Ivan Slamnig

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Ivan Slamnig.jpg

Ivan Slamnig (Metković, 24. lipnja 1930.Zagreb, 3. srpnja 2001.) suvremeni je hrvatski pjesnik, prozni pisac, esejist, prevoditelj, sveučilišni profesor, komparatist književnosti.

Njegova je poezija značajna po duhovitoj igri riječi, uporabi žargona i intoniranosti ironijom, a proza po temama o ratnom iskustvu dječaštva. Značajne su mu knjige pjesama (Aleja poslije svečanosti, Odron, Naronska siesta, Pjesme, Dronta i dr.) te proze (Neprijatelj i Povratnik s Mjeseca).

S Antunom Šoljanom, s kojim je još kao mladić surađivao u časopisu Međutim 1953., objavio je u suautorstvu niz književnoteorijskih priloga, zajedno s njim prevodio te napisao jedan kriminalistički roman. U romanu "Bolja polovica hrabrosti" bavi se suvremenom društvenom problematikom.

Sastavio je više antologija hrvatske poezije, a obilato je prevodio s engleskog i ruskog jezika. Slamnig je autor i knjiga kritičko-esejističke proze (Disciplina mašte, Hrvatska versifikacija, Svjetska književnost zapadnoga kruga). Neke su mu pjesme i uglazbljene (Barbara). Jedna je od njegovih najznačajnijih književnokomparatističkih publikacija knjiga pod naslovom Svjetska književnost zapadnoga kruga - od srednjeg vijeka do današnjih dana koja je svoje prvo izdanje imala 1973. (Školska knjiga, Zagreb).

Neka njegova djela u svojoj je antologiji Żywe źródła iz 1996. s hrvatskog na poljski prevela poljska književnica i prevoditeljica Łucja Danielewska.

Popis djela[uredi | uredi kôd]

Poezija[uredi | uredi kôd]

  • Aleja poslije svečanosti (1956.)
  • Odron (1956.)
  • Naronska siesta (1963.)
  • Limb (1968.)
  • Analecta (1971.)
  • Dronta (1981.)
  • Sed scholae (1987.)
  • Reativno naopako (1987.)
  • Tajna (1988.)
  • Ranjeni tenk (2000.)

Proza[uredi | uredi kôd]

  • Neprijatelj (1959.), kratke priče
  • Povratnik s mjeseca (1964.), kratke priče
  • Bolja polovica hrabrosti (1972.), roman
  • Firentinski capriccio (1987.), radio-drame

Znanstveni radovi[uredi | uredi kôd]

  • Disciplina mašte (1965.)
  • Svjetska književnost zapadnog kruga (1973.)
  • Hrvatska versifikacija (1981.)
  • Sedam pristupa pjesmi (1986.)
  • Stih i prijevod (1997.)

Nagrade i priznanja[uredi | uredi kôd]

Njegova pjesma "Ubili su ga ciglama" ušla je u "Zlatnu knjigu hrvatskog pjesništva" Matice hrvatske.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  • Helena Peričić, “Strana književnost i nacionalna književna tradicija (O dvjema Slamnigovim raspravama u časopisu Međutim)”, Književna revija (Dani Ivana Slamniga, Osijek, 26. – 29. listopada 2000.), ur. Branka Ban et al., Osijek, Matica hrvatska - Osijek, 1-2, 2001., 65-67.
  • Helena Peričić, “Stvarno/nestvarno u radio-dramama Ivana Slamniga”, OS lamnigu - drugi, zbornik izabranih radova triju saziva međunarodnoga znanstvenog skkupa Modernitet druge polovice dvadesetoga stoljeća, Ivan Slamnig - Boro Pavlović, postmodernitet, Dani Ivana Slamniga (Osijek, studenog 2002., Osijek - Budimpešta, prosinca 2003.-siječnja 2004, Poznan, listopada 2005.), 2006., Osijek/Poznan, Filozofski fakultet Osijek, Uniwersytet im Adama Mickiewicza w Poznaniu, 2006., 227-234.
  • Helena Peričić, “Između stvaralačkog egzila i poticaja domaće književne tradicije (Slamnig, Šoljan, Paljetak)”, Dani hvarskog kazališta (Prostor i granice hrvatske književnosti i kazališta), zbornik, ur. N. Batušić et al., Zagreb-Split, HAZU-Književni krug, 32, 2006., 346-359.
  • Helena Peričić, “Multiculturalism and the Return to Tradition. Elements of the Literatures in English in the works of Some Postmodern Croatian Playwrights: Slamnig - Šoljan - Paljetak”, Identities in Transition in the English-Speaking World, ed. by Nicoletta Vasta et al., Udine, Forum, 2011, 251-260.