Ljetna palača u Pekingu

Koordinate: 39°59′51″N 116°16′8″E / 39.99750°N 116.26889°E / 39.99750; 116.26889
Izvor: Wikipedija
Ljetna palača, carski vrt u Pekingu
Svjetska baština – UNESCO
}}
Država NR Kina
Godina uvrštenja1998. (22. zasjedanje)
VrstaKulturno dobro
Mjeriloi, ii, iii
Ugroženost—
PoveznicaUNESCO:880
Koordinate39°59′51″N 116°16′8″E / 39.99750°N 116.26889°E / 39.99750; 116.26889
Ljetna palača u Pekingu na zemljovidu Kine
Ljetna palača u Pekingu
Ljetna palača u Pekingu
class=notpageimage|
Lokacija Ljetne palače u Kini

Ljetna palača (kineski: 頤和園; pinyin: Yíhé Yuán, što znači "Vrtovi njegovanog sklada") je kompleks građevina s palačom u vrtu kojim dominira Dugovječno brdo (60 m visine) iznad vještačkog jezera Kunming, sjeverozapadno od središnjeg Pekinga. Palača ima površinu od 2,9 km², od čega su tri četvrtine pod vodom.

God. 1998., Ljetna palača je upisana na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji kao "remek-djelo kineskog dizajna krajolika gdje se prirodni krajolik brda i otvorenih voda kombinira s vještačkim tvorevinama poput paviljona, dvorana, palača, hramova i mostova, pri čemu je nastao skladan sklop izvanredne estetske vrijednosti".[1]

Yu Feng pagoda iznad jezera Kunming

Povijest[uredi | uredi kôd]

Kad je car dinastije Jin, Wányán Liàng (1122. – 1161.), premjestio svoju prijestolnicu u područje Pekinga, dao je izgraditi "Palaču zlatnog brda" na mjestu gdje je danas Ljetna palača. Za dinastije Yuan, brdo je preimenovana u "Vrč brdo" (Weng Shan), zbog legende kako je unutar brda pronađen vrč s blagom. Nadalje, prema istoj legendi, gubitak tog vrča se podudarao s padom dinastije Ming.

Car Qianlong iz dinastije Qing (1644. – 1911.) je naručio izgradnju carskih vrtova 1749. godine, i Brdo dugovječnosti je dobilo današnji oblik tri godine poslije. Ljetna palača, tada poznata kao "Vrt jasnog mreškanja" (清漪園, Qīngyī Yuán), otvorena je 1752. godine, na 60 rođendan careve majke.

Ljetna palača je pretrpjela dva velika pustošenja, prvo tijekom Anglo-francuske invazije 1860. godine, kada su ovi potpuno uništili i opljačkali Staru ljetnu palaču, te drugo Saveza osam država 1900. godine tijekom Bokserskog ustanka. Za razliku od Stare ljetne palače, Ljetna palača je preživjela i obnovljena je 1902. godine, tada je i dobila ime "Vrtovi njegovanog sklada" (Yíhé Yuán). Ljetna palača je služila kao ljetnikovac carice Cixi, koja je iskoristila 30 milijuna taela srebra za njezino proširenje i uređenje; novac koji je bio namijenjen za kinesku mornaricu.

Danas je Ljetna palača popularno turističko odredište i rekreacijski park.[2]

Odlike[uredi | uredi kôd]

Brdo dugovječnosti
Trokatni paviljon Ljetne palače

Središnje Kunming jezero, površine 2,2 km², je u potpunosti iskopano, a iskopano tlo se iskoristilo za gradnju Brda dugovječnosti. Na Brdu dugovječnosti se nalazi više građevina organiziranih u nizu, tako da je sprijeda ispunjeno paviljonima, palačama, vrtovima i drugim klasičnim građevinama, dok straga dominira prirodna ljepota krajolika.

Dizajneri krajolika dinastije Qing su uspjeli u vrtu palače ostvariti stilove različitih palača iz cijele Kine. Tako je jezero Kunming je iskopano kako bi se imitiralo Zapadno jezero u Hangzhou.

Od građevina na južnoj strani Brda dugovječnosti nalaze se: Dvorana raspršivanja oblaka, Hram budističke vrline i Hram mudrosti mora koji je uokviren različitim drugim građevinama. U središtu Hrama budističke mudrosti nalazi se pagoda koja je vizualno središte za sve ostale građevine. Pagoda je visoka 41 m, s 20 m visokim kamenim podnožjem i katovima na snažnim drvenim stupovima.

  • Mramorni brod
    Mramorni brod
  • Most sedamnaest lukova
    Most sedamnaest lukova
  • Paviljon kod mosta
    Paviljon kod mosta
  • Most pojasa žada
    Most pojasa žada
  • Hram Budističke vrline
    Hram Budističke vrline
  • Dugi hodnik (728 m) ispunjen s 14.000 slika
    Dugi hodnik (728 m) ispunjen s 14.000 slika
  • Dvorana dobročinstva i dugovječnosti
    Dvorana dobročinstva i dugovječnosti
  • Brončana skulptura Qilina (kineski jednorog)
    Brončana skulptura Qilina (kineski jednorog)
  • Ukrašena Paifang vrata
    Ukrašena Paifang vrata
  • Ulica Suzhou u ljetnoj palači
    Ulica Suzhou u ljetnoj palači

Izvori[uredi | uredi kôd]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Ljetna palača u Pekingu
  1. ↑ Ljetna palača, carski vrt u Pekingu na UNESCO-ovim službenim stranicama (engl.) Preuzeto 24. kolovoza 2011.
  2. ↑ Povijest hrama Tiantan  Arhivirana inačica izvorne stranice od 10. kolovoza 2011. (Wayback Machine) (kin.) Preuzeto 24. kolovoza 2011.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

v • u
Svjetska baština u Kini
Kulturna dobra (38)
Carske grobnice dinastija Ming i Qing (2000.) • Carske palače dinastija Ming i Qing u Pekingu (Zabranjeni grad) i Shenyangu (Palača Mukden) (1987.) • Planinski ljetnikovac i okolni hramovi u Chengdeu (1994.) • Skulpture u stijenama Dazua (1999.) • Povijesni spomenici Dengfenga, Henan (2010.) • Diaolou tornjevi Kaipinga i okolnih sela (2007.) • Fanjingshan (2018.) • Huashanske slike na stijenama (2016.) • Mauzolej prvog kineskog cara s njegovom terakotnom vojskom (1987.) • Kineski zid (1987.) • Klasični vrtovi Suzhoua (1997.) • Spomenici drevnog kraljevstva Koguryo (Prijestolnice i grobnice) (2004.) • Kulangsu, povijesno međunarodno naselje (2017.) • Kulturni krajolik rižinih terasa Honghe Hanija (2013.) • Palača Potala, hram Jokhang i palača Norbulingka u Lasi (1994.) • Arheološki ostaci grada Liangzhua (2019.) • Stari dio grada Lijianga (1997.)• Longmen špilje (2000.) • Nacionalni park Lushan (1996.) • Ljetna palača u Pekingu (1998.) • Povijesno središte Makaa (2005.) • Mogao špilje 1987.) • Nebeski hram s carskim žrtvenikom u Pekingu (1998.) • Stari dio grada Pingyaoa (1997.) • Put svile, mreža putova u koridoru Chang'an-Tianshan (2014.) • Planina Qingcheng i Dujiangyan sustav za navodnjavanje (2000.) • Quanzhou, emporij Song-Yuan Kine (2021.) • Konfucijev hram, groblje i rezidencija porodice Kong u Qufu (1994.) • Tuloui Fujiana (2008.) • Tusi mjesta (2015.) • Veliki kanal (2014.) • Kompleksi građevina u planinama Wudanga (1994.) • Planina Wutai (2009.) • Lokalitet Xanadua (2012.) • Drevna sela Anhuija: Xidi i Hongcun (2000.) • Yin Xu kod Anjanga (2006.) • Špilje Yunganga (2001.) • Zapadno jezero, kulturni krajolik Hangzhoua (2011.) • Nalazišta pekinškog čovjeka u Zhoukoudianu (1987.)
Kineska zastava
Prirodna dobra (14)
Mješovita dobra (4)
Slikovita područja Emei Shana i Veliki Buda u Leshanu (1996.) • Gorje Huang Shan (1990.) • Planina Tai Shan (1987.) • Gorje Wuyi (1999.)
Nematerijalna
svjetska baština (36)
Akupunktura i moks tradicionalne kineske medicine (2010.) • Velika pjesma etničke skupine Dong (2009.) • Farmerski ples kineskih Koreanaca (2009.) • Festival zmajskog broda (2009.) • Epska tradicija Gesar (2009.) • Glazbalo i glazba Guqina (2008.) • Hezhen Yimakan pripovijedanje* (2011.) • Glazbena tradicija Hua’er (2009.) • Khoomei, mongolsko umjetničko pjevanje (2009.) • Tradicionalna kineska arhitektura od drveta (2009.) • Kineska kaligrafija (2009.) • Kineski drvorez (2009.) • Kinesko kazalište sjenki (2011.) • Kineska tradicionalna lučna mostogradnja (2009.) • Majstorstvo rezbarenja kineskih pečata (2009.) • Kinesko tiskanje pomičnim drvenim slovima* (2010.) • Kineska umjetnost rezanja papira (2009.) • Kun Quopera (2008.) • Tradicionalna tehnika proizvodnje Li tkanina (2009.) • Tradicionalno pečenje okamina u Longquanu (2009.) • Kirgiški ep Manas (2009.) • Mazu, vjerovanja i običaji štovanja božice mora (2009.) • Meshrep* (2010.) • Majstorstvo Nanjing Yunjin brokata (2009.) • Glazbena izvedba Nanyin (2009.) • Pekinška opera (2010.) • Festival Qiang, kineska nova godina* (2009.) • Budistička umjetnost Regonga (2009.) • Serikultura (uzgoj dudovog svilca) i proizvodnja svile (2009.) • Urtiin Duu, tradicionalna narodna duga pjesma1) (2009.) • Uyghur Muqam, Ujgura iz Xinjianga (2008.) • Vodootporna tehnologija kineskih džunki* (2010.) • Glazbeni ansambl vjetra i udaraljki u Xi'anu (2009.) • Tradicionalni obrt oblikovanja Xuan papira (2009.) • Yueju opera (2009.) • Zhusuan, kinesko znanje i vještina računanja uz pomoć abakusa (2013.)

1) Zajednička svjetska baština Kine i Mongolije; * Svjetska baština u opasnosti

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Ljetna_palača_u_Pekingu&oldid=6857385"