Hoh Xil

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Hoh Xil Qinghaija

Flag of UNESCO.svg Svjetska baštinaUNESCO
Hoh Xil Qinghaija
Flag of the People's Republic of China.svg Kina


Hoh Xil na karti Kina
Hoh Xil
Hoh Xil
Lokacija Hoh Xila u Kini
Godina uvrštenja: 2017. (41. zasjedanje)
Vrsta: Prirodno dobro
Mjerilo: vii, x
Ugroženost: ne
Poveznica: 1540 UNESCO

Hoh Xil ili Kekexili (kineski: 可可西里, Hoh Xil, mongolski: ᠬᠥᠬᠡ ᠰᠢᠯ Хөх шил; što znači „Plavi greben”), poznat i kao Aqênganggyai (tibetski: ཧོ་ཧོ་ཞི་ལི, kineski: 阿卿贡嘉, što znači „Gospodin od deset tisuća planina”) je izolirana regija na sjeverozapadnom dijelu tibetske visoravni u kineskoj pokrajini Qinghai. God. 2017. upisan je na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Aziji kao „najveća i najviša visoravan na svijetu”[1].

Panorama Hoh Xila iz 2012.
Magnify-clip.png
Panorama Hoh Xila iz 2012.

Zemljopisne odlike[uredi VE | uredi]

Hoh Xil pokriva oko 83.000 km² i ima prosječnu nadmorsku visinu od 4.800 m, te se pruža od jugoistočne granice pokrajine Xinjiang do gorja Tanggula i Kunlun na sjeverozapadu tibetske autonomne regije. Željeznička pruga Qingzang prolazi rubom Hoh Xila u Qinghaiju.

Geološki Hoh Xil je vulkanskog podrijetla i okružuju ga ugasli vulkani iz kasnog kenozoika (Bamaoqiongzong, Yongboh, Qiangbaqian, Kekexili i dr.) koji nisu aktivni još od prapovijesti[2].

Jugoistočni dio Hoh Xila pripada slivu rijeke Chumar koja je jedna od glavnih pritoka rijeke Jangce. Ostatak visoravni je endoreički bazen u kojemu se vode zadržavaju u brojnim izoliranim jezerima, te se često naziva „Hoh Xil jezersko područje”[3]

Bioraznolikost[uredi VE | uredi]

God. 1995., 45.000 km² Hoh Xila, prosječne nadmorske visine od 4.600 m, proglašeno je za državni prirodni rezervat[4]. U njemu se uglavnom nalaze stape i planinsko bilje, a tijekom godine dominiraju temperature ispod ništice. Usprkos oštroj klimi, Hoh Xil je dom za više od 230 vrsta životinja. Njegova bioraznolikost je jedinstvena s više od trećine endemičnih biljaka, dok su svi sisavci-biljojedi endemični ovoj visoravni. Njih 20 vrsta su pod državnom zaštitom, kao što su: divlji jak, divlji magarac, smeđi medvjed i dr. Cijela migracijska ruta endemične tibetske antilope (Pantholops hodgsonii) se nalazi unutar visoravni[1].

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 Qinghai Hoh Xil na UNESCO-vim službenim stranicama (engl.) Preuzeto 12. srpnja 2017.
  2. Vulkani Hoh Xila (engl.) Pristupljeno 12. srpnja 2017.
  3. Mianping Zheng, An introduction to saline lakes on the Qinghai-Tibet Plateau, Volume 76 of Monographiae biologicae, Springer, 1997., str. 21. ISBN 0-7923-4098-1
  4. Hoh Xil Nature Reserve, travelchinaguide.com (engl.) Pristupljeno 12. srpnja 2017.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]