadnika
19.636[1]
Značajna područja naseljavanja
Istarska županija 14.284
Primorsko-goranska županija 3.539
Požeško-slavonska županija 788
Grad Zagreb 277
Sisačko-moslavačka županija 192
Jezik
talijanski jezik
Vjera
katolici
Srednja talijanska škola Rijeka

Talijani u Hrvatskoj (talijanski: Croati italiani) su jedna od 22 priznate nacionalne manjine u Hrvatskoj. Prema posljednjemu popisu stanovništva u Hrvatskoj živi 19.636 Talijana, od čega najviše u Istarskoj županiji

Kultura[uredi VE | uredi]

Pri puljskoj Gradskoj knjižnici i čitaonici Središnja knjižnica Talijana u Hrvatskoj.[2](Servizio bibliotecario centrale per la Comunita' nazionale italiana in Croazia)

Pri puljskoj Gradskoj knjižnici i čitaonici Središnja knjižnica Talijana u Hrvatskoj.[3]

Podrijetlo[uredi VE | uredi]

Hrvatski su Talijani potomci doseljenika iz Italije. Iznimka su ostatci starih romanskih zajednica na zapadu poluotoka Istre, koji govore posebnim romanskim jezikom, a izjašnjavaju se Talijanima (u Vodnjanu, Galižani i Rovinju, t.zv. Bumbari[4]). Talijani u Hrvatskoj uglavnom su distribuirani u primorskim mjestima poluotoka Istre te u većim hrvatskim gradovima.

Poseban su slučaj izolirana zajednica Talijana u Moslavini.[5] Oni su u ove krajeve došli krajem 19. stoljeća, kad je ovamo doselilo 60 talijanskih obitelji iz područja podno Dolomita, porječja rijeke Piave, iz okolice Belluna u sjeveroistočnoj Italiji, planinskog dijela pokrajine Veneta, osobito iz područja oko Longaronea.[5] Odredišta su im bila u području Pakraca: sela Ploštine (dvojezični natpis, tal. ime Plostine), Kapetanovo Polje (Campo del capitano), Obrijež/Obrijež Donja (Obrijez minore), Banovac/Veliki Banovac (Banovac maggiore), Badljevinu, Filipovac i Stražićevac).[5] Jedan je dio doselio na područje Nove Gradiške i Požege iz Furlanije i Veneta. [5]Prvog desetljeća 20. st. odatle su odselili u selo Ciglenicu kraj Kutine.[5] Postoji grupiranje zapadnoslavonskih Talijana u Zagrebu, pet talijanskih kuća u Zrnetićevoj u Vrapču, zagrebačkoj "Maloj Italiji".[5] U potrazi za poslom selili su tijekom 2. pol. 20. st. i u 21. st. u veće gradove u Hrvatskoj, ali i u Italiju, gdje su ih pak nazivali - Slavenima.[5]

Neko su vrijeme u hrvatskim krajevima koja su između Prvog i Drugog svjetskog rata bili pod talijanskom vlašću, talijanske vlasti doseljavale državne službenike s juga Italije, pa su tako u Vodnjanu bile izgrađene barake za karabinjere i carinike koje su dovlačili na službu u pripojenu Istru. Uoči pada i nakon pada Italije to je osoblje uglavnom se vratilo u postojbinu.[6]

Kretanje broja Talijana[uredi VE | uredi]

Službeni naziv Hrvatske Godina Broj Talijana
Savska i Primorska banovina (kasnije Banovina hrvatska) 1931. 6.1691
Narodna Republika Hrvatska 1948. 76.093
1953. 37.565
Socijalistička Republika Hrvatska 1961. 21.103
1971. 17.433
1981. 11.661
Republika Hrvatska 1991. 21.303
2001. 19.636
(Statistički zavod Hrvatske) [7]
1U ovim statistikama se ne nalazi teritoriji RH koji su 1931. bili pod Italijom: poluotok Istra, grad Rijeka s okolicom, kvarnerski otoci, grad Zadar s bližom okolicom, otok Lastovo te još neki otoci.

Popis stanovništva 2001. godine[uredi VE | uredi]

Županija Talijana Ukupni postotak
Istarska 14.284 72,74%
Primorsko-goranska 3.539 18,02%
Požeško-slavonska 788 4,01%
Grad Zagreb 277 1,41%
Sisačko-moslovačka 192 0,97%
Splitsko-dalmatinska 114 0,58%
Zadarska županija 109 0,56%
Bjelovarsko-bilogorska 79 0,41%
Dubrovačko-neretvanska 51 0,26%
Brodsko-posavska 40 0,20%
Osječko-baranjska 32 0,16%
Zagrebačka 31 0,16%
Šibensko-kninska 30 0,15%
Varaždinska 17 1,66%
Virovitičko-podravska 12 0,08%
Karlovačka 11 0,06%
Koprivničko-križevačka 9 0,05%
Ličko-senjska 6 0,03%
Krapinsko-zagorska 6 0,03%
Vukovarsko-srijemska 5 0,03%
Međimurska 4 0,02%
Ukupno 19.636 100%
(Popis stanovništva 2001. godine) [1]

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Osobe talijanske nacionalnosti ili djelimičnog talijanskog podrijetla.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Reference[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 Popis stanovništva 2001. godine
  2. Ministarstvo kulture RH Središnje knjižnice nacionalnih manjina
  3. Ministarstvo kulture RH Središnje knjižnice nacionalnih manjina
  4. Etnografski muzej Istre
  5. 5,0 5,1 5,2 5,3 5,4 5,5 5,6 Jelka Vince-Pallua: Od Italije do Male Italije - talijanske oaze u zapadnoj Slavoniji, Stud. ethnol. Croat., sv. 12/13, str. 233-247, 2001.
  6. Sven Semenčić: Istra - kako je počela kulturna revolucija u oficirskom ljetovalištu, Jutarnji list, 10. srpnja 2010.
  7. Stanovništvo Hrvatske od 1931.-2001.