Plavnica
| Plavnica | |
|---|---|
| Rijeka | |
 Rječica Plavnica kod Starih Plavnica. | |
| Položaj | |
| Države |  Hrvatska |
| Fizikalne osobine | |
| Duljina | ≈ 22 km |
| Tok rijeke | |
| Izvor | Ušća potočića Trnovka i Velika potok. Lipovo Brdo, Kapela) |
| Ušće | Gudovac |
| Slijev | crnomorski |
| Ulijeva se u | Česmu |
| Pritoci | Jelinac, Međarak, Bokana, Ciglarski potok |
Plavnica, također znana kao Plavnička, rječica je na prostoru grada Bjelovara sa zapadne strane bjelovarske visoravni i Vojnovića. Po Plavnici nazive nose razna naselja unutar grada poput: Novih Plavnica, Starih Plavnica i Gornjih Plavnica.
Nastaje spajanjem potočića Trnovka i Velikog potoka kod Lipovog Brda u općini Kapela, te se izlijeva u rijeku Česmu kod Gudovca.
Opis[uredi | uredi kôd]
Plavnica teče kroz naselja: Stara Diklenica, Srednja Diklenica, Gornje Plavnice, Hrgovljani, Nove Plavnice, Stare Plavnice, Velike Sredice do utjecanja u rijeku Česmu u Gudovcu. Plavnica je većim dijelom svoga toka regulirana u kanal zbog svoje povijesne sklonosti poplavama. Prije regulacije činila je močvarni prostor zapadno od bjelovarske visoravni i Vojnovića.
Danas se dio bivšeg močvarnog prostora nalazi u vlasništvu vojarne "Bilogora" kao vojni poligon Lepirac te kroz taj prostor prolaze razni regulacijski kanali i iskopi.
Unutar naselja Gudovac u krugu Plavnice nalaze se arheološki nalazi srednjovjekovne Gudovačke Gradine, gdje je pronađena najstarija pisanica u Hrvatskoj.
Ribolov[uredi | uredi kôd]
U Plavnici ima raznih riba, koje se love u sklopu sportskog ribolova, a uz nju je više ribnjaka, a najveći je ribnjak Plavnica unutar naselja Stare Plavnice pod vlasništvom ŠRD „Plavnica“ Stare Plavnice.
Izvori[uredi | uredi kôd]
- https://hrcak.srce.hr/file/50394
- https://biskupija-bk.hr/povijesni-pregled/
- https://zsrdub.hr/srd-plavnica/
- https://www.iarh.hr/hr/repozitorij/terenska-istrazivanja-instituta/gudovac-gradina
- https://darkoantolkovic.wordpress.com/2016/03/28/srednjovjekovne-utvrde-na-podrucju-bjelovarsko-bilogorske-zupanije/