Vitez (BiH)

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Vitez
Grb Viteza
Grb
Država Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Bosna i Hercegovina
Entitet Flag of the Federation of Bosnia and Herzegovina (1996-2007).svg Federacija BiH
Županija Flag of Central Bosnia Canton.gif Županija Središnja Bosna
Vlast
 - Gradonačelnik Advan Akeljić (SDA)
Površina
 - Općina 159 km2
Visina 415 m.n.v.
Stanovništvo (1991.)
 - Grad 7.200
 - Urbano područje 27.859 (općina)
Poštanski broj 72250
Pozivni broj (+387) 030
Službena stranica www.opcinavitez.ba
Zemljovid
Položaj općine Vitez u Bosni i Hercegovini

Položaj općine Vitez u Bosni i Hercegovini

Vitez je grad i općina u Županiji Središnja Bosna, BIH.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Općina Vitez je prostor koji se proteže u geografskom središtu Bosne i Hercegovine. Vitez je smješten u centralnom dijelu doline rijeke Lašve, koja se proteže od jugoistočnih padina planine Vlašić do Busovače. Ova se dolina formirala na 390-480 metara nadmorske visine. Od sutjeske Lašve poslije Travnika, pa do sutjeske prije Kaonika, Lašvansko polje dugo je oko 17 km, a širina mu je različita i iznosi prosječno 3 km. Vitez je udaljen od Sarajeva 80 km [1], a od Zenice 12 km. Najniže naseljeno mjesto, i to uže gradsko područje, nalazi se na nadmorskoj visini od 415 metara, a najviše viteško naselje, selo Zaselje, nalazi se na 700 metara nadmorske visine.

Klima[uredi VE | uredi]

Klima je izrazito kontinentalna. Temperatura se zimi spušta i do -28 stupnjeva Celzijevih, a ljeti dostiže i do +36 stupnjeva Celzijevih.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Vitez

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Vitez imala je 27.859 stanovnika, raspoređenih u 34 naselja.

Stanovništvo općine Vitez
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Hrvati 12.675 (45,49%) 11.131 (46,06%) 10.196 (49,42%)
Muslimani 11.514 (41,32%) 9.911 (41,01%) 8.527 (41,33%)
Srbi 1.501 (5,38%) 1.439 (5,95%) 1.502 (7,28%)
Jugoslaveni 1.377 (4,94%) 1.229 (5,08%) 178 (0,86%)
ostali i nepoznato 792 (2,84%) 456 (1,88%) 225 (1,09%)
ukupno 27.859 24.166 20.628

Vitez (naseljeno mjesto), nacionalni sastav[uredi VE | uredi]

Vitez
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Muslimani 2.647 (36,76%) 2.002 (35,98%) 1.452 (40,29%)
Hrvati 2.607 (36,20%) 1.979 (35,56%) 1.446 (40,13%)
Srbi 741 (10,29%) 715 (12,85%) 488 (13,54%)
Jugoslaveni 937 (13,01%) 771 (13,85%) 121 (3,35%)
ostali i nepoznato 268 (3,72%) 97 (1,74%) 96 (2,66%)
ukupno 7.200 5.564 3.603

Danas ne postoje službeni podaci o nacionalnom sastavu u općini Vitez, no prema procjenama[nedostaje izvor] Hrvati čine oko 60% stanovništva. Za vrijeme rata tisuće Hrvata su izbjegle iz susjednih općina u Vitez (najviše iz Zenice i Travnika).

Naseljena mjesta[uredi VE | uredi]

Pogled na "Stari Vitez" preko viteškog polja.

Ahmići, Bila, Brdo, Bukve, Divjak, Donja Večeriska, Dubravica, Gaćice, Gornja Večeriska, Jardol, Kratine, Krčevine, Krtine, Kruščica, Lupac, Ljubić, Mali Mošunj, Nadioci, Pirići, Počulica, Preočica, Prnjavor, Putkovići, Rijeka, Sadovače, Sivrino Selo, Šantići, Tolovići, Veliki Mošunj, Vitez, Vraniska, Vrhovine, Zabilje i Zaselje.

Povijest[uredi VE | uredi]

Vitez kao grad nastaje poslije Drugog svjetskog rata, kad ovo naselje doživljava svoj puni procvat. Prapovijest viteškog kraja započinje već u mlađem kamenom dobu neolitiku. Prva naselja iz ovog razdobljs pripadala su poznatoj butmirskoj kulturnoj grupi, dok su arheološkim ispitivanjima pronađena i naselja iz brončanog doba.

S Ilirima kao autohtonim stanovništvom, te s Rimljanima koji početkom naše ere osvajaju balkanske prostore i viteški, odn. lašvanski kraj, ulazi u povijesno razdoblje i pod višestoljetni utjecaj rimske antičke civilizacije. Po sačuvanim ostacima vidi se da je ovaj kraj u antičko doba bio dobro naseljen i da već tada nastaju prva gradska naselja na ovom prostoru.

U velikoj seobi naroda od 4. do 7. stoljeća u ove krajeve doseljavaju se i Slaveni, no iz ranih stoljeća njihovog boravka ovdje nemamo nikakvih svjedočanstava osim po koji komad zemljane posude, nađen na ilirskim ili rimskim kućištima. U pisanim se povijesnim spomenicima župa Lašva spominje za vlasti bana Mateja Ninoslava (1232.-1250.) i to u jednoj povelji ugarsko-hrvatskog kralja Bele IV. od 20. travnja 1244. godine.

U vrijeme bana Stjepana Kotromanića izvršen je popis samostalne bosanske vikarije koja se tada dijelila na 7 okruga i tom prilikom se u bosanskom okrugu navode franjevački samostani u Sutjeskoj, Visokom, Olovu i Lašvi. U svojoj povelji od 12. ožujka 1380. godine kralj Tvrtko I. daruje knezu Hrvoju Vukčiću Hrvatiniću naslov velikog vojvode i uz to tri sela u župi Lašvi: Trebušu, Lupnicu i Bilu.

Godine 1463. srednjovjekovna bosanska država pala je pod tursku vlast. Gine i posljednji bosanski kralj Stjepan Tomašević, te započinje prihvaćanje islama jednoga dijela kršćanskog stanovništva. Turski putopisac Evlija Čelebija tri puta spominje Vitez kao kasabu, ali ne daje nikakve druge podatke. U tadašnjoj nahiji Lašve 1528. godine spominje se Mošunj, Preočica, Zaselje, a Večeriska se spominje još 1469. godine. Polovicom 17. stoljeća postojala je i redovita pošta Travnik-Carigrad, pa je u Vitezu pored hanova morala postojati i poštanska postaja za izmjenu brzih tatarskih konja. Prema opisu austrijskog časnika Božića iz 1785. godine hanovi su se nalazili u Vitezu i Biloj, a za Vitez je rekao da ima 18 kuća. Početkom 19. stoljeća Ivan Franjo Jukić naziva Vitez čas selom, čas varošicom.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Poslovna zona viteza PC96 (2006.)

Nakon Drugog svjetskog rata i uspostave nove vlasti na području općine djeluju poduzeća drvne industrije, industrije građevinskog materijala i šumarstva, dok veliki dio stanovništva živi od poljoprivrede, odn. stočarstva. Tvornica za impregnaciju drveta u Vitezu je dugo vremena radila u sastavu državnih željeznica. Od 1952. godine poslovala je kao samostalna privredna organizacija, a od 1962. godine poduzeće "Impregnacija" posluje u sastavu ŠIP Sebešić kao jedan od pogona za preradu drveta. Obuhvaća postrojenja za impregnaciju drveta kapaciteta oko 36.000 i pilanu kapaciteta do 50.000 drveta godišnje.

Razvoj Viteza u periodu socijalističke Jugoslavije vezan je uz kemijsku industriju. Naime, 3. srpnja 1950. godine, rješenjem predsjednika Vlade FNRJ osnovano je u Vitezu poduzeće "202", koje je kasnije dobilo naziv Poduzeće kemijske industrije "Slobodan Princip Seljo". U pogonima ovoga poduzeća proizvode se namjenski proizvodi, raketni baruti, flegmatizatori, antifriz, zatim privredni eksplozivi i štapin, a formira se i treća proizvodna jedinica ("Sintevit") čiji su proizvodni programi PVC-granulati, ekstruzija i prerada od PVC materijala, izrada ambalaže i ostalih proizvoda od visokotlačnog polietilena, ploča od termoplasta i sl.
U toj tvornici je proizveden jedan od najpoznatijih eksploziva u ovom dijelu Europe. Nazvan je po nazivu grada, "Vitezit". To je pak bio običan eksploziv kao i svi drugi, ali mu se je dodalo željezova(III) oksida 20% i tako je postajao crvene boje i bio je prodorne snage.

Važna su i privatna poduzeća koja se pojavljuju koncem osamdesetih godina. Među tim poduzećima najbrži razvoj bilježi PP "Rajković" koje prerasta u danas poznatu i renomiranu tvrtku "Economic" d.o.o. . Među privatnim poduzećima veliki značaj ima i građevinsko poduzeće "Horizont" vlasnika Mirka Bobaša. Poduzeće "FIS" je jedno od najpoznatijih u prometu roba široke potrošnje. Danas je općina Vitez, prema svim procjenama jedna od narazvijenijih općina na području države, a stanovništvo iz svih krajeva države svakodnevno dolazi u kupnju u neki od mnogobrojnih poslovnih objekata poznatih širom zemlje.

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

Na području Općine Vitez nalaze se škole:

  • OŠ "Vitez"
  • OŠ "Dubravica"
  • OŠ "Bila"
  • SŠ "Vitez"
  • MSŠ "Vitez"

Kultura[uredi VE | uredi]

  • Vokalna skupina Viteški Akordi
  • Rock grupa Concept
  • Udruga umjetnika općine Vitez "ARTIST"
  • Udruga mladih Enter
  • Hip-Hop grupa Stuff & Crack
  • Kulturno društvo Bošnjaka "Preporod" (KDB Preporod)
  • Gradsko kazalište mladih (GKM) Vitez
  • HKD Napredak

Šport[uredi VE | uredi]

Unutarnje poveznice[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]