Andrija Štampar: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Nema sažetka uređivanja
izvor?
Redak 1: Redak 1:
{{Infookvir životopis
{{Infookvir životopis
| ime = Andrija Štampar
| ime = Andrija Štampar
| slika = A. Stampar 1939.jpg
| slika = AStampar.JPG
| veličina =
| veličina =
| opis slike = Andrija Štampar
| opis slike = Andrija Štampar
Redak 11: Redak 11:
| zanimanje = [[liječnik]], specijalist higijene<br /> i socijalne medicine
| zanimanje = [[liječnik]], specijalist higijene<br /> i socijalne medicine
}}
}}
'''Andrija Štampar''' ([[Brodski Drenovac]],[[1. rujna]] [[1888.]] – [[Zagreb]], [[26. lipnja]] [[1958.]]), hrvatski liječnik, specijalist [[higijena|higijene]] i [[Socijalna medicina|socijalne medicine]], jedan od osnivača [[Svjetska zdravstvena organizacija|Svjetske zdravstvene organizacije]].
'''Andrija Štampar''' ([[Brodski Drenovac]] kraj [[Pleternica|Pleternice]], [[1. rujna]] [[1888.]] – [[Zagreb]], [[26. lipnja]] [[1958.]]), podrijetlom iz [[Čanak|Čanka]] u [[Lika|Lici]], hrvatski liječnik, specijalist [[higijena|higijene]] i [[Socijalna medicina|socijalne medicine]], dekan [[Medicinski fakultet u Zagrebu|medicinskog fakulteta u Zagrebu]].


== Životopis ==
== Životopis ==
Andrija Štampar je rođen je 1. rujna 1888. godine u selu [[Brodski Drenovac|Drenovac]] u blizini [[Slavonski Brod|Slavonskog Broda]] i [[Pleternica|Pleternice]] u obitelji Ambroza i Katarine Štampar. Nakon školovanja u [[Vinkovci]]ma odlazi u [[Beč]] gdje je završio [[Medicina|medicinu]].
Andrija Štampar je rođen je 1. rujna 1888. godine u selu [[Brodski Drenovac|Drenovac]] u blizini [[Slavonski Brod|Slavonskog Broda]] i [[Pleternica|Pleternice]] u obitelji Ambroza i Katarine Štampar. Nakon školovanja u [[Vinkovci]]ma odlazi u [[Beč]] gdje je završio [[Medicina|medicinu]].<ref name="Štampar">http://www.stampar.hr/Default.aspx?art=1713&sec=171 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130728114234/http://www.stampar.hr/Default.aspx?art=1713&sec=171 |date=28. srpnja 2013. }} (preuzeto 26. lipnja 2013.)</ref>


Od [[1919.]] bio načelnik higijenske službe Ministarstva narodnog zdravlja (Odjeljenje za rasnu, javnu i socijalnu higijenu) u [[Beograd]]u. Postavio je temelje javnozdravstvenoj službi u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]] i osnovao niz socijalno-medicinskih ustanova. Zahvaljujući njegovim zalaganjem, poseban institut Socijalne Medicine se osnovao u sklopu [[Medicinski fakultet u Zagrebu|Medicinskog fakulteta u Zagrebu]], sredstvima [[Rockefelleri|Rockefellerove fondacije]].
Od [[1919.]] bio načelnik higijenske službe Ministarstva narodnog zdravlja (Odjeljenje za rasnu, javnu i socijalnu higijenu) u [[Beograd]]u. Postavio je temelje javnozdravstvenoj službi u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]] i osnovao niz socijalno-medicinskih ustanova. Tijekom svojih pokušaja reformi u medicini dolazio je u sukob s komercijaliziranom medicinom, a zbog svoje socijalnodemokratske ideologije postao je nepoćudan vladajućim krugovima. Nakon prisilnog umirovljenja [[1931.]] bio je stručnjak Zdravstvene organizacije [[Liga naroda|Lige naroda]] u [[Kina|Kini]]. Zaslužan je za reformu nastave na zagrebačkom [[Medicinski fakultet u Zagrebu|Medicinskom fakultetu]], osnivanje [[Zdravstveno veleučilište u Zagrebu|Više škole za medicinske sestre]] i [[Medicinski fakultet u Rijeci|Medicinskog fakulteta u Rijeci]]. Izradio je ustav [[Svjetska zdravstvena organizacija|Svjetske zdravstvene organizacije]] te je [[1948.]] predsjedao Prvoj svjetskoj zdravstvenoj skupštini u [[Ženeva|Ženevi]]. Bio je prvi potpredsjednik Ekonomskog i socijalnog vijeća OUN-a.


⚫
Za života je obavljao mnoge dužnosti i aktivno zagovarao socijalnu medicinu te posvećivanje medicinskim potrebama malih ljudi. Ideja vodilja uvijek mu je bila da zdravstveni radnici ponajprije moraju djelovati na zdravstveno rizične skupine. Zalagao se za široko zdravstveno prosvjećivanje ljudi smatrajući kako se na taj način uspješno mogu suzbiti pojave mnogih bolesti. Njegova definicija zdravlja - da je zdravlje stanje potpunog fizičkog, psihičkog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsutnost bolesti i danas se poštuje.<ref name="Štampar"/>
== Međunarodno dijelovanje ==
Nakon prisilnog umirovljenja, od [[1931.]] do [[1933.]] bio je stalno zaposlen kao stručnjak Zdravstvene organizacije [[Liga naroda|Lige naroda]].


⚫
Od 1947. godine do smrti bio je predsjednik [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti]].<ref name="LZKM">http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=38906 (pristupljeno 10. srpnja 2013.)</ref>
Ušao je u novu vrstu posla; studijska putovanja, opsežna predavanja u različitim dijelovima svijeta, suočavanje sa zdravstvenim problemima na međunarodnoj razini. Od listopada [[1931.]] do siječnja [[1932.]] godine boravi u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] i [[Kanada|Kanadi]] kao gost [[Rockefelleri|Rockefellerove fondacije]].

Od [[1933.]] do [[1936.]] godine boravi u [[Kina|Kini]]. Zdravstvena organizacija poslala ga je kao savjetnika da pomogne kineskoj zdravstvenoj upravi u kontroli masovnih zaraznih bolesti koje su se pojavile nakon razornih [[poplava]] [[1931.]][[Datoteka:Štampar Kina.png|mini|232x232px|[[1931.|Andrija Štampar u]] [[Kina|Kini]]]]Godine [[1936.]] dobio je ponudu glavnog tajnika [[Liga naroda|Lige naroda]] za mjesto stručnjaka Zdravstvene organizacije u [[Ženeva|Ženevi]]. Godine [[1938.]] dobio je poziv sa [[Harvardovo sveučilište|Sveučilišta Harvard]] u [[Boston, Massachusetts|Bostonu]], gdje je održao predavanje. Nakon Bostona obišao je velik dio Sjeverne Amerike i držao predavanja o higijeni i socijalnoj medicini na nizu sveučilišta ([[Sveučilište Yale|Yale]], [[Cornell Sveuciliste|Cornell]], [[Johns Hopkins]], [[Cincinnati, Ohio|Cincinnati]], [[Vanderbilt (Teksas)|Vanderbilt]], [[McHarry]], [[Tulane sve|Tulane]], [[Teksas|Texas]], [[Los Angeles]], [[Berkeley, Kalifornija|Berkeley]], [[Portland, Oregon|Portland]], [[Minnesota]], [[Toronto]], [[McGill]], [[Columbia]], [[Galveston, Teksas|Galvestone]]).

Na međunarodnoj zdravstvenoj konferenciji održanoj u [[New York City, New York|New Yorku]] na ljeto [[1946.]] nazočili su službeni predstavnici [[51.|51]] nacije. Uz tek nekoliko manjih izmjena, prihvatili su nacrt [[Svjetska zdravstvena organizacija|Svjetske zdravstvene organizacije]] (WHO). Prva svjetska zdravstvena skupština sazvana je ratifikacijom Ustava Svjetske zdravstvene organizacije. Zasjedala je od [[24. lipnja]] do [[24. srpnja]] [[1948.]] u Ženevi, Štampar je jednoglasno izabran za prvog predsjednika skupštine.<ref>{{Citiranje weba|title=Štampar, Andrija {{!}} Hrvatska enciklopedija|url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=59892|access-date=2023-09-16|website=www.enciklopedija.hr}}</ref>

Na [[8.|8]]. redovitom zasjedanju WHO-a u [[Mexico Cityju]] [[1955.]] godine, Štamparu je dodijeljena nagrada i medalja Zaklade ''Leon Bernard'', najveće međunarodno priznanje za zasluge u području socijalne medicine.<ref>{{Citiranje weba|date=2004-07-08|title=WHO: Previous prize winners|url=https://web.archive.org/web/20040708021807/http://www.who.int/governance/awards/bernard/winners/en/|access-date=2023-09-16|website=web.archive.org}}</ref>

Dr. Štamparu je u [[Maroko|Maroku]] posvećen kip za njegov rad u liječenju [[Malarija|malarije]].[[Datoteka:Andrija Štampar sjednica WHO 1946.jpg|mini|248x248px|Andrija Štampar na prvoj sjednici WHO-a [[1946.]] godine]]
== Zagreb ==
Zaslužan je za reformu nastave na [[Zagreb|zagrebačkom]] [[Medicinski fakultet u Zagrebu|Medicinskom fakultetu]], osnivanje [[Zdravstveno veleučilište u Zagrebu|Više škole za medicinske sestre]] i [[Medicinski fakultet u Rijeci|Medicinskog fakulteta u Rijeci]].

Tijekom svojih pokušaja reformi u medicini dolazio je u sukob s komercijaliziranom medicinom, a zbog svoje socijalnodemokratske ideologije postao je nepoćudan vladajućim krugovima.

⚫
Za života je obavljao mnoge dužnosti i aktivno zagovarao socijalnu medicinu te posvećivanje medicinskim potrebama malih ljudi. Ideja vodilja uvijek mu je bila da zdravstveni radnici ponajprije moraju djelovati na zdravstveno rizične skupine. Zalagao se za široko zdravstveno prosvjećivanje ljudi smatrajući kako se na taj način uspješno mogu suzbiti pojave mnogih bolesti. Njegova definicija zdravlja - da je zdravlje stanje potpunog fizičkog, psihičkog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsutnost bolesti i danas se poštuje.<ref name="Štampar">http://www.stampar.hr/Default.aspx?art=1713&sec=171 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130728114234/http://www.stampar.hr/Default.aspx?art=1713&sec=171|date=28. srpnja 2013.}} (preuzeto 26. lipnja 2013.)</ref>

⚫
Od [[1947.]] godine do smrti bio je predsjednik [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti]].<ref name="LZKM">http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=38906 (pristupljeno 10. srpnja 2013.)</ref>


== Djela ==
== Djela ==

Inačica od 17. rujna 2023. u 11:53

Andrija Štampar
Andrija Štampar
Rođenje 1. rujna 1888.
Brodski Drenovac
Smrt 26. lipnja 1958.
Zagreb
Zanimanje liječnik, specijalist higijene
i socijalne medicine
Portal o životopisima

Andrija Štampar (Brodski Drenovac kraj Pleternice, 1. rujna 1888. – Zagreb, 26. lipnja 1958.), podrijetlom iz Čanka u Lici, hrvatski liječnik, specijalist higijene i socijalne medicine, dekan medicinskog fakulteta u Zagrebu.

Životopis

Andrija Štampar je rođen je 1. rujna 1888. godine u selu Drenovac u blizini Slavonskog Broda i Pleternice u obitelji Ambroza i Katarine Štampar. Nakon školovanja u Vinkovcima odlazi u Beč gdje je završio medicinu.[1]

Od 1919. bio načelnik higijenske službe Ministarstva narodnog zdravlja (Odjeljenje za rasnu, javnu i socijalnu higijenu) u Beogradu. Postavio je temelje javnozdravstvenoj službi u Kraljevini Jugoslaviji i osnovao niz socijalno-medicinskih ustanova. Tijekom svojih pokušaja reformi u medicini dolazio je u sukob s komercijaliziranom medicinom, a zbog svoje socijalnodemokratske ideologije postao je nepoćudan vladajućim krugovima. Nakon prisilnog umirovljenja 1931. bio je stručnjak Zdravstvene organizacije Lige naroda u Kini. Zaslužan je za reformu nastave na zagrebačkom Medicinskom fakultetu, osnivanje Više škole za medicinske sestre i Medicinskog fakulteta u Rijeci. Izradio je ustav Svjetske zdravstvene organizacije te je 1948. predsjedao Prvoj svjetskoj zdravstvenoj skupštini u Ženevi. Bio je prvi potpredsjednik Ekonomskog i socijalnog vijeća OUN-a.

Za života je obavljao mnoge dužnosti i aktivno zagovarao socijalnu medicinu te posvećivanje medicinskim potrebama malih ljudi. Ideja vodilja uvijek mu je bila da zdravstveni radnici ponajprije moraju djelovati na zdravstveno rizične skupine. Zalagao se za široko zdravstveno prosvjećivanje ljudi smatrajući kako se na taj način uspješno mogu suzbiti pojave mnogih bolesti. Njegova definicija zdravlja - da je zdravlje stanje potpunog fizičkog, psihičkog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsutnost bolesti i danas se poštuje.[1]

Od 1947. godine do smrti bio je predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.[2]

Djela

  • Deset godina unapređivanja narodnog zdravlja (1934.)
  • Public Health in Yugoslavia (1938.)
  • U borbi za narodno zdravlje. Izabrani članci A. Štampara (1966.)[2]
  • Dnevnik s putovanja 1931. – 1938. (2008.)[3][4]

Spomen

Škola narodnog zdravlja Andrija Štampar.
Zavod za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar" u Zagrebu.
  • Knjižnica Andrija Štampar
  • Memorijalna zbirka Andrija Štampar
  • Zavod za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar
  • Nagrada Andrija Štampar, nagrada Sveučilišta u Zagrebu za ostvarene rezultate iz područja biomedicine[5]
  • Dr. Andrija Štampar, vizionar (2012.), dokumentarni film Mladena Jurana[6]

Izvori

  1. ↑ a b http://www.stampar.hr/Default.aspx?art=1713&sec=171  Arhivirana inačica izvorne stranice od 28. srpnja 2013. (Wayback Machine) (preuzeto 26. lipnja 2013.)
  2. ↑ a b http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=38906 (pristupljeno 10. srpnja 2013.)
  3. ↑ Andrija Štampar, Dnevnik s putovanja 1931.-1938., Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti : Škola narodnog zdravlja “Andrija Štampar” : Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu : Srednja Europa, Zagreb, 2008. (837 str.), ISBN 9789536979578
  4. ↑ Maja Budeč, Andrija Štampar, Dnevnik s putovanja 1931.-1938., priredili i uredili Željko Dugac i Mirko Pećina, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Škola narodnog zdravlja “Andrija Štampar”, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Srednja Europa, Zagreb 2008., 839. str.., Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti 28/2010.
  5. ↑ Nagrada Andrija Štampar, www.unizg.hr, pristupljeno 5. prosinca 2021.
  6. ↑ Dr. Andrija Štampar, vizionar, havc.hr, pristupljeno 5. prosinca 2021.
 
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar (http://www.stampar.hr/Default.aspx). Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Zavod za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar".
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.

Vanjske poveznice

Mrežna mjesta


Nedovršeni članak Andrija Štampar koji govori o hrvatskom znanstveniku treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Andrija_Štampar&oldid=6721326"