Kiseljak

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Kiseljak. Za druga značenja, pogledajte Kiseljak (razdvojba).
Kiseljak
Kiseljak
Kiseljak
Grb
Grb
Država Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija BiH
Županija Flag of Central Bosnia Canton.gif Županija Središnja Bosna
Vlast
 - Gradonačelnik Mladen Mišurić-Ramljak (HDZ)
Površina
 - Općina 165 km²
Stanovništvo (1991.)
 - Grad 3.412
 - Urbano područje 24.164 (općina)
Poštanski broj 71250
Pozivni broj (+387) 030
Službena stranica www.kiseljak.ba
Zemljovid
Položaj općine Kiseljak u Bosni i Hercegovini

Položaj općine Kiseljak u Bosni i Hercegovini

Kiseljak je grad i općina u Bosni i Hercegovini.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Kiseljak se nalazi u srednjoj Bosni, na mjestu gdje se križaju putevi koji povezuju sve njene dijelove. Prosječna nadmorska visina je 475 m. Teritorij na kojem je naselje razvijeno, dio je Kiseljačke kotline koja se proteže od Paleške Ćuprije na jugu, do Gromiljaka na sjeveru, a koju okružuju Jasikovica, Graščica, Berberuša i druga brda s nadmorskom visinom od 700 do 1250 m. Kroz Kiseljak protječe rijeka Lepenica, koja u naselju prima pritoke Kreševčicu i Rotiljski potok, te se na sjeveroistočnoj periferiji naselja ulijeva u Fojničku rijeku.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Kiseljak

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Kiseljak imala je 24.164 stanovnika, raspoređenih u 82 naselja.

Stanovništvo općine Kiseljak
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Hrvati 12.550 (51,93%) 11.218 (53,32%) 10.389 (56,66%)
Muslimani 9.778 (40,46%) 7.841 (37,26%) 6.822 (37,20%)
Srbi 740 (3,06%) 785 (3,73%) 924 (5,03%)
Jugoslaveni 600 (2,48%) 765 (3,63%) 55 (0,29%)
ostali i nepoznato 496 (2,05%) 430 (2,04%) 145 (0,79%)
ukupno 24.164 21.039 18.335

Kiseljak (naseljeno mjesto), nacionalni sastav[uredi VE | uredi]

Kiseljak
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Hrvati 2.063 (60,46%) 1.800 (62,91%) 1.268 (59,86%)
Muslimani 703 (20,60%) 476 (16,63%) 433 (20,44%)
Srbi 167 (4,89%) 179 (6,25%) 275 (12,98%)
Jugoslaveni 292 (8,55%) 329 (11,49%) 45 (2,12%)
ostali i nepoznato 187 (5,48%) 77 (2,69%) 97 (4,57%)
ukupno 3.412 2.861 2.118

Naseljena mjesta[uredi VE | uredi]

Azapovići, Badnje, Behrići, Bilalovac, Bliznice, Boljkovići, Borina, Brizje, Brnjaci, Bukovica, Buzuci, Čalikovac, Čizma, Čubren, Datići, Demići, Devetaci, Doci, Donji Palež, Draževići, Dubrave, Dugo Polje, Duhri, Duke, Gaj, Gojakovac, Gomionica, Gornji Palež, Gradac, Grahovci, Gromiljak, Gunjače, Hadrovci, Han Ploča, Hercezi, Homolj, Hrastovi, Ivica, Jehovac, Katunište, Kazagići, Kiseljak, Kotačala, Kovači, Krčevine, Križići, Kuliješ, Lug, Ljetovik, Mahala Gomionica, Mahala Višnjica, Male Sotnice, Markovići, Maslinovići, Medovci, Medovići, Miroševići, Mrakovi, Odrače, Paretak, Pariževići, Pobrđe Milodraž, Pobrđe Orahovo, Podastinje, Podastinjsko Brdo, Polje Višnjica, Potkraj, Radanovići, Radeljevići, Rauševac, Rotilj, Solakovići, Stojkovići, Svinjarevo, Šahinovići, Toplica, Tulica, Velike Sotnice, Višnjica, Zabrđe, Završje i Žeželovo.

Uprava[uredi VE | uredi]

U općini Kiseljak formirano je devet mjesnih zajednica i to:

  1. Bukovica
    • Naselja: Bukovica, Zabrđe, Toplica i Solakovići.
    • Ukupan broj stanovnika 1.101.
  2. Lepenica
    • Naselja: Kuliješ, Azapovići, Tulica, Homolj, Boljkovići, Gojakovac, D.Žeželovo, G. Žeželovo, Čubren i Ivica.
    • Ukupan broj stanovnika je 2.640.
  3. Draževići
    • Naselja: Draževići, Radanovići, Buzucu, D. Kovači, G. Kovači, Han Ploča i Grahovci.
    • Ukupan broj stanovnika ove mjesne zajednice je 1.576.
  4. Brnjaci
    • Naselja: Brnjaci, Čalikovac, Paretak i Ljetovik.
    • Ukupan broj stanovnika 1.414.
  5. Topole
    • Naselja: Duhri i Potkraj.
    • Ukupan broj stanovnika je 900.
  6. Kiseljak
    • Naselja: Čizma, Kiseljak, Parževići, Podastinje, Završje, G. Palež, D. Palež, Borina, Rotilj i Podastinjsko Brdo.
    • Ukupan broj stanovnika je: 6.119.
  7. Gromiljak
    • Naselja: Gromiljak, Višnjica, Jehovac, Višnjica Polje, Višnjica Mahala, Višnjica Gaj, Svinjarevo, Behrići, Bliznice, Kotačala, Gomionica, Gomionica Mahala, Lug, Križići, Hercezi, Doci, Mrakovi, Dubrave, Katunište, Stojkovići.
    • Ukupan broj stanovnika ove mjesne zajednice je 4.870.
  8. Brestovsko
    • Naselja: Hrastovi, Velike Sotnice, Dugo Polje, Medovići, Gunjače, Krčevine, Duke, Medovci, Pobrđe, Orahovo, Demići, Hadrovci, Rauševac, Kazagići, Badnje, Male Sotnice, Devetaci, Odrče.
    • Ukupan broj stanovnika je 2.991.
  9. Bilalovac
    • Naselja: Datići, Pobrđe Milodraž, Maslinovići, Bilalovac, Brizje, Radeljevići, Markovići, Šahinovići, Miroševići.
    • Ukupan broj stanovnika je 1.943.

Povijest[uredi VE | uredi]

Na mjestu današnjeg grada vjerojatno je postojalo naselje u srednjem vijeku, o čemu govori prisutnost većeg broja srednjovjekovnih stećaka na širem i užem području.

Današnji Kiseljak je relativno mlado naselje, koje se razvilo zahvaljujući mnogim izvorištima mineralne vode (kiseljaka) duž cijele kotline, a koji uvjetuju razvoj mjesta kao turističkog i lječilišnog centra.

Mnogi svjetski istraživači, kao sto su Maselier i Chaumette de Fosses, Richard von Erce, Ahmed Dževdet, James Greagh, dr. Otto Blau, navode niz podataka o vrijednosti mineralne vode i njenom korištenju za liječenje, kao i o izvozu vode u bliže i dalje gradove. Nakon austrougarske okupacije, Kiseljak se jače razvija kao banjsko mjesto, te središte trgovine i obrta. Nakon Prvog svjetskog rata nastupila je stagnacija u razvoju, da bi, 1930-ih godina, Kiseljak kao banjsko mjesto ponovo oživjelo.

Poslije 2. svjetskog rata Kiseljak izrasta u uređeniju varošicu i postaje središte jedne relativno veće regije. Grade se komunalni i objekti javne službe, stambene zgrade, prometnice, a povećava se i eksploatacija mineralne vode.

Danas se Kiseljak intenzivno oporavlja od posljedica tek minulog rata. Pri završetku su radovi na aministrativno-poslovnom centru, stambena izgradnja je ubrzana, infrastrukturni objekti se obnavljaju, saniraju, rekonstruiraju. Nove benzinske pumpe, parking-prostori, prodajni objekti, i dr., novo su, ljepše lice ovoga grada. Kiseljak doživljava ekspanziju u svakom pogledu i teži da postane, ako ne najveći i najrazvijeniji, a ono svakako jedan od najvećih i najprosperitetnijih centara srednje Bosne.

Ovo mjesto je, u idiličnom kraju, na ušću triju rijeka, sačuvalo i do danas bogatstvo i ljepotu prirode. U globalu rečeno Kiseljak kao važno tranzitno mjesto prije svega je poznat po svojoj tradiciji (Kiseljačka pogačica, Sarajevski kiseljak, Banjsko lječilište, Termalne vode).

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Kiseljak

Danas je Kiseljak još uvijek važna stanica na raskršću živih puteva i samim tim značajno tranzitno sjedište mada je zadržao epitet čuvenog lječilišta.

Općina Kiseljak raspolaže velikim prirodnim bogatstvima na kojima su zasnovane perspektive njenog razvoja.

Pored mineralne i termalne vode, radioaktivnog blata i radioaktivnog plina, Kiseljak raspolaže i sa velikim šumskim i rudnim bogatstvima, prvenstveno sa ležištima crvene i bijele gline (kaolina) i dolomitnog pijeska.

Ono po čemu se Kiseljak danas ističe od drugih gradova u BiH je prije svega mineralna voda – kiseljak. Samo ime i grada govori o važnosti ovog prirodnog fenomena. Još uvijek se točno ne zna kada su na prostorima današnjeg Kiseljaka šiknuli u vis prvi mlazovi mineralne vode i prirodnog ugljičnog dioksida, ali se zna da je više od sto godina nakon što je proučio sva mineralna vrela u BiH dvorski savjetnik iz Beča profesor doktor Ludwig ustvrdio da je kiseljak iz Kiseljaka obzirom na sastav vrhunska mineralna voda među europskim mineralnim vodama. Grad je po tome postao prepoznatljiv u zemlji u svijetu i na tome gradi svoje razvojne i turističke planove.

Godine 1659. turski je putopisac Evlija Čelebija prvi upozorio na ljekovitost mineralne vode. "Nadomak sela (Turci su Kiseljak nazivali Ekši su, što, u prijevodu s turskog jezika, znači kisela voda) izvire nekoliko vrela različite vode. Narav vode svakog vrela je različita; jedno od njih sasvim čovjeka otvara više nego li ricinus, jedno vrelo sasvim čovjeka zatvara, jedno vrelo je dobro za svrab, lišaj i ostale kraste po tijelu, a i za frenjak, jeno vrelo izgleda žuto, te ga siromasi meću u razne čorbe, da čorba bude bolja nego s limunom i ružinim sirćetom. Vodu iz ovog vrela i druge vode nazivaju 'ljuta voda', ali svako vrelo ima drugačiji ukus. Od ovih voda pune trgovci od svake u boce i raznose od vilajeta do vilajeta."

Kiselu vodu 1864. godine, u pismu velikom veziru Fuad-paši, opisuje i turski pisac i državnik Ahmet Dževdet: "Ovdje sam vidio čudnu mješavinu svijeta koji je ovamo došao piti ovu vrlo ljekovitu vodu. Ovamo ljeti dolazi svijet sa svih strana, pa čak i iz Austrije. Ranim jutrom možeš vidjeti Bošnjake u čalmama i dugim fesovima, popove u raznim mantijama, Austrijance u šeširima i druge razne nošnje, kako u ruci drže tas (malu bakrenu čašu, prevučenu kositrom) i piju kiselu vodu, a onda se mirno i dostrojanstveno šeću po parku. Voda je kisela i ima mnogo plina, pomoću kojega izlazi iz zemlje kao vodoskok. Ovu vodu pije svijet u velikoj mjeri iz tasova, lijeva je u boce i šalje čak u Austriju. Ova je voda vrlo dobro sredstvo za otvor. A čudno je što svako drugo sredstvo za otvor slabi stomak i crijeva, dok ova voda upravo protivno djeluje. Ona jača stomak i povećava apetit. Ranim jutrom napije se čovjek vode do mile volje i popije bijelu kavu, s osobitim apetitom ruča, a onda jedva dočeka večeru. Zainteresiralo me je to što ova voda ima oprečna svojstva, otvaranje i hranjivost, te za to upitah jednog liječnika, koji mi odgovori da ova voda još nije točno analizirana, te se i ta tajna još ne zna, ali da svakako u njoj ima magnezija i željeza. Kratko rečeno, ovo je krasna i prokušana ljekovita voda. Kao što zimi idu ljudi iz Carigrada u tople krajeve Italije, trebalo bi još više ovamo dolaziri za ljetne sezone. To ne bi bilo ni teško: Dunavom i Savom do Broda, a onda ovamo kolima."

Kao jedan takav prirodni fenomen djeluje na liječenje po čemu je grad Kiseljak jako poznat. Kiseljačka mineralna voda ispitana je u renomiranim znanstveno-istraživačkim centrima. Tako je poznato da pijenje tople i hladne mineralne vode, dijetalnom ishranom, kupkama u mineralnoj vodi, ugljičnim i blatnim kupkama cijelog tijela i djelomično masažom, parafinskim oblogama i medikamentima postižu se zavidni rezultati u liječenju niza kroničnih oboljenja (šećerna bolest, želučano – crijevna oboljenja, bolesti jetre, bolesti krvotoka, poremećaji metabolizma, reumatska oboljenja….

U Klokotima je poznato ljekovito blato, čiji radioaktivitet, mjeren mahovim jedinicama u C/1 iznosi 3,74 i prirodni CO2 sa godišnjom produkcijom od 7.000 tona.

U selu Zabrđe je izvor termo – mineralne vode Toplica, kapaciteta 30 dm3/s, čija je izlazna temperatura 25 – 30 Celzijevih stupnjeva.

Na području Kiseljaka su kaptirana četiri mineralna izvora izdašnosti od oko 5 dm3/s : Park, Kiseljačić, Podgaj i Bio-han. Izvore Park i Kiseljačić eksploatira Sarajevski kiseljak sa godišnjom produkcijom od 35 000 000 l mineralne vode, a njihova proizvodnja i izvoz na tržište raste iz dana u dan. Danas Sarajevski kiseljak zapošljava toliki broj ljudi da bi gospodarstvo Kiseljaka bilo gotovo nezamisliva bez njegovog postojanja.

Kiseljak je jedan od rijetkih gradova srednjobosanske županije koji se može pohvaliti tradicijom koju je sačuvao do danas. Jedan od primjera su poznate Kiseljačke pogačice po kojima je Kiseljak pored mineralne vode jednako prepoznatljiv.

Kiseljak se poslije ratova brzo gospodarski razvijao. Tako su prije sukoba u BiH na području općine postojala sljedeća državna proizvodna poduzeča: tvornica konfekcije Globus, tvornica mineralne vode Sarajevski kiseljak, tvornica Zrak-auto-elektro oprema, poduzeće za proizvodnju elektromehaničkih prekidača u automobilskoj industriji, tvornica Tehnoplin...

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

Katolička crkva sv. Ilije proroka

Srednjovjekovnih nalaza je također mnogo, a najbrojniji su stećci. Ima ih na stotine, a samo na podrucju Lepenice postoji 35 nekropola sa oko 700 stećaka. Najljepši je stecak Radoja Radosalića u Zabrđu. Po mišljenju dr. Pavla Anđelića, jednog od najvećih bosanskohercegovačkih arheologa, stećak s Brdanjka jedan je od najljepših u cijeloj BiH.

U zaseoku Ukućevci je 1908. godine pronadena ilirska kaciga, a u zaseoku Bijele Vode nalazilo se ilirsko naselje. Arheolog Mandić 1923. godine je na njivi Povratnica pronašao temelje rimske zgrade i odlomak kamene ploče s natpisom. Medu nekoliko stotina stećaka nalazi se i jedan kojeg narod naziva "Biskupov grob".

Selo Podastinje je pravi povijesni biser, u kojem su tragovi starih kultura, od predpovijesnog vremena do Srednjeg vijeka, toliko bogati i značajni da se nekoliko desetaka arheologa i stručnjaka iz srodnih znanosti, još od prošlog stoljeća bavilo i bavi tim tragovima. Podastinjem dominira krška gruda koju narod naziva Crkvina. Na njenim strmim padinama, u pravcu potoka Paroš i zaseoka Ukućevci, vidljive su impozantne količine predpovijesnejske gradinske keramike, karakteristične za srednje brončano doba, a gradina kako je u svom radu "Lepenica u prethistoriji i antici - arheološka ispitivanja" naveo dr. Pavao Andelić, spada medu najveće u Bosni i Hercegovini.

Iz Podastinja potiće i jedan depo rimskog novca (više od 100 komada), pronaden 1884. godine na brežuljku Humac. Dijelovi tog nalaza čuvaju se u Zemaljskom muzeju u Sarajevu, Arheološkom muzeju u Zagrebu, te u Franjevačkom samostanu u Fojnici. Novci potiču od raznih rimskih careva iz dinastije Antonina, počevši od Septimija Severa (193.-211. n. e.) do Galijena (253.-268. n. e.).

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

U Kiseljaku djeluje više osnovnih i srednjih škola.

Kultura[uredi VE | uredi]

Prije rata glavna kulturna manifestacija su bile Kiseljačke večeri kulture (KVEK) sa nastupima brojnih folklornih sastava i drugih kluturno-umjetničkih društava.

Danas je nositelj glavnog dijela kulturnih manifestacija podružnica HKD Napredak, koja je obnovljena 1990., odmah nakon što je obnovljen rad Društva u BiH.

Napredak organizira likovne kolonije, Dane kruha, te postavlja umjetničke izložbe u Umjetničkom paviljonu Srednje škole Kiseljak.

Narodno sveučilište takoder je aktivno: okuplja mažoretkinje, omogućuje prikazivanje kino-predstava, a u njegovom sastavu djeluje i gradska knjižnica.

Mediji[uredi VE | uredi]

Sport[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Izvor[uredi VE | uredi]

  • Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.