Slovenci u Hrvatskoj

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Slovenci u Hrvatskoj / Slovenci na Hrvaškem
Civil Ensign of Slovenia.svg
Ukupno pripadnika
13.173
Značajna područja naseljavanja
Grad Zagreb 3.225
Primorsko-goranska županija 2.883
Istarska županija 2.020
Splitsko-dalmatinska županija 746
Zagrebačka županija 601
Jezik
Slovenski jezik / Hrvatski jezik
Vjera
Katolici

Slovenci u Hrvatskoj (slovenski:Slovenci na Hrvaškem) su jedna od 22 priznate nacionalne manjine Hrvatske. Prema posljednjemu popisu stanovništva u Hrvatskoj živi 13.173 Slovenaca, od čega najviše u Gradu Zagrebu

Kultura[uredi VE | uredi]

U Karlovcu pri Gradskoj knjižnici "Ivan Goran Kovačić" djeluje Središnja knjižnica Slovenaca u Hrvatskoj.[1]

Udruge[uredi VE | uredi]

  • Kulturno-prosvjetno društvo Slovenski dom, Zagreb
  • Kulturno-prosvjetno društvo Slovenski dom Bazovica, Rijeka
  • Slovensko kulturno društvo Triglav, Split
  • Društvo Slovenaca Dr. France Prešeren, Šibenik
  • Slovensko kulturno društvo Lipa, Dubrovnik
  • Slovensko kulturno društvo Lipa, Zadar
  • Slovensko kulturno društvo Istra, Pula
  • Slovensko kulturno umjetnicko društvo Snežnik, Lovran
  • Društvo slovenaca Labin, Labin
  • Kulturno društvo Slovenski dom Karlovac, Karlovac
  • Slovensko kulturno društvo Stanko Vraz, Osijek
  • Slovensko kulturno društvo "Oljka", Poreč

Kretanje broja Slovenaca[uredi VE | uredi]

Službeni naziv Hrvatske Godina Broj Slovenaca
Savska i Primorska banovina (kasnije Banovina hrvatska) 1931. 37.066
Narodna Republika Hrvatska 1948 38.734
1953. 43.482
1961. 39.103
Socijalistička Republika Hrvatska 1971. 32.497
1981. 25.360
Republika Hrvatska 1991. 22.376
2001. 13.173
(Statistički zavod Hrvatske) [2]

Popis stanovništva 2001. godine[uredi VE | uredi]

Županija Slovenaca Ukupni postotak
Grad Zagreb 3.225 0,41%
Primorsko-goranska 2.883 0,94%
Istarska 2.020 0,98%
Splitsko-dalmatinska 746 0,16%
Zagrebačka 601 0,19%
Varaždinska 562 0,30%
Međimurska 522 0,44%
Osječko-baranjska 480 0,15%
Krapinsko-zagorska 439 0,31%
Karlovačka 340 0,24%
Zadarska 267 0,16%
Sisačko-moslavačka 181 0,12%
Dubrovačko-neretvanska 163 0,13%
Šibensko-kninska 143 0,13%
Koprivničko-križevačka 131 0,11%
Bjelovarsko-biogorska 120 0,09%
Brodsko-posavska 93 0,05%
Vukovarsko-srijemska 92 0,04%
Virovitičko-podravska 67 0,07%
Požeško-slavonska 59 0,07%
Ličko-senjska 39 0,07%
Ukupno 13.173 0,3%
(Popis stanovništva 2001. godine) [3]

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Poznati Slovenci u Hrvatskoj i osobe sa slovenskim podrijetlom.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Reference[uredi VE | uredi]

  1. Ministarstvo kulture RH Središnje knjižnice nacionalnih manjina
  2. Stanovništvo Hrvatske od 1931.-2001.
  3. Popis stanovništva 2001. godine
  4. Davorin Rudolf: Hrvatska tone u politički bezdan, razgovarao Andrija Tunjić, [[Vijenac (časopis)|]], broj 482-483, 6. rujna 2012.
  5. Mišo Cvijanović: Pero Kvrgić: Htio sam biti liječnik a postao glumac pa liječim duše umjesto tijela, Novi list, 4. ožujka 2012.
    "Mama Julijana je bila Slovenka, a prije je živjela u Klagenfurtu (Celovcu) u Austriji...Bila je konobarica i tu je upoznala oca, oženili su se i otac je u Moravicama u najam uzeo kolodvorsku restauraciju. Bio je Srbin, Kordunaš, porijeklom iz Veljuna...".
  6. Irena Turk Vukić: Kukuljevićeva ulica, KAfotka
  7. Silvin Jerman: Miroslav Miro Blejc : slovenski prvak v hrvaškem motokrosu Odmev, glasilu kulturno prosvetnega društva slovenski dom "ODMEV", travanj 2010., str. 16.. Blejc je na naslovnici.