Bitka na Kosovu polju: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
→‎Uvod: Lažete.
Oznaka: uklonjeno uređivanje
Uklanjanje izmjene 6790669 suradnika 91.148.84.106 (razgovor)
Oznake: uklanjanje mobilni uređaj m.wiki napredni alati
Redak 18: Redak 18:


== Uvod ==
== Uvod ==
Nakon pada [[Sofija|Sofije]] u [[Bugarska|Bugarskoj]] ([[1382.]]) i [[Niš]]a u [[Srbija|Srbiji]] ([[1386.]]) Osmanlijama su se otvorila vrata za Srbiju. Lazar je [[1387.]] godine razbio [[Osmansko Carstvo|Osmanlije]] kod Pločnika na rijeci Toplici, ali ta kao i ona pobjeda kod [[bitka kod Bileće|Bileće]] ([[1388.]]) razjarila je sultana [[Murat I.|Murata I.]] Prvi na udaru bio je knez [[Lazar Hrebeljanović|Lazar]]. Izmirivši se sa [[Žigmund Luksemburški|Žigmundom]], [[Hrvatsko-ugarska|hrvatsko-ugarskim]] kraljem tražio je i pomoć [[Tvrtko I. Kotromanić|Tvrtka]], kralja u Bosni. [[Tvrtko I. Kotromanić|Tvrtko]] mu je poslao 20.000 vojnika pod vodstvom vojvode [[Vlatko Vuković|Vlatka Vukovića]]. Njima su se pridružili hrvatski [[križari]] pod vodstvom bana [[Ivaniš Horvat|Ivaniša Horvata]]. Na strani [[Balkanski poluotok|balkanskih]] saveznika su sudjelovali i odredi [[Bugari|Bugara]], [[Vlasi|Vlaha]] i [[Česi|Čeha]].<ref name="bvis235">Ангелов, Д., Чолпанов, Б. ''Българска военна история през Средновековието (X-XV век)'', Издателство на БАН, София 1994, стр. 235</ref> [[Kraljevina Ugarska|Ugarska]] i [[Kraljevina Poljska|Poljska]] su također poslale pojačanja balkanskim saveznicima.<ref>Military history of Hungary (Magyarország hadtörténete), Ed.: Ervin Liptai, Zrínyi Military Publisher, [[1985.]] [[Budimpešta]], {{ISBN|963-05-0929-6}}</ref>
Nakon pada [[Sofija|Sofije]] u [[Bugarska|Bugarskoj]] ([[1382.]]) i [[Niš]]a u [[Srbija|Srbiji]] ([[1386.]]) Osmanlijama su se otvorila vrata za Srbiju. Lazar je pomoću hrvatske [[Vojska|vojske]] [[1387.]] godine razbio [[Osmansko Carstvo|Osmanlije]] kod Pločnika na rijeci Toplici, ali ta kao i ona [[Hrvati|hrvatska]] pobjeda kod [[bitka kod Bileće|Bileće]] ([[1388.]]) razjarila je sultana [[Murat I.|Murata I.]] Prvi na udaru bio je knez [[Lazar Hrebeljanović|Lazar]]. Izmirivši se sa [[Žigmund Luksemburški|Žigmundom]], [[Hrvatsko-ugarska|hrvatsko-ugarskim]] kraljem tražio je i pomoć [[Tvrtko I. Kotromanić|Tvrtka]], kralja u Bosni. [[Tvrtko I. Kotromanić|Tvrtko]] mu je poslao 20.000 vojnika pod vodstvom vojvode [[Vlatko Vuković|Vlatka Vukovića]]. Njima su se pridružili hrvatski [[križari]] pod vodstvom bana [[Ivaniš Horvat|Ivaniša Horvata]]. Na strani [[Balkanski poluotok|balkanskih]] saveznika su sudjelovali i odredi [[Bugari|Bugara]], [[Vlasi|Vlaha]] i [[Česi|Čeha]].<ref name="bvis235">Ангелов, Д., Чолпанов, Б. ''Българска военна история през Средновековието (X-XV век)'', Издателство на БАН, София 1994, стр. 235</ref> [[Kraljevina Ugarska|Ugarska]] i [[Kraljevina Poljska|Poljska]] su također poslale pojačanja balkanskim saveznicima.<ref>Military history of Hungary (Magyarország hadtörténete), Ed.: Ervin Liptai, Zrínyi Military Publisher, [[1985.]] [[Budimpešta]], {{ISBN|963-05-0929-6}}</ref>


== Bitka i njezine posljedice ==
== Bitka i njezine posljedice ==

Inačica od 3. prosinca 2023. u 20:54

Bitka na Kosovu polju vodila se 15. lipnja[note 1] 1389. godine između Srbije potpomognute bosanskim, hrvatskim i albanskim snagama[1][2][3] protiv Osmanskog Carstva, na Kosovu polju oko 5 kilometara sjeverozapadno od Prištine.[4]

Bitka na Kosovu polju

Adam Stefanović: Bitka na Kosovu
Vrijeme 15. lipnja 1389. (Vidovdan)
Lokacija Kosovo polje
Ishod Taktička pobjeda balkanskih snaga
Sukobljeni
Balkanski saveznici:
Moravska Srbija
Bosansko Kraljevstvo
Hrvatsko Kraljevstvo
Osmansko Carstvo
Vođe
Knez Lazar
Vlatko Vuković
Ivan Horvat
Murat I.
Jakub
Bajazid I.
Vojne snage
30.000 – 40.000 20.000 – 25.000
Posljedice
Smrt kneza Lazara Smrt sultana Murata I.

Uvod

Nakon pada Sofije u Bugarskoj (1382.) i Niša u Srbiji (1386.) Osmanlijama su se otvorila vrata za Srbiju. Lazar je pomoću hrvatske vojske 1387. godine razbio Osmanlije kod Pločnika na rijeci Toplici, ali ta kao i ona hrvatska pobjeda kod Bileće (1388.) razjarila je sultana Murata I. Prvi na udaru bio je knez Lazar. Izmirivši se sa Žigmundom, hrvatsko-ugarskim kraljem tražio je i pomoć Tvrtka, kralja u Bosni. Tvrtko mu je poslao 20.000 vojnika pod vodstvom vojvode Vlatka Vukovića. Njima su se pridružili hrvatski križari pod vodstvom bana Ivaniša Horvata. Na strani balkanskih saveznika su sudjelovali i odredi Bugara, Vlaha i Čeha.[5] Ugarska i Poljska su također poslale pojačanja balkanskim saveznicima.[6]

Bitka i njezine posljedice

Raspored vojnih snaga prije bitke na Kosovu polju

Bitka se odigrala 15. lipnja 1389., na Vidovdan. U osmanskoj vojsci je sultan Murat I. upravljao središnjim dijelom vojske dok su krilima upravljali njegovi sinovi Jakub i Bajazid. Tijek bitke i danas je nejasan; prema jedinim izvorima iz prve ruke - onih s bosanskog dvora Tvrtka I. kršćani su odnijeli pobjedu; međutim se zna da su Srbi ubrzo nakon bitke plaćali sultanu danak, iz čega moramo zaključiti da je posrijedi u najboljem slučaju Pirova pobjeda. U bitci je poginuo osmanski sultan Murat I.; legenda pripovijeda da ga je ubio srpski junak Miloš Obilić.

Također je u bitci poginuo srpski knez (i vladar pretežnog dijela Srbije) Lazar Hrebeljanović; Njegova udovica Milica i malodobni sin Stefan su ubrzo nakon bitke sklopili mir s Osmanlijama, priznajući vrhovnu vlast sultana i obvezavši se na plaćanje danka; njihove vojne jedinice su se borile na osmanskoj strani protiv kršćana u bitkama na Rovinama (1395.) i kod Nikopolja (1396.), te u bitci s Mongolima kod Ankare (Angore) (1402. god.). Vidjevši u rasulu koji je u Turskoj nastao poslije što su Mongoli teško porazili Osmanlije 1402. godine,[7] priliku da se otrgne od podložnosti muslimanskim vladarima, Stefan Lazarević 1402. godine raskida vezu s Osmanlijama, postavši vazal ugarsko-hrvatskom kralju Žigmundu Luksemburškom, čiju je vojsku 1396. godine bio pomogao poraziti u bitci kod Nikopolja.

Galerija

Vidi još

Bilješke

  1. Bitka je vođena na srpski praznik Vidovdan koji se slavi 15. lipnja po julijanskom, a 28. lipnja po gregorijanskom kalendaru.

Izvori

  1. (engl.)Miranda Vickers, A History of Kosovo
  2. (srp.)Miroslava Malešević, Nasilje identiteta[neaktivna poveznica]
  3. (engl.)Final report of the United Nations Commission of ExpertsArhivirana inačica izvorne stranice od 4. svibnja 2012. (Wayback Machine)
  4. Serbs Mark Anniversary Of 1389 Battle Of Kosovo
  5. Ангелов, Д., Чолпанов, Б. Българска военна история през Средновековието (X-XV век), Издателство на БАН, София 1994, стр. 235
  6. Military history of Hungary (Magyarország hadtörténete), Ed.: Ervin Liptai, Zrínyi Military Publisher, 1985. Budimpešta, ISBN 963-05-0929-6
  7. "ANGORSKA BITKA 1402. (II. dio) - UGAŠENA TURSKA MUNJA", Marinko Ogorec, "Hrvatski vojnik" broj 332, veljača 2011. Inačica izvorne stranice arhivirana 3. srpnja 2013. Pristupljeno 12. kolovoza 2013. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
Nedovršeni članak Bitka na Kosovu polju koji govori o bitkama i ratovima treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.