Marijana Radev

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Marijana Radev

Marijana Radev kao Carmen u istoimenoj operi Georgesa Bizeta

Marijana Radev kao Carmen
u istoimenoj operi Georgesa Bizeta
Rođen/a21. studenoga 1913.
Umro/umrla17. rujna 1973.
Žanr/oviozbiljna glazba, opera
Zanimanjeoperna pjevačica (alt)
Djelatno razdoblje1931.1971.
AngažmanOpera HNK u Zagrebu
Nagrade
Nagrada Milka Trnina (1973.)
Portal o glazbi
Portal o životopisima

Marijana Radev (Constanţa, 21. studenoga 1913.Zagreb, 17. rujna 1973.), hrvatska operna pjevačica (altistica) bugarskog podrijetla.

Karijera[uredi VE | uredi]

Prvi je put nastupila na sceni 1931. godine u Zagrebu na praizvedbi Božićne priče Rudolfa Matza, a profesionalno je debitirala 1938. godine u Trstu ulogom Marine u Borisu Godunovu, a u HNK je prvi put pjevala u rujnu iste godine Santuzzu u Cavalleriji rusticani. U Zagrebačkoj operi, kao članica ili stalna gošća do 1971. godine, ostvarila je 44 uloge i imala gotovo 600 nastupa.

U sebi je sjedinjavala sva eminentna svojstva snažne umjetničke osobnosti, intenzivan smisao za ritam, istančanu muzikalnost, visoku kulturu, što je uz glas posebnih tamnih preljeva i izrazit glumački dar njezine kreacije učinilo besmrtnima i teško ponovljivima. Premda se najčešće ponajprije doživljava kao Carmen, a i britanska je kritika nakon njezina gostovanja u Covent Gardenu 1955. godine ustvrdila kako od vremena glasovite Emme Calvé nije bilo takve Carmen koja bi potpuno zadovoljila sve pjevačke i glumačke zahtjeve uloge koju je pjevala i u Bečkoj državnoj operi i pariškoj Opéri Comique. Međunarodni ugled ponajviše duguje ulozi Grofice u Pikovoj dami u milanskoj Scali 1961. godine (zabilježena je snimka uživo) i činjenici da je za gramofonsku tvrtku DGG sudjelovala u visoko cijenjenim snimkama Verdijeva Requiema, Rossinijeva djela Stabat Mater i Beethovenove Misse solemnis.

U Zagrebu je ostvarila i antologijske kreacije Charlotte u Wertheru, Amneris, Azucene, Kundry u Parsifalu, Gotovčeve Dome u Eri s onoga svijeta i Govedarke u Morani, Gluckova Orfeja.

Bila je protagonisticom velikih opernih događaja prvih hrvatskih izvedaba suvremenih djela i praizvedaba hrvatskih opera. Pjevala je Brkanovićevu Jelu u Ekvinociju i Barbaru u Zlatu Zadra, Brittenovu Lukreciju, Gotovčevu Milu Gojsalića, Bradatu Turkinju u Životu razvratnika Stravinskog, Madame Floru u Menottijevu Mediumu i druge. Posljednji je put nastupila na sceni 25. travnja 1971. u slavnoj predstavi zvijezda, Giocondi pod ravnanjem Lamberta Gardellija, i još jednom u ulozi Slijepe žene pokazala uzorno fraziranje i vrhunsko umijeće inetrpretacije.

Njezin brat Gregor Radev bio je također operni pjevač te glumac.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]