Boris Domagoj Biletić

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Boris Domagoj Biletić, 2012.

Boris Domagoj Biletić (Pula, 22. ožujka 1957.), hrvatski pjesnik, esejist, književni kritičar, antologičar, publicist, polemičar, prevoditelj, kulturni djelatnik, urednik i nakladnik, danas jedno od najistaknutijih imena suvremenoga hrvatskog pjesništva i među vodećim imenima hrvatske književnosti u Istri.

Osnovno i srednje obrazovanje (gimnaziju) i Pedagošku akademiju završava u rodnome gradu; zatim diplomira i magistrira s temom iz suvremene hrvatske književnosti na današnjemu Odsjeku za kroatistiku i južnoslavenske filologije Filozofskoga fakulteta Sveučilita u Zagrebu. Doktorirao je na istom fakultetu. Živi i stvara u Rovinju gdje je ravnatelj Gradske knjižnice “Matija Vlačić Ilirik”.

Prvim zapaženijim književnim prilozima javlja se u pulskome časopisu “Istarskom borcu” / “Iboru” (zabranjenom 1980.) . Od druge polovine sedamdesetih godina 20. st. u domaćoj i stranoj periodici objavljuje pjesme, književne kritike, oglede, studije i prijevode s talijanskoga i njemačkog jezika. Poezija mu je izvođena i na Trećemu programu Hrvatskoga radija u emisiji Poezija naglas. Sa slikarima Zdravkom Milićem (Mala lirska kronika, 1989.) i Brunom Mascarellijem (Istarski rukopisi - Caligrafie istriane, 1998.) suautor je dviju grafičko-pjesničkih mapa.

Uvršten je u domaće i strane antologije hrvatskoga pjesništva: “Hrvatsko pjesništvo Istre 19. i 20. stoljeća - Istarska pjesmarica” (Pula 1989.) autorice Mirjane Strčić, “U ovom strašnom času” (Split 1992., Zagreb 1994.) Ante Stamaća i Ive Sanadera, “Żywe źradla” (Warszawa / Poljska 1996.) Łucje Danielewske, zatim “Mila si nam ti jedina...” (Zagreb 1998.) Josipa Bratulića - Stjepana Damjanovića - Vinka Brešića - Božidara Petrača..., “Hrvatska uskrsna lirika: od Kranjčevića do danas” (Zagreb 2001.) Božidara Petrača, “Antologija hrvatskoga pjesništva: od davnina pa do naših dana” (Zagreb 2007.) Ante Stamaća, i u mnogim drugima, te u književnim leksikonima i panoramama. Notiran je u povijesnome pregledu “Hrvatska književnost 19. i 20. stoljeća” Miroslava Šicela (Zagreb 1997.) i “Povijesti hrvatske književnosti” Dubravka Jelčića (Zagreb 2004.). Zastupljen u "Hrvatskoj književnoj enciklopediji" i "Enciklopediji Matice hrvatske". Pojedine pjesme i veće pjesničke cjeline prevedene su mu na petnaestak svjetskih jezika.

Neka njegova djela je u njenoj antologiji Zywe zradla iz 1996. sa hrvatskog na poljski prevela poljska književnica i prevoditeljica Łucja Danielewska.

Do 1990. Boris Domagoj Biletić bio je članom uredništva časopisa za književnost “Istra” (Pula), Uredničkoga vijeća edicije “Istra kroz stoljeća” i djelatni član Čakavskoga sabora. Pokretač je i od osnutka (1996.) glavni i odgovorni urednik pulskoga časopisa za književnost, kulturološke i društvene teme “Nova Istra”. Član Društva hrvatskih književnika (od 1988.) i njegove Uprave u tri mandata te dopredsjednik DHK,[1] Hrvatskoga centra P.E.N.-a (od 1993. do 2013.) i član-radnik Matice hrvatske (od 1990.). Među osnivačima je Istarskoga ogranka Društva hrvatskih književnika (uz Alda Klimana, Miroslava Sinčića, Daniela Načinovića, Stjepana Vukušića i Tatjanu Arambašin), čiji je i prvi predsjednik (1990.-1993.), Hrvatskoga kulturnog društva “Franjo Glavinić” iz Rovinja te jedan od pokretača rovinjskih “Šoljanovih dana”. Godine 1997. Biletić je bio gost-književnik međunarodne Zagrebačke slavističke škole, a 2003. pokreće Međunarodnu književnu manifestaciju “Pulski dani eseja”. Tijekom 2009. bio je urednikom književnosti u “Vijencu” Matice hrvatske. Sudjelovao je na brojnim međunarodnim i domaćim festivalima poezije i književnim skupovima.

Uz veći broj članaka, Biletić je za “Istarsku enciklopediju” (Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2005.) napisao i opsežan prilog “Hrvatska književnost” (u Istri).

Izabrana bibliografija o njegovu književnom radu sadrži 80-ak jedinica.

Bibliografija[uredi VE | uredi]

Pjesničke knjige[uredi VE | uredi]

  • “Zublja šutnje” (“Istarska naklada”, Pula, 1983.),
  • “Maški vrisok” (“Muški vrisak”, Književna omladina Makedonije, Skopje, 1985.), na makedonskom jeziku u prepjevu Jadranke Ristić,
  • “Primorski nokturno” (“Istarska naklada”, Pula, 1986.),
  • “Pjena brzih oblaka” (Istarska književna kolonija “Grozd” / Čakavski sabor, Pula, 1990.), s pogovorom Alda Klimana,
  • “Radovi na nekropoli” (“Ceres”, Zagreb, 1996.), s pogovorom Milana Rakovca,
  • “Oblik za dušu” (“Reprezent”, Buzet, 1999,), s pogovorom Luka Paljetka,
  • “Mali ABECEDARIJ / My Pocket ABC” (“Ceres”, Zagreb, 2006.), dvojezično hrvatsko/englesko izdanje, u prijevodu Vide Pust Škrgulja,
  • “Imam riječ” (“Altagama”, Zagreb, 2006.), izabrane pjesme (izabrao i predgovor napisao Milorad Stojević),
  • “Vatrene kugle i monolozi pod križem” (“Riječ”, Vinkovci, 2007.), izabrane pjesme u nizu Carmen Croaticum (izabrala i predgovor napisala Alida Bremer),
  • “U gostima” (Društvo hrvatskih književnika, Zagreb, 2007.), izbor prepjevā autorove poezije na strane jezike; predgovor napisala Alida Bremer,
  • “Imam zbor” (Blesok, Skopje, 2011.), izabrane pjesme na makedonskom jeziku u prepjevu Igora Isakovskog,
  • “O ljubavi i smrti / On Love and Death” (Matica hrvatska Ogranak Pazin, Pazin, 2016.), zvučna građa, CD s Biletićevom poezijom i glazbom Darija Marušića.

Ogledi, studije, književne kritike[uredi VE | uredi]

  • “Bartuljska jabuka” (“Reprezent”, Buzet / Čakavski sabor, Žminj, 2001.), monografska studija o Zvani Črnji, s pogovorom Miroslava Šicela,
  • “Pristrani čitatelj I.” (Zavičajna naklada “Žakan Juri”, Pula, 2007.), izabrani književni ogledi, studije i članci,
  • “Pristrani čitatelj II.” (Zavičajna naklada “Žakan Juri”, Pula, 2007.), izabrane književne kritike i osvrti, s pogovorom Alda Klimana,
  • “Istarski pisci i obzori: Regionalizam, identitet i hrvatska književnost Istre pod fašizmom” (“Alfa”, Zagreb, 2012.)

Publicistika, polemički tekstovi, intervjui[uredi VE | uredi]

  • “Oko Učke - hrvatskoistarske teme” (“Dom i svijet”, Zagreb, 2007.), s pogovorom Milana Rakovca,
  • “Moja Pula”, (Istarski ogranak DHK, Pula, 2008.)

Antologije[uredi VE | uredi]

  • “I ča i što i kaj” (Sveučilišna knjižnica u Puli / Istarski ogranak Društva hrvatskih književnika, Pula, 1997.), antologija suvremene hrvatskoistarske lirike,
  • “Glasi književne Istre” (“Nova Istra” / Istarski ogranak DHK, Pula, 2002.),izbor studija, ogleda i kritika o suvremenoj hrvatskoj književnosti u Istri (do 2000.),
  • “Gradovi i obzori - putopisi suvremenih hrvatskih autora iz Istre” (u suautorstvu; Istarski ogranak DHK, Pula, 2006.)

Sastavio, priredio[uredi VE | uredi]

  • “Književno djelo Mate Balote” (Matica hrvatska, Zagreb, 1998.), zbornik radova.
  • “Živi glas hrvatske Istre: Mate Balota” (“Riječ”, Vinkovci, 1999.), izbor iz djela Mate Balote.
  • “Čitajući znakove vremena” (Istarski ogranak DHK /i dr./, Pula - Rovinj, 2001.), zbornik eseja o kraju stoljeća/tisućljeća.
  • “Šoljanov zbornik” (Istarski ogranak DHK /i dr./, Rovinj - Pula, 2001.), zbornik radova.
  • “Čakavske besedi” (“Riječ”, Vinkovci, 2007.), izabrane pjesme Zvane Črnje.
  • “Drugi Šoljanov zbornik” (Istarski ogranak DHK /i dr./, Pula - Rovinj, 2007.), zbornik radova.
  • “Esej danas” (Istarski ogranak DHK, Pula, 2008.), zbornik radova.
  • “Književni portret: Tatjana Arambašin”, (Istarski ogranak DHK, Pula, 2008.).
  • “Manipulacija” (Istarski ogranak DHK, Pula, 2010.), zbornik radova.
  • “Književni portret: Milan Rakovac”, (Istarski ogranak DHK, Pula, 2011.).
  • “Književni portret: Stjepan Vukušić”, (Istarski ogranak DHK, Pula, 2011.).
  • “Dokolica” (Istarski ogranak DHK, Pula, 2012.), zbornik radova, i dr.
  • "Književni portret: Miroslav Sinčić", (Istarski ogranak DHK, Pula, 2015.).
  • "Treći Šoljanov zbornik" (POU Rovinj i IO DHK Pula, Rovinj - Pula, 2016.), zbornik radova.

Nagrade i priznanja[uredi VE | uredi]

  • nagrada “Mlada Struga ‘84” (na pjesničkoj manifestaciji “Mlada Struga” u okviru “Struških večeri poezije”, Makedonija, 1984., za pjesničku knjigu “Zublja šutnje”),
  • Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića (1996., za književni rad i kulturnu djelatnost),
  • nagrada “Tin Ujević” (1997., za pjesničku knjigu “Radovi na nekropoli”),
  • Medalja Grada Rovinja (1997., za književni rad i kulturnu djelatnost),
  • nagrada austrijske zaklade “KulturKontakt” (2002., za monografsku studiju “Bartuljska jabuka”),
  • nagrada “Julije Benešić” (2008.; za knjigu “Pristrani čitatelj I-II” kao najbolju knjigu književnih kritika hrvatskog književnog kritičara, objelodanjenu između lipnja 2007. i lipnja 2008.),
  • nagrada/plaketa Sv. Kvirina (2012., za ukupan doprinos hrvatskom pjesništvu),Kvirinovi poetski susreti,Kvirinovi poetski susreti
  • nagrada “Fran Galović” (2013., za monografsko djelo “Istarski pisci i obzori: regionalizam, identitet i hrvatska književnost Istre pod fašizmom”) itd.

Monografsko izdanje o autoru: "U ZNAKU KAIROSA: književna kritika o djelu Borisa Domagoja Biletića" (Ceres, Zagreb, 2015.). Izabrala, sastavila i uredila Jelena Lužina.

Izvori[uredi VE | uredi]