Sveučilište u Mostaru

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Sveučilište u Mostaru
Na grbu Sveučilišta u Mostaru se nalazi zgrada franjevačkog samostana u Mostaru.
Universitas Studiorum Mostariensis
Osnovano 1977.
Tip: javno
Rektor: Ljerka Ostojić
Fakulteti: 11
Osoblje: 1.002
Studenti: 16.000 (2013./14.)
Mjesto: Mostar, BiH
Web stranica: sve-mo.ba

Sveučilište u Mostaru (lat. Universitas studiorum Mostariensis), u Bosni i Hercegovini, jedino je sveučilište izvan Hrvatske na kojem se nastava odvija na hrvatskom jeziku. Osnovano je 1977. godine, a danas se sastoji od deset fakulteta, jedne umjetničke akademije, šest instituta, Studentskog centra, Sveučilišne knjižnice i Studentskog zbora.

Povijest[uredi VE | uredi]

Sveučilište u Mostaru je osnovano 1977. godine, iako Mostar i Hercegovina imaju tradiciju razvoja visokog školstva i školskih institucija od kraja 19. stoljeća. Prva škola sveučilišne razine datira još iz 1895. godine. to je bio Franjevački teološki studij, u početku četverogodišnji, a poslije, od 1933. godine, petogodišnji, s tim da su dvije zadnje godine studirane na drugim sveučilištima. Nakon Drugog svjetskog rata, ova institucija je zatvorena.

Viša pedagoška škola u Mostaru se osniva 1950. godine. To je prethodnica Pegadoškog fakulteta, koji se 2005. godine dijeli na dva fakulteta i to Filozofski fakultet i Fakultet prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti. Godine 1959. u Mostaru se osniva Visoka tehnička škola strojarske struke. Od akademske 1970./1971. godine ona prerasta u odjel Strojarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Godine 1977. ovi se fakulteti odvajaju od Univerziteta u Sarajevu i osnivajući Sveučilište "Džemal Bijedić". Mostar postaje samostalno sveučilišno središte.

Unatoč objektivnim teškoćama, Sveučilište nije prekidalo s radom ni tijekom ratnog razdoblju 1992. - 1995., a već od sredine 1990-ih godina započinje otvaranje novih fakulteta i znanstvenih instituta. U najtežim ratnim godinama u kojima je bio ugrožen opstanak Sveučilišta funkciju rektora Sveučilišta u Mostaru obnašao je prof. dr. sc. Zdenko Kordić (rektor od 1992. do 1999. godine). Njegov doprinos stvaranju, očuvanju i promicanju Sveučilišta u Mostaru na europskoj i svjetskoj razini ostati će trajno zabilježen.

U 2002. godine svečano je obilježena 100. obljetnica Franjevačke bogoslovije (korijen visoke naobrazbe na ovim područjima), a u 2007. godini 30. obljetnica Sveučilišta u Mostaru.

Sredinom 2003. godine Sveučilište u Mostaru je kao prvo sveučilište iz Bosne i Hercegovine apliciralo za sudjelovanje u programu institucionalne evaluacije Europske asocijacije sveučilišta (EUA - Institutional Evaluation Programme). Uspješan završetak institucionalne evaluacije u rujnu 2004. godine nedvojbeno predstavlja značajnu referencu i iskorak za Sveučilište u Mostaru na putu ka potpunom uključivanju u Europski prostor visokog obrazovanja (EHEA). Od akademske 2005./2006. godine, način studiranja na Sveučilištu u Mostaru je u potpunosti izmijenjen i prilagođen sukladno preporukama Bolonjske deklaracije.

U akademskoj 2008./2009. godini upisana je prva generacija studenata na drugi ciklus tj. diplomski studij na fakultetima Sveučilišta na kojima prvi ciklus (preddiplomski studij) traje tri godine. Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru pokrenuo je treći ciklus - doktorski studij u akademskoj 2006./2007. godini, a u akademskoj 2008./2009. treći ciklus pokrenuo je i Ekonomski fakultet Sveučilišta u Mostaru i to zajedno s Ekonomskim fakultetom Sveučilišta u Splitu.

Sveučilište u Mostaru je akademsku 2011./2012. godinu dočekalo s oko 16.000 studenata na preddiplomskim, diplomskim i doktorskim studijima na ukupno 10 fakulteta i jednoj akademiji, oko 1.000 profesora i suradnika, te s rekonstruiranim zgradama Agronomskog i prehrambeno-tehnološkog, Pravnog, Ekonomskog i Fakulteta strojarstva i računarstva, novoizgrađenim zgradama Fakulteta prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti, Medicinskog i Građevinskog fakulteta, Filozofskog fakulteta i Fakulteta zdravstvenih studija, što je financirala Vlada Hrvatske.

Značaj[uredi VE | uredi]

Dio serije članaka o
Kulturi Hrvata Bosne i Hercegovine
Humačka pločaStećak u Radimlji kod StocaHrvojev misal
Religija · Umjetnost · Književnost · Glazba
Kulturna baština · Obrazovanje · Šport
Kulturne, obrazove i znanstvene ustanove:
Franjevačka provincija Bosna Srebrena
Hrvatsko kulturno društvo Napredak
Matica hrvatska · Sveučilište u Mostaru
Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača
Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru

Stalni razvoj i rast Sveučilišta osiguran je kroz brojne aktivnosti, kao što su: kontinuirano osuvremenjivanje nastavnih planova i programa, pokretanje znanstvenih istraživanja, uspostavljanje i razvoj mreže međusveučilišne suradnje, kako unutar BiH tako i u široj regiji i Europi, kao i suradnje s gospodarstvom. Danas je Sveučilište punopravni član svih značajnijih europskih i regionalnih sveučilišnih asocijacija i akademskih mreža, s vrlo uspješnom i intenzivnom međunarodnom suradnjom.

Misija Sveučilišta u Mostaru temeljena je na dvije osnovne značajke institucija visokog obrazovanja: obrazovanju i znanstveno-istraživačkom radu. Sveučilište u Mostaru se kroz svoj dosadašnji rad dokazalo i potvrdilo kao institucija orijentirana i prema studentima i znanstvenim istraživanjima, s temeljnom zadaćom obrazovanja, ali i društvenog i kulturnog razvitka pojedinaca i njihovim pripremanjem za odgovorno i kvalitetno uključivanje u gospodarski, kulturni i znanstveni život društva u cjelini.

Ovo je jedino sveučilište u Bosni i Hercegovini s hrvatskim službenim jezikom koje čuva i njeguje hrvatski kulturni identitet u Bosni i Hercegovini i šire, ali i sveučilište otvoreno za sve studente, nastavnike i suradnike bez obzira na njihova ideologijska, politička, kulturna i vjerska opredjeljenja.

Sveučilište u Mostaru je definiralo misiju po kojoj je jedinstveno i prepoznato u Bosni i Hercegovini, ali i u široj regiji – stvoriti i oblikovati suvremeno, tolerantno, europski orijentirano sveučilište, istodobno čuvajući i razvijajući hrvatski kulturni identitet. Sveučilište u Mostaru je potpisalo ugovore o suradnji sa sveučilištima u Pečuhu, Granadi, Brandenburgu, Rimu, Ljubljani, Mariboru, Podgorici, Kopru, Zagrebu, Osijeku, Dubrovniku, Splitu, Rijeci, Zadru, Puli, Mostaru (Džemal Bijedić), Sarajevu, Banja Luci, Tuzli, Zenici, Bihaću, Istočnom Sarajevu...

Osnivači[uredi VE | uredi]

Daytonskim sporazumom obrazovanje, od predškolskog do visokog, prelazi u nadležnosti Republike Srpske u Republici Srpskoj a u Federaciji Bosne i Hercegovine prelazi isključivo na županije. Takvim rješenjem u Federaciji Bosne i Hercegovine formalno je omogućeno nastavak nastave u osnovim i srednjim školama u tri županije sa većinskim hrvatskim stanovništvom (Zapadnohercegovačka, Hercegbosanska i Posavska županija) i dvije županije sa većinskim mješovitim hrvatsko-bošnjačkim stanovništvom (Hercegovačko-neretvanska županija i Županija Središnja Bosna). Županije u Federaciji BiH stoga imaju potpune ustavne i zakonske ovlasti na području obrazovanja i školstva. Spomenute županije su osnivači Sveučilišta u Mostaru. Sjedište Sveučilišta u Mostaru je u Mostaru, kulturnom i gospodarskom središtu Hercegovine te kulturnom, političkom i gospodarskom središtu hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini.

Financiranje redovitih djelatnosti Sveučilišta u Mostaru osiguravaju tri županije s većinskim hrvatskim narodom i dvije županije s mještovitim upravljanjem. Tu postoje veliki problemi jer financiranje Sveučilišta u Mostaru ne spada u obvezne stavke proračuna u županijama nego se financira s grantovima, a oni su podložni ograničenjima i restrikcijama. Sveučilište kao javna institucija ne može funkcionirati bez novčanih sredstava i tu je najveća odgovornost hrvatskih političara u BiH.

Fakulteti[uredi VE | uredi]

Instituti[uredi VE | uredi]

U cilju unapređenja znanstveno-istraživačkog rada, kao ustrojbene jedinice Sveučilišta formirani su i rade sljedeći instituti:

  • Ekonomski institut
  • Institut za građevinarstvo
  • Institut za hrvatski jezik, književnost i povijest
  • Institut za latinitet
  • Institut za strojarstvo
  • Pravni institut
  • Institut za društvena istraživanja
  • Institut za istraživanje i razvoj na kršu.

Svi fakulteti su smješteni u Mostaru, izuzev Akademije likovnih umjetnosti koja se nalazi na Širokom Brijegu. Najveći broj sveučilišnih objekata lociran je u kampusu 1 u središtu grada, dio objekata nalazi se u kampusu 2 u prigradskom naselju Rodoč, dok se zgrade Medicinskog fakulteta i Fakulteta zdravstvenih studija nalaze u krugu Sveučilišne kliničke bolnice u Mostaru. U županijskim centrima osnivača (Vitez, Kiseljak, Orašje, Livno i Žepče) izvode se dislocirani studiji.

Rektorat[uredi VE | uredi]

Rektor

  • dr. sc. Ljerka Ostojić, rektor Sveučilišta, red. prof. Medicinskog fakulteta

Prorektori

  • dr. sc. Ivo Čolak, prorektor za znanstvenoistraživački rad i suradnju s gospodarstvom, red. prof. Građevinskog fakulteta
  • dr. sc. Dražena Tomić, prorektorica za međunarodnu suradnju i poslovanje, red. prof. Ekonomskog fakulteta

Pomoćnici rektora

Glavni tajnik Mr.sc. Marinko Jurilj, dipl. iur.

Upravno vijeće

Upravno vijeće je tijelo Sveučilišta koje upravlja Sveučilištem. Upravno vijeće ima osam članova.

Senat sveučilišta

Senat Sveučilišta je stručno vijeće Sveučilišta koje čine: rektor, prorektori, dekani fakulteta i akademije te predstavnici studenata.

Studentski zbor

Članovi Studentskog zbora su svi studenti upisani na preddiplomske i diplomske studije koje ustrojavaju i izvode fakulteti Sveučilišta u Mostaru. Studentski zbor je najviše predstavničko tijelo studenata. Studentski izbori se provode svake godine, kada studenti biraju svog predstavnika u Fakultetsko vijeće. Predstavnici svih godina jednog fakulteta biraju predsjednika i dopredsjednika podružnice Studentskog zbora tog fakulteta, koji predstavljaju fakultet u Predsjedništvu Studentskog zbora Sveučilišta u Mostaru. Predsjedništvo Studentskog zbora Sveučilišta bira predsjednika i zamjenika predsjednika, kao i glavnog tajnika. Predsjednik i zamjenik predsjednika Studentskog zbora su članovi Senata Sveučilišta gdje zastupaju interese studenata Sveučilišta.

Poveznice[uredi VE | uredi]

Stranice[uredi VE | uredi]