Karlobag

Karlobag je mjesto u Hrvatskoj. Nalazi se u Ličko-senjskoj županiji i sjedište je istoimene općine.

Zemljopis

Grad na jadranskoj obali, u Podvelebitju, u Hrvatskoj. Njegova turistička rivijera je duljine 42 km. Smješten je na cestovnom pravcu Rijeka - Dubrovnik, odnosno na cestovnom pravcu koji vodi prema Gospiću, na Plitvice i prema Zagrebu.

Stanovništvo

Po posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine, općina Karlobag imala je 917 stanovnika, raspoređenih u 14 naselja:

Apsolutnu većinu u Karlobagu čine Hrvati. Nešto manje stanovništva čine manjine: Srbi, Bošnjaci, Makedonci i Albanci.

Karlobag (naseljeno mjesto)

2011. - 468
2001. - 510
1991. - 467 (Hrvati - 420, Srbi - 19, Jugoslaveni - 12, ostali - 16)
1981. - 478 (Hrvati - 428, Srbi - 27, Jugoslaveni - 18, ostali - 5)
1971. - 508 (Hrvati - 463, Srbi - 36, ostali - 9)

Izvor

CD-rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.

Uprava

Načelnik općine je Ivan Tomljenović-Mima.

Povijest

Rimsko je naselje, koje se zvalo Vegium, imalo vojnu, prometnu i trgovačku važnost, a postojalo je sve do IV. ili V. stoljeća kad su ga stanovnici pred navalom Gota napustili i pobjegli u Pag. Napuštanje grada nije ujedno izblijedilo i sjećanje na njegovo postojanje, pa je prema sličnosti imena mjesta i otoka Pag, ime gradu pretvoreno u Bag. U vrijeme hrvatskog kralja Zvonimira taj prostor je pripadao primorskoj župi u sastavu biskupije u Rabu. Godine 1251. spominje se Bag pod imenom Scrissa i pripada starome hrvatskom rodu Tugomirića. Krbavski knezovi Kurjakovići, koji drže gotovo cijeli Velebitski kanal, Bag preuzimaju 1322. godine. Kurjakovići su Bagu 2. studenog 1387. godine dali status gradskih povlastica.

Sedamdesetih godina XV. stoljeća Bag je pripao u vlast kralja Matije Korvina. U kraljevskoj vlasti ostaje do 1493. kad potpada pod vlast Ivana Karlovića krbavskog. Osmanlije su Bag napale 1525. kad je strahovito opustošen i popaljen, a stanovništvo protjerano ili odvedeno u roblje. Grad se obnavlja 1574., a 1580. godine se po prvi put spominje kao Karlobag što upućuje na zasluge nadvojvode Karla za njegovu obnovu.

Knez ražanački Jerko Rukavina zajedno je s knezom vinjeračkim Dujmom Kovačevićem poveo 1683. Hrvate iz skupine Bunjevaca u Bag (današnji Karlobag). Nekoliko godina poslije, 1686. poveli su svoje Bunjevce u Liku. Put kojim su poveli svoj narod bio je preko prijevoja Baških vrata, a smjestili su se u četirima selimaa: Brušanama, Trnovcu, Smiljanu i Bužimu.^[1]

Nakon oslobođenja Like od osmanlijske vlasti, Karlobag je potpao pod vlast Austrije koja ga je dodatno utvrdila i dala izgraditi kapucinski samostan s crkvom 1710. godine. Karlobag je 1757. godine dobio i Statut čime je stekao status grada. Od 1809. Karlobag je u vlasti Francuza, 1814. ponovno je vraćen pod vlast Austrije. Osnutkom Ličko – Krbavske županije Karlobag ulazi u njen sastav.

U Karlobagu je 1894. uređena luka, lukobran i pristanište u koje je svakodnevno pristajao parobrod. U tom je razdoblju izgrađena zgrada šumarije, 1875. sagrađena je zgrada osnovne škole. Za vrijeme Prvog svjetskog rata grad je poharala španjolska groznica, a stvaranjem SHS 1918. godine dodatno je osiromašilo iscrpljeni gradić. Tražeći izlaz u turizmu 1920. gradi se gradsko kupalište. U savezničkom bombardiranju 1943. teško je oštećena crkva sv. Karla Boromejskog, a 1958. uklonjeni su njeni ostatci, osim zaštićenog tornja. U sastav općine Gospić Karlobag ulazi 1962. godine, a 1968. popravljena je cesta prema Gospiću, a 1985. sagrađen je u Karlobagu, kao nositelj turističkog razvoja, hotel Zagreb. Danas se Karlobag sa okolnim mjestima: Ribaricom, Cesaricom, Lukovim Šugarjem, Barić Dragom i Baškim Oštarijama razvija kao turističko središte posebno atraktivno zbog nedirnute prirode i čistog mora.

Gospodarstvo

Poznate osobe

Miroslav Vukelić Mesalov (r. 1851. u Karlobagu - ???) bio je otac hrvatskog zagonetaštva.

Spomenici i znamenitosti

Od vjerskih objekata, u Karlobagu je kapucinski samostan, zatim crkva Majke Božje žalosne i župna crkva sv. Josipa iz 1713. godine.

Nad Karlobagom se nalaze ruševine utvrde iz srednjeg vijeka ("Fortica").

Kod Karlobaga su i ostatci crkve sv. Karla Boromejskog iz 1615. godine.

Spomenik Šimi Starčeviću, djelo kipara Ivana Golca. Podignut je 18. svibnja 2008. na prijedlog skupine građana i uprave karlobaškog kapucinskog samostana^[2]

Obrazovanje

Osnovna škola u Karlobagu

Kultura

Karlobaško ljeto (15. srpnja - 31. kolovoza)
Zimske maškare
Likovana kolonija

U Crkvi sv. Josipa nalazi se zanimljiva slika "Posljednje večere" nepoznatog autora. Po čemu je posebna i vjerojatno jedinstvena u svijetu, uvjeriti će se svi oni koji će posjetiti ovu lijepu crkvu.

Šport

Šahovski klub Karlobag
Udruga konopaša Karlobag
Kuglački klub Karlobag

Zanimljivosti

Po jednoj teoriji, karlobaški kapucini su osnovali grad Gospić.

Literatura

↑ Ana Tomljenović: Najistaknutiji Bunjevci iz Smiljana, Trnovca i Bužima od naseljavanja 1686. do danas. Domaći skup s međunarodnim sudjelovanjem Bunjevci u vremenskom i prostornom kontekstu (pdf), Zagreb, 20. - 22. studenoga 2012.
↑ Udruga Vila Velebita Odbor za Izgradnju spomenika Šimi Starčeviću, 2. listopada 2007., preuzeto 12. kolovoza 2012.

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Karlobag

Nedovršeni članak Karlobag koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

[1] Ana Tomljenović: Najistaknutiji Bunjevci iz Smiljana, Trnovca i Bužima od naseljavanja 1686. do danas. Domaći skup s međunarodnim sudjelovanjem Bunjevci u vremenskom i prostornom kontekstu (pdf), Zagreb, 20. - 22. studenoga 2012.

[vila_velebita-2] Udruga Vila Velebita Odbor za Izgradnju spomenika Šimi Starčeviću, 2. listopada 2007., preuzeto 12. kolovoza 2012.

[1]

[2]