Prijeđi na sadržaj

Jadro

Koordinate: 43°32′05″N 16°28′32″E / 43.534648°N 16.475461°E / 43.534648; 16.475461
Izvor: Wikipedija
Jadro
rijeka
Jadro u Solinu
Položaj
Države Hrvatska
NaseljaSolin
Fizikalne osobine
Duljina4,5 km
Tok rijeke
Izvorna području Općine Klis
 • Koord.43°32′35″N 16°31′19″E / 43.543056°N 16.521944°E / 43.543056; 16.521944
Ušće 
 • Koord.43°32′05″N 16°28′32″E / 43.534648°N 16.475461°E / 43.534648; 16.475461
Ulijeva se uKaštelanski zaljev, Jadransko more
PritociOzrnski potok, Ilijin potok
Jadro na zemljovidu Splitsko-dalmatinske županije
izvor
izvor
ušće
ušće
Jadro na zemljovidu Splitsko-dalmatinske županije
Zemljovid

Jadro (lat. Iader), također i Solinčica, rijeka u Splitsko-dalmatinskoj županiji koja izvire na području Klisa, a teče kroz grad Solin. Izvor joj je oko 9 kilometara od grada Splita.

Izvire u podnožju planine Mosor i teče solinskim poljem. Duljine je 4,5 km, no iznimno je bogata vodom, pa tako napaja vodom i Split, Kaštela i Trogir.[1] Utječe u Jadransko more, na području Kaštelanskog zaljeva. Endemska vrsta Jadra je jadranska pastrva koja se trenutno nalazi u opasnosti zbog tzv. kalifornijske pastrve.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Solinjani Jadro zovu i "Solinska rika". Izvor rijeke Jadra koristio se još u antici za opskrbu vodom, putem akvedukta, rimske Salone i Dioklecijanove palače.[2] Zbog njena značaja i događaja iz starohrvatske povijesti, nazivaju je i hrvatskim Jordanom. Na njoj se nalazi Gospin Otok na kojem je hrvatski povjesničar i arheolog don Frane Bulić (1846. – 1934.) otkrio brojne nalaze iz starohrvatskog razdoblja, uključujući ulomke s epitafom na sarkofagu kraljice Jelene († 976.), značajne za utvrđivanje kronologije srednjovjekovne hrvatske povijesti i rodoslovlje dinastije Trpimirovića.

Izvori

[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]