Prijeđi na sadržaj

Ratni zločini tijekom bošnjačko-hrvatskoga sukoba

Dodaj poveznice
Izvor: Wikipedija

Ratni zločini u hrvatsko-bošnjačkom sukobu u Bosni i Hercegovini bili su zločini počinjeni nad hrvatskim i bošnjačkim civilima, ratnim zarobljenicima i drugim zatočenicima tijekom hrvatsko-bošnjačkoga sukoba u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1994. godine. Sukob je u pojedinim krajevima središnje Bosne započeo već u jesen 1992., a u rat širih razmjera prerastao je u proljeće 1993.[1][2]

U članku su navedeni neki od poznatijih ratnih zločina počinjenih nad Hrvatima i Bošnjacima tijekom sukoba. Za dio događaja postoje sudske presude, optužnice ili višestruki medijski izvori.[3][4][5]

ICTY je prvi otvoreni sukob HVO-a i ARBiH u srednjoj Bosni vezao uz dešavanja u Uskoplju 11. siječnja 1993., ali u presudi nije dao jednostavno i nedvojbeno utvrđenje o tome koja je strana ispalila prvi hitac. Naveo je da su borbe izbile nakon bombe postavljene u hotel koji je služio kao bošnjački stožer, nakon čega je uslijedilo opće izbijanje borbi i teško granatiranje grada.[6]

Ratni zločini Armije RBiH nad Hrvatima

[uredi | uredi kôd]

Siječanj 1993.

[uredi | uredi kôd]

12. siječnja 1993.

19. siječnja 1993.

26. siječnja 1993.

  • Dusina – tijekom napada Armije RBiH na selo ubijeni su hrvatski civili i pripadnici HVO-a, a za dio zločina vođeni su i sudski postupci.[9][10][11]

Ožujak 1993.

[uredi | uredi kôd]

23. ožujka 1993.

Travanj 1993.

[uredi | uredi kôd]

5. travnja 1993.

  • Šušanj (Zenica) – u selu je od 5. do 8. lipnja 1993. ubijeno 17 Hrvata, među njima civili i zarobljeni pripadnici HVO-a.[13]

16. travnja 1993.

17./18. travnja 1993.

18. travnja 1993.

24. travnja 1993.

  • Miletići (Travnik) – u selu je ubijeno pet Hrvata, među njima četiri civila i jedan pripadnik HVO-a.[20]

Svibanj – lipanj 1993.

[uredi | uredi kôd]

18. svibnja – 19. svibnja 1993.; 18. lipnja – 21. lipnja 1993.

  • Motel „Sretno” (Kakanj) – na području Kaknja 16 Hrvata i Srba, civila i pripadnika HVO-a, bilo je uhapšeno i zatočeno u motelu „Sretno”, gdje su bili podvrgnuti teškom fizičkom i psihičkom zlostavljanju, uključujući premlaćivanja šakama, nogama, drvenim motkama, pendrecima i kundacima, a prisiljavani su i da se međusobno tuku.[4]

Lipanj 1993.

[uredi | uredi kôd]

6. lipnja – 4. srpnja 1993.

  • Mehurići (Travnik) – u osnovnoj školi u Mehurićima bilo je zatočeno oko 250 hrvatskih civila, dok je u objektu zvanom Kovačnica bilo zatvoreno 20 do 30 hrvatskih civila i pripadnika HVO-a; prema dijelu zatočenika u Kovačnici pripadnici Armije BiH postupali su okrutno tijekom ispitivanja i radnih zadataka.[3]

8. lipnja 1993.

  • Čukle (Travnik) – 8. lipnja 1993., tijekom ofenzive Armije BiH na potezu Vrselje – Crni vrh – Ušice – Čukle – Brajkovići, napadnuto je selo Čukle, a taj se događaj navodi među težim zločinima nad Hrvatima travničkoga kraja.[3][21]

8. lipnja 1993.

8. lipnja 1993.

  • Maljine/Bikoši (Travnik) – nakon ulaska snaga Armije BiH u selo Maljine domaći i strani mudžahedini presreli su skupine Hrvata civila i pripadnika HVO-a, odvojili vojnosposobne muškarce i odveli ih prema Bikošima, gdje su 8. lipnja 1993. ubili najmanje 24 osobe; najmanje pet osoba koje nisu sudjelovale u neprijateljstvima teško je ranjeno.[3][22]

10. lipnja 1993.

  • Vitez – u eksploziji granate na dječjem igralištu u Vitezu poginulo je osmero djece, a više ih je ranjeno; za taj je zločin 2026. potvrđena optužnica protiv dvojice bivših pripadnika Armije BiH.[23][24][25][26]

13. lipnja 1993.

  • Kraljeva Sutjeska (Kakanj) – tijekom napada na hrvatska sela kakanjskoga kraja ubijena su četiri člana obitelji Jurić u župi Kraljeva Sutjeska.[27]

13. lipnja 1993.

13. lipnja 1993.

16. lipnja 1993.

18. lipnja 1993.

Srpanj 1993.

[uredi | uredi kôd]

24. srpnja 1993.

  • Bugojno – ispred hotela „Kalin” pripadnici Armije BiH zarobili su 100 vojnika HVO-a i 150 civila, koji su potom raspoređeni na razna mjesta zatočenja u općini Bugojno.[5]

24. srpnja – 23. kolovoza 1993.

  • Salon namještaja „Slavonija” (Bugojno) – u podrumu salona bilo je zatvoreno od 50 do 200 osoba, većinom vojnika HVO-a koje je zarobila Armija BiH, ali i civila bosanskih Hrvata i Srba; zatočenici su fizički zlostavljani, a jedan ratni zarobljenik umro je nakon premlaćivanja.[5]

18. srpnja – 8. listopada 1993.

  • Gimnazija „Mahmut Bušatlija” (Bugojno) – u tri podrumske ćelije bilo je zatvoreno više od stotinu zatočenika, među njima pripadnika HVO-a i civila bosanskih Hrvata, uključujući najmanje dvije žene; zatočenici su bili izloženi teškom fizičkom nasilju, premlaćivanju kundacima, palicama i kablovima.[5]

28. srpnja 1993.

  • Doljani (Jablanica) – u napadu na Doljane i na lokalitetu Stipića livada ubijeno je 39 Hrvata, od čega 18 civila, a više mještana odvedeno je u zatočenje.[30][31][32]

Kolovoz 1993.

[uredi | uredi kôd]

srpanj / kolovoz 1993. (točan datum nepoznat)

  • Bugojno – tijekom sukoba u Bugojnu hrvatski su civili i zarobljenici bili zatočeni u više objekata, među kojima se osobito spominje logor Stadion; dio logoraša razmijenjen je 19. ožujka 1994., a potraga za nestalima nastavljena je i poslije rata.[33][34][35][36]

16. kolovoza 1993.

  • Kiseljak (Žepče) – pri upadu u selo ubijeni su hrvatski civili, a dio mještana bio je zarobljen.[37]

Rujan 1993.

[uredi | uredi kôd]

5. rujna 1993.

  • Zabilje (Vitez) – u Zabilju je ubijeno 14 hrvatskih zarobljenika, među njima pripadnici HVO-a i Civilne zaštite.[38]

8./9. rujna 1993.

  • Grabovica – u selu Grabovica ubijena su 33 hrvatska civila; u javnim se izvorima redovito navodi da se za dijelom žrtava još traga.[39][40][41][42]

10. rujna 1993.

  • Vrbica kod Zavidovića – u snažnom topničkom napadu na selo poginulo je šest hrvatskih civila, a više ih je ranjeno.[43]

14. rujna 1993.

16. rujna 1993.

  • Hudutsko (Prozor-Rama) – toga su dana pripadnici Armije RBiH zarobili 25 vojnika HVO-a i dva civila; od zarobljenih vojnika 22 su strijeljana, a trojica su preživjela i odvedena u logor „Muzej” u Jablanici.[48]

Listopad 1993.

[uredi | uredi kôd]

18. listopada 1993.

  • Kopijari – u napadu Armije BiH na selo Kopijari ubijeni su hrvatski civili i ratni zarobljenici.[49]

30. listopada 1993.

  • Vareš – nakon ulaska Armije RBiH u grad ubijeni su hrvatski civili, a dio hrvatskoga stanovništva napustio je područje. [nedostaje izvor]

Studeni 1993.

[uredi | uredi kôd]

13. studenoga 1993.

Prosinac 1993.

[uredi | uredi kôd]

22. prosinca 1993.

  • Križančevo Selo (Vitez) – među javno komemoriranim podacima navodi se da su u napadu na Križančevo Selo stradali hrvatski civili i pripadnici HVO-a. U predmetu Purić i drugi optužnica je obuhvatila ubojstva najmanje 12 vojnika HVO-a koji su se predali te dviju hrvatskih civilki na području Križančeva Sela, Šafradina i Dubravica.[52][53][54][55]

Ratni zločini HVO-a nad Bošnjacima

[uredi | uredi kôd]

Zločini HVO-a nad Bošnjacima tijekom hrvatsko-bošnjačkoga sukoba osobito su dokumentirani za područje Uskoplja, Busovače, Lašvanske doline, Kiseljaka, Jablanice, Mostara, Stoca, Čapljine i Vareša.[56][57][58][59][60][61][62][63][64][65][66][67]

U nastavku su navedeni neki od poznatijih zločina HVO-a nad bošnjačkim civilima i zatočenicima.

Siječanj 1993.

[uredi | uredi kôd]

18. siječnja 1993.

  • Uskoplje – Bošnjački dio grada bio je mjestimice teško razoren topništvom, tenkovima, raketama i pokretnim protuavionskim topovima.[58]

18. siječnja 1993.

  • Duša – HVO i Hrvatska vojska napali su i granatirali selo Duša iz pravca Mačkovca.[58]

25. siječnja 1993.

  • Busovača – nakon ultimatuma od 20. siječnja HVO je napao općinu Busovača; u napadu su sudjelovali topništvo i pješaštvo, a napad je imao za posljedicu smrt više osoba te uništavanje i pljačku bošnjačkih radnji i restorana.[59]

Travanj 1993.

[uredi | uredi kôd]

travanj – listopad 1993.

  • Lašvanska dolina – u haškim presudama i optužnicama zločini HVO-a na području Viteza, Busovače, Novoga Travnika i Kiseljaka opisani su kao dio zajedničkoga plana progona bošnjačkoga stanovništva, uz ubojstva, zatvaranja, prisilna premještanja, razaranja kuća i vjerskih objekata.[68][69][70]

travanj 1993. – siječanj 1994.

  • Rotilj (Kiseljak) – Bošnjaci općine Kiseljak bili su zatočeni u selu Rotilj u vrlo teškim životnim uvjetima; ondje je bilo ubojstava, fizičkoga nasilja i silovanja, a zatočenici su bili prisiljeni kopati rovove, pri čemu su neki ubijeni ili ranjeni u razmjeni vatre.[60]

16. travnja 1993.

  • Ahmići (Vitez) – u napadu HVO-a na selo ubijeno je 116 bošnjačkih civila, među njima žene, djeca i starije osobe; selo je spaljeno, a uništene su kuće i vjerski objekti.[71][72][73][74]

16. travnja 1993.

  • Nadioci, Šantići i Pirići (Vitez) – sela su napadnuta istodobno s Ahmićima; u sudskim je izvorima utvrđeno da su napadi bili usmjereni protiv bošnjačkoga civilnog stanovništva te praćeni ubojstvima, razaranjem i pljačkom.[75]

16. travnja 1993.

  • Nadioci (Vitez) – u ranim jutarnjim satima prilikom upada u kuću ubijena je tročlana bošnjačka obitelj.[57]

16. travnja 1993.

17. travnja 1993.

  • Kratine (Vitez) – na području sela Kratine ubijena je skupina bošnjačkih civila iz okolnih mjesta; 2022. identificirano je 13 žrtava, među njima šestero djece.[76]

17. – 20. travnja 1993.

  • Sovići i Doljani (Jablanica) – tijekom napada HVO-a na Soviće i Doljane zatočeni su bošnjački civili i pripadnici ABiH; zatočenici su zlostavljani i premlaćivani, najmanje 450 bošnjačkih civila bilo je zatvoreno u školi u Sovićima i obližnjim kućama, a u blizini škole ubijena su četiri zatočena pripadnika ABiH; srušene su i džamije u Sovićima i Doljanima.[66]

18. travnja 1993.

  • Kiseljak – HVO je napao bošnjačka sela u općini Kiseljak, među njima Gomionicu, Grahovce, Han Ploču i Tulicu; prema sudski utvrđenim činjenicama napadnuto je najmanje deset sela, ubijene su desetine civila, spaljeno 250 kuća, a više džamija oštećeno je ili razoreno.[60]

18. travnja 1993.

  • Stari Vitez – u blizini džamije eksplodirao je kamion-cisterna natovaren eksplozivom; u eksploziji je poginulo najmanje šest, a ranjeno više od 50 osoba.[57][77]

19. travnja 1993.

  • Zenica – ubijeno je 15 i ranjeno više od 50 civila.[78]

19. travnja 1993.

  • Tošćanica (Prozor-Rama) – HVO je zapalio stambene objekte Bošnjaka u selu, a tijekom napada hicima iz vatrenoga oružja ubijeni su jedan naoružani muškarac u civilnoj odjeći i dvije starije osobe.[67]

20. travnja 1993.

  • Gaćice (Vitez) – u napadu HVO-a ubijeno je više Bošnjaka, spaljene su bošnjačke kuće i uništen islamski vjerski objekt; nakon zauzimanja sela 247 bošnjačkih civila odvedeno je na prisilni marš prema Vitezu i korišteno kao živi štit ispred hotela Vitez.[57]

sredina travnja 1993.

  • Lončari, Jelinak i Putiš (Busovača) – vojnici HVO-a prodrli su u Lončare, uhapsili 25 osoba i odveli ih u logor Kaonik, dok su u Lončarima, Jelinaku i Putišu zapaljeni stambeni objekti, staje i stoka; oko 200 osoba, među njima žene, djeca i starci, okupljeno je u mektebu džamije, više ih je pretučeno, a brojni civili natjerani su da napuste selo.[59]

travanj 1993.

  • Očehnići (Busovača) – pripadnici Vojne policije prodrli su u mjesto, gdje je ubijeno najmanje pet civila, među njima i žena, više osoba je ranjeno, pobijena je stoka, a stambeni objekti Bošnjaka su zapaljeni.[59]

Svibanj – srpanj 1993.

[uredi | uredi kôd]

svibanj – listopad 1993.

  • Vojno (Mostar) – u logoru Vojno HVO je zatočio bošnjačke muškarce, žene i djecu; zatočenici su bili izloženi svakodnevnom fizičkom i psihičkom zlostavljanju, ubojstvima, prisilnom radu na crti bojišta te seksualnom nasilju nad ženama i djevojčicama.[79][80]

travanj – srpanj 1993.

  • Dubravica i Vitez – u osnovnoj školi u Dubravici bilo je zatočeno oko 200 bošnjačkih muškaraca, žena i djece u lošim uvjetima; žene su silovali pripadnici HVO-a i vojne policije, a drugi zatočenici tjerani su na kopanje rovova. U Domu kulture u Vitezu bilo je zatočeno 300 do 500 bošnjačkih civila, a u kino-dvorani nakon 16. travnja 1993. još 200 do 300 bošnjačkih muškaraca.[57]

svibanj – srpanj 1993.

  • Nadioci i područje Bungalova – jedna je Bošnjakinja protiv svoje volje držana u Bungalovu i kući na području Nadioka, gdje je bila podvrgavana nečovječnim postupcima i opetovano silovana; drugi su zatočenici nakon ispitivanja premlaćivani, a dio bošnjačkih zatočenika bio je prisiljen kopati rovove i korišten kao živi štit.[57]

10. svibnja 1993.

  • Vranica (Mostar) – nakon napada HVO-a na stambeni kompleks Vranica i predaje branitelja, nestalo je 13 pripadnika Armije BiH; njihovi su posmrtni ostatci poslije pronađeni u masovnoj grobnici u Gorancima.[81][82]

4. lipnja 1993.

  • Tuzlanski konvoj (Rankovići kod Novog Travnika) – konvoj s humanitarnom pomoći zaustavljen je na barikadi u Rankovićima, pri čemu je iz vatrenoga oružja ubijeno osam vozača; kamioni su opljačkani, a dio vozila odvezen u škole i na druge lokacije pod nadzorom HVO-a.[65]

12. lipnja 1993.

  • Tulica (Kiseljak) – snage HVO-a napale su selo, ubile 12 osoba, od kojih su tri bile žene, a preostale žene, djecu i starije osobe zatvorile u privatnu kuću; većina stambenih objekata opljačkana je i zapaljena, a vojno sposobni muškarci odvedeni su u kasarnu u Kiseljaku, gdje su premlaćivani i slani na kopanje rovova.[60]

12. – 14. srpnja 1993.

  • Lokve (Čapljina) – snage HVO-a napale su selo, srušile džamiju te nakon napada srušile ili zapalile kuće bošnjačkih stanovnika.[63]

13. srpnja 1993. i početak kolovoza 1993.

  • Počitelj – žene, djeca i starije osobe bošnjačke nacionalnosti protjerani su iz Počitelja i raseljeni u Bunu, a zatim u Blagaj.[63]

13. srpnja 1993.

  • Domanovići (Čapljina) – pripadnici HVO-a snajperskim su hicima ubili dvije mlade Bošnjakinje na glavnoj cesti kroz selo, a sredinom srpnja iz sela su deložirani i premješteni žene, djeca i starije osobe, dijelom u objekt „Silos”.[63]

13. srpnja 1993.

16. srpnja 1993. oko

  • Bivolje Brdo (Čapljina) – uhićeno je 12 muškaraca Bošnjaka iz sela Bivolje Brdo; njihova su tijela 1998. ekshumirana u blizini napuštenoga rudnika boksita u općini Široki Brijeg.[63]

17. – 28. srpnja 1993.

  • Vrbanja – u Vrbanji je od 17. do 28. srpnja 1993. ubijeno 45 bošnjačkih civila, a odgovornost se pripisuje pripadnicima HVO-a.[84]

18. srpnja 1993.

  • Stari Vitez – na bošnjački dio Staroga Viteza ispaljena je velika količina improviziranoga oružja, tzv. beba; u napadu su poginuli brojni Bošnjaci, a naselje je bilo izloženo i višecijevnim raketnim bacačima i minobacačima.[57]

Kolovoz – listopad 1993.

[uredi | uredi kôd]

srpanj – listopad 1993.

  • Mostar – muškarci Bošnjaci iz Mostara i drugih općina, među njima iz Stoca, Čapljine i Ljubuškoga, odvođeni su na Heliodrom, gdje je u jesen 1993. bilo više od 2000 zatočenika; maltretiranje, istjerivanje iz stanova i zatvaranje Bošnjaka od 9. svibnja 1993. nadalje postali su raširena pojava.[62]

noć 9./10. kolovoza 1993.

14. kolovoza 1993.

  • Ljubuški – muškarci Bošnjaci na području općine obaviješteni su da se moraju javiti u zatvor u Ljubuškom; istoga dana gotovo 300 zatočenika premješteno je na Heliodrom, a HVO je puštanje dijela zatočenih uvjetovao napuštanjem općine u roku od 24 sata zajedno s obiteljima.[64]

kolovoz 1993.

  • Mostar – prema optužnici i svjedočenjima u predmetu protiv Mile Puljića, zatočenici logora Heliodrom odvođeni su na prisilni rad i korišteni kao živi štit na području Mostara, uključujući Šantićevu ulicu; u optužnici se navodi da je u tim radnjama poginulo 11 osoba, 73 su ranjene, a 15 fizički zlostavljano.[87][88]

24. kolovoza 1993.

  • Raštani (Mostar) – nedaleko od jedne kuće u selu Raštani vojnici HVO-a otvorili su vatru i ubili četvoricu muškaraca Bošnjaka koji su se prethodno predali.[62]

svibanj – listopad 1993.

  • Stolac – Bošnjaci koje je HVO uhapsio u općini Stolac bili su zatočeni u „Koštanoj bolnici”, gdje su bili izloženi premlaćivanju i drugim oblicima zlostavljanja; dio zatočenika kasnije je premješten u Dretelj i Gabelu, a prema Detektorovoj bazi neki su zatočenici ondje i umrli.[61][89][90]

5. listopada 1993.

  • Novi Travnik – trojica pripadnika Armije BiH, koji su bili zatvorenici HVO-a, natjerani su da hodaju prema liniji bojišta s minama pričvršćenima na tijelo; mine su potom aktivirane u blizini položaja Armije BiH.[65]

Rujan 1993.

[uredi | uredi kôd]

7. rujna 1993.

  • Grbavica (Vitez) – selo je napao HVO, nakon čega su bošnjačke kuće opljačkane i zapaljene.[57]

Listopad 1993.

[uredi | uredi kôd]

23. listopada 1993.

  • Stupni Do (Vareš) – pripadnici jedinica „Apostoli” i „Maturice” HVO-a ubili su 38 bošnjačkih civila, među njima petero djece, a selo su spalili i razorili; za taj je zločin pred ICTY-em osuđen Ivica Rajić.[91][92][93]

Siječanj 1994.

[uredi | uredi kôd]

24. siječnja 1994.

  • Here (Prozor-Rama) – HVO i Hrvatska vojska napali su bošnjačko selo Here kod Prozora; u napadu su ubijeni bošnjački civili, selo je spaljeno, a preživjelo stanovništvo protjerano.[94]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. ↑ Prosecutor v. Kupreškić et al. – Judgement (PDF). ICTY. 14. siječnja 2000. Pristupljeno 27. ožujka 2026.
  2. ↑ Abuses by Bosnian Croat and Muslim Forces in Central and Southwestern Bosnia-Hercegovina. Human Rights Watch. 1. rujna 1993. Pristupljeno 27. ožujka 2026.
  3. 1 2 3 4 Travnik – sudski utvrđene činjenice iz rata u BiH. Detektor. Pristupljeno 28. ožujka 2026.
  4. 1 2 Kakanj – sudski utvrđene činjenice iz rata u BiH. Detektor. Pristupljeno 28. ožujka 2026.
  5. 1 2 3 4 Bugojno – sudski utvrđene činjenice iz rata u BiH. Detektor. Pristupljeno 28. ožujka 2026.
  6. ↑ Kordic and Cerkez - Judgement - Part three: IV. MKSJ. Pristupljeno 26. travnja 2026.
  7. ↑ Godišnjica ratnog zločina i pokolja nad Hrvatima u Lužanima kod Uskoplja. Bild.ba. 12. siječnja 2021. Pristupljeno 27. ožujka 2026.
  8. ↑ Sjećanje na 19. siječnja 1993. godine: ratni zločin nad Hrvatima u selu Gusti Grab u Busovači. Grad Busovača. 20. siječnja 2025. Pristupljeno 27. ožujka 2026.
  9. ↑ U Dusini obilježena 33. obljetnica pokolja nad Hrvatima. HRT. 26. siječnja 2026. Pristupljeno 27. ožujka 2026.
  10. ↑ Vehid Subotić: Ubistva u Dusini. Detektor. 6. studenoga 2014. Pristupljeno 27. ožujka 2026.
  11. ↑ Patković: Počelo suđenje za ubistvo ratnog zarobljenika u Dusini. Detektor. 27. prosinca 2024. Pristupljeno 27. ožujka 2026.
  12. ↑ Krvava Blagovijest 1993.: Zločin bošnjačke Armije BiH nad starcima u Orlištu uvod u progon 10.000 konjičkih Hrvata. RTV Herceg-Bosne. 25. ožujka 2026. Pristupljeno 27. ožujka 2026.
  13. ↑ Obljetnica zločina u zeničkom selu Šušanj. Nedjelja. 8. lipnja 2025. Pristupljeno 27. ožujka 2026.
  14. ↑ Edin Džeko osuđen na 12 godina zatvora. Sud Bosne i Hercegovine. 6. lipnja 2014. Pristupljeno 27. ožujka 2026.
  15. ↑ Zločin u Trusini: Godine prolaze, tuga ostaje. Radio Slobodna Europa. 22. travnja 2012. Pristupljeno 27. ožujka 2026.
  16. ↑ 25. obljetnica stradanja Hrvata u Trusini. IKA. 16. travnja 2018. Pristupljeno 27. ožujka 2026.
  17. ↑ Na obljetnici masakra u Trusini u BiH poziv da se sve žrtve tretiraju jednako. HRT. 16. travnja 2023. Pristupljeno 27. ožujka 2026.
  18. ↑ Bilivode – selo uspomena i neizvjesne budućnosti. Nedjelja. Pristupljeno 27. ožujka 2026.
  19. ↑ Zločini Armije BiH u općini Zenica (1992. – 1995.). Hrvatski spomenar. 19. travnja 2024. Pristupljeno 27. ožujka 2026.
  20. ↑ Zaboravljeni zločin nad Hrvatima u Miletićima. Nedjelja. 24. travnja 2025. Pristupljeno 27. ožujka 2026.
  21. ↑ Nijedan zločin nad travničkim Hrvatima nije završio na sudu. Večernji list BiH. 8. lipnja 2019. Pristupljeno 27. ožujka 2026.
  22. ↑ Međunarodni sud osudio Envera Hadžihasanovića i Amira Kuburu | Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju. www.icty.org. Pristupljeno 30. ožujka 2026.
  23. ↑ Nadbiskup Vukšić slavio misu na 31. godišnjicu pogibije osmero djece u Vitezu. IKA. 11. lipnja 2024. Pristupljeno 27. ožujka 2026.
  24. ↑ Potvrđena optužnica za ratne zločine na području Viteza. Sud Bosne i Hercegovine. 5. veljače 2026. Pristupljeno 27. ožujka 2026.
  25. ↑ Potvrđena optužnica za osmero u ratu ubijene hrvatske djece u Vitezu. HRT. 5. veljače 2026. Pristupljeno 27. ožujka 2026.
  26. ↑ Sud BiH potvrdio optužnicu protiv bivših pripadnika Armije BiH zbog pogibije djece u Vitezu. Radio Slobodna Europa. 5. veljače 2026. Pristupljeno 27. ožujka 2026.
  27. 1 2 3 Obljetnica egzodusa Hrvata iz kakanjskog kraja. Nedjelja. 13. lipnja 2021. Pristupljeno 27. ožujka 2026.
  28. ↑ Domovinski rat - kultura sjećanja, 13. lipnja. Hrvatski spomenar. 13. lipnja 2025. Pristupljeno 27. ožujka 2026.
  29. ↑ 16. lipnja 1993. Zločin Armije BiH: Napadnut konvoj i ubijeno 22 Hrvata. Narod.hr. 16. lipnja 2022. Pristupljeno 27. ožujka 2026.
  30. ↑ Sjećanje na ubijene u Jablanici. Radio Slobodna Europa. 12. kolovoza 2012. Pristupljeno 27. ožujka 2026.
  31. ↑ 31. obljetnica zločina u Doljanima kod Jablanice. IKA. 28. srpnja 2024. Pristupljeno 27. ožujka 2026. |url-status=dead zahtijeva |archive-url= (pomoć)
  32. ↑ Obilježena 31. obljetnica stradanja Hrvata u Doljanima. FENA. 28. srpnja 2024. Pristupljeno 27. ožujka 2026.
  33. ↑ U Bugojnu 27. godišnjica razmjene logoraša i pokop četvorice. HRT. 19. ožujka 2021. Pristupljeno 27. ožujka 2026.
  34. ↑ U Bugojnu obilježena 32. godišnjica razmjene logoraša. HRT. 19. ožujka 2026. Pristupljeno 27. ožujka 2026.
  35. ↑ Obilježena 31. godišnjica stradanja i progona Hrvata Bugojna. BHRT. Pristupljeno 27. ožujka 2026.
  36. ↑ Porodice nestalih Bugojanaca i dalje tragaju za posmrtnim ostacima. Radio Slobodna Europa. 17. srpnja 2022. Pristupljeno 27. ožujka 2026. |url-status=dead zahtijeva |archive-url= (pomoć)
  37. ↑ DOMOVINSKI RAT - KULTURA SJEĆANJA, 16. kolovoza. Hrvatski spomenar. 15. kolovoza 2025. Pristupljeno 27. ožujka 2026.
  38. ↑ Obljetnica zločina u Zabilju: Svirepo ubojstvo 14 hrvatskih zarobljenika od strane odreda El-mudžahid. RTV Herceg-Bosne. 5. rujna 2025. Pristupljeno 27. ožujka 2026.
  39. ↑ Obilježena 29. godišnjica stradanja hrvatskih civila u Grabovici. Radio Slobodna Europa. 9. rujna 2022. Pristupljeno 27. ožujka 2026.
  40. ↑ U Grabovici 30. godišnjica ubojstva 33 civila hrvatske nacionalnosti. HRT. 9. rujna 2023. Pristupljeno 27. ožujka 2026.
  41. ↑ Obilježena 31. godišnjica ubojstva 33 hrvatska civila u selu Grabovica. HRT. 9. rujna 2024. Pristupljeno 27. ožujka 2026.
  42. ↑ U Grabovici obilježena 29. obljetnica od zločina nad 33 ubijenih hrvatskih civila. IKA. 9. rujna 2022. Pristupljeno 27. ožujka 2026.
  43. ↑ 10. rujna 1993. Zavidovići – nepoznati zločini Armije BiH nad Hrvatima. Hercegovina.info. 10. rujna 2018. Pristupljeno 27. ožujka 2026.
  44. ↑ Godišnjica masakra Armije BiH nad 41 Hrvatom u hercegovačkom selu Uzdolu. HRT. 14. rujna 2022. Pristupljeno 27. ožujka 2026.
  45. ↑ Obilježena 32. godišnjica masakra u Uzdolu. HRT. 14. rujna 2025. Pristupljeno 27. ožujka 2026.
  46. ↑ Obilježena 31. obljetnica stradanja 41 Hrvata u Uzdolu. IKA. 14. rujna 2024. Pristupljeno 27. ožujka 2026. |url-status=dead zahtijeva |archive-url= (pomoć)
  47. ↑ Obilježena 32. godišnjica zločina u Uzdolu. BHRT. Pristupljeno 27. ožujka 2026.
  48. ↑ Obilježena 27. obljetnica stradavanja Hrvata u Hudutskom. Općina Prozor-Rama. 16. rujna 2020. Pristupljeno 27. ožujka 2026.
  49. ↑ Prešućeni zločin u Kopijarima kod Vareša. Večernji list BiH. 18. listopada 2024. Pristupljeno 27. ožujka 2026.
  50. ↑ Obilježena obljetnica strijeljanja fra Nikice Miličevića i fra Leona Migića. IKA. 13. studenoga 2019. Pristupljeno 27. ožujka 2026.
  51. ↑ Nalogodavci ubistva fojničkih fratara nikad nisu pronađeni. Radio Slobodna Europa. 23. studenoga 2015. Pristupljeno 27. ožujka 2026.
  52. ↑ Obilježena 32. godišnjica zločina nad Hrvatima Križančeva sela. BHRT. 22. prosinca 2025. Pristupljeno 27. ožujka 2026.
  53. ↑ Obilježena obljetnica ubojstva 64 Hrvata u Križančevom selu. IKA. 23. prosinca 2005. Pristupljeno 27. ožujka 2026.
  54. ↑ Purić i drugi: Za Tužilaštvo dokazano ko je naredio strijeljanje zarobljenika. Detektor. 30. svibnja 2023. Pristupljeno 27. ožujka 2026.
  55. ↑ Bivši pripadnik Armije Republike BiH osuđen na 20 godina zatvora. Radio Slobodna Europa. 19. rujna 2023. Pristupljeno 27. ožujka 2026.
  56. ↑ Prosecutor v. Kordić and Čerkez – Trial Judgement. ICTY. Pristupljeno 27. ožujka 2026.
  57. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 Vitez – sudski utvrđene činjenice iz rata u BiH. Detektor. Pristupljeno 27. ožujka 2026.
  58. 1 2 3 Uskoplje – sudski utvrđene činjenice iz rata u BiH. Detektor. Pristupljeno 27. ožujka 2026.
  59. 1 2 3 4 Busovača – sudski utvrđene činjenice iz rata u BiH. Detektor. Pristupljeno 27. ožujka 2026.
  60. 1 2 3 4 Kiseljak – sudski utvrđene činjenice iz rata u BiH. Detektor. Pristupljeno 27. ožujka 2026.
  61. 1 2 Stolac – sudski utvrđene činjenice iz rata u BiH. Detektor. Pristupljeno 27. ožujka 2026.
  62. 1 2 3 Mostar – sudski utvrđene činjenice iz rata u BiH. Detektor. Pristupljeno 27. ožujka 2026.
  63. 1 2 3 4 5 Čapljina – sudski utvrđene činjenice iz rata u BiH. Detektor. Pristupljeno 27. ožujka 2026.
  64. 1 2 Ljubuški – sudski utvrđene činjenice iz rata u BiH. Detektor. Pristupljeno 27. ožujka 2026.
  65. 1 2 3 Novi Travnik – sudski utvrđene činjenice iz rata u BiH. Detektor. Pristupljeno 28. ožujka 2026.
  66. 1 2 Jablanica – sudski utvrđene činjenice iz rata u BiH. Detektor. Pristupljeno 27. ožujka 2026.
  67. 1 2 Prozor – sudski utvrđene činjenice iz rata u BiH. Detektor. Pristupljeno 27. ožujka 2026.
  68. ↑ Kordić i Čerkez – pregled predmeta (PDF). ICTY. Pristupljeno 27. ožujka 2026.
  69. ↑ Potpredsjednik Herceg-Bosne i pet drugih istaknutih bosanskih Hrvata optuženi za etničko čišćenje područja Lašvanske doline. ICTY. 13. studenoga 1995. Pristupljeno 27. ožujka 2026.
  70. ↑ Blaškić – presuda, Lašvanska dolina. ICTY. Pristupljeno 27. ožujka 2026.
  71. ↑ Remembrance for 116 People Killed in Ahmici. Detektor. 16. travnja 2013. Pristupljeno 27. ožujka 2026.
  72. ↑ Ista sudbina i neodgovorena pitanja za mještane Ahmića i Trusine 30 godina od zločina. Detektor. 14. travnja 2023. Pristupljeno 27. ožujka 2026.
  73. ↑ Obilježena 32. godišnjica zločina nad Bošnjacima u Ahmićima. BHRT. 16. travnja 2025. Pristupljeno 27. ožujka 2026.
  74. ↑ The 32nd anniversary of the Ahmići massacre marked. FENA. 16. travnja 2025. Pristupljeno 27. ožujka 2026.
  75. ↑ Pasko Ljubičić – Initial Indictment. ICTY. Pristupljeno 27. ožujka 2026.
  76. ↑ Identifikovano 13 žrtava s područja Viteza, među kojima je i šestero djece. Detektor. 1. travnja 2022. Pristupljeno 30. ožujka 2026.
  77. ↑ Terrorist Act in Vitez Gone Unpunished for 22 Years. Detektor. 17. travnja 2015. Pristupljeno 27. ožujka 2026.
  78. ↑ Tri decenije od masakra u Zenici za koji niko nije odgovarao. Detektor. 19. travnja 2023. Pristupljeno 27. ožujka 2026.
  79. ↑ Prlić et al. – Initial Indictment. ICTY. 2. ožujka 2004. Pristupljeno 27. ožujka 2026.
  80. ↑ View from The Hague: They Allegedly Carried Out the Ethnic Cleansing Plan (PDF). ICTY Outreach Programme. 7. travnja 2004. Pristupljeno 27. ožujka 2026.
  81. ↑ Porodice vojnika Armije BiH iz “Vranice” 28 godina čekaju pravdu i traže nestale. Detektor. 10. svibnja 2021. Pristupljeno 27. ožujka 2026.
  82. ↑ 28 Years On, Families Still Searching for Missing Bosnian Soldiers. Detektor. 10. svibnja 2021. Pristupljeno 27. ožujka 2026.
  83. ↑ Jedno selo, dva zločina u pet decenija. Radio Slobodna Europa. 14. srpnja 2015. Pristupljeno 27. ožujka 2026.
  84. ↑ Obilježena godišnjica stradanja Bošnjaka u Bugojnu. Detektor. 2. kolovoza 2011. Pristupljeno 27. ožujka 2026.
  85. ↑ Zločin osudili i fratri: Obilježena 23. godišnjica zločina u Mokronogama. Preporod. 14. kolovoza 2016. Pristupljeno 27. ožujka 2026. |url-status=dead zahtijeva |archive-url= (pomoć)
  86. ↑ Poglavniku potvrđeno 15 godina zatvora za ubojstvo devet članova jedne obitelji. Večernji list. 9. travnja 2020. Pristupljeno 27. ožujka 2026.
  87. ↑ Šantićeva – ulica smrti. Detektor. 13. siječnja 2016. Pristupljeno 27. ožujka 2026.
  88. ↑ Witnesses Describe Death and Injury of Prisoners Working on Santiceva Street. Detektor. 9. rujna 2015. Pristupljeno 27. ožujka 2026.
  89. ↑ Koštana bolnica: Ni nakon 27 godina nema zaborava. Detektor. 3. kolovoza 2020. Pristupljeno 27. ožujka 2026.
  90. ↑ Obilježeno 30 godina stradanja i progona Bošnjaka Stoca te sjećanje na žrtve Koštane bolnice. BHRT. 4. kolovoza 2023. Pristupljeno 27. ožujka 2026.
  91. ↑ Sljedeće sedmice obilježavanje 32. godišnjice zločina u Stupnom Dolu. Detektor. 16. listopada 2025. Pristupljeno 27. ožujka 2026.
  92. ↑ Stupni Do: godišnjica stradanja Bošnjaka. BHRT. 23. listopada 2024. Pristupljeno 27. ožujka 2026.
  93. ↑ Stupni Do Crimes. IRMCT. Pristupljeno 27. ožujka 2026.
  94. ↑ Haška presuda nije dovela do optužnica za strijeljanja i silovanja u Prozoru. Detektor. 29. studenoga 2020. Pristupljeno 27. ožujka 2026.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Bošnjačko-hrvatski sukob
Sukob po bojištima Sukobljeni Vojne snage Vođe


Hrvatska Republika Herceg-Bosna


Republika Bosna i Hercegovina


HVO ~50.000 vojnika


Armija RBiH ~80.000 vojnika

Mate Boban (Predsjednik HR Herceg-Bosne)
Bruno Stojić (Ministar obrane HR Herceg-Bosne)
Glavni stožer Hrvatskog vijeća obrane
(Zapovjednici: Milivoj Petković i Slobodan Praljak)
Valentin Ćorić (Zapovjednik vojne policije HVO-a)


Alija Izetbegović (Predsjednik Republike Bosne i Hercegovine)
Sefer Halilović (Zapovjednik Armije RBiH 1992. – 1993.)
Rasim Delić (Zapovjednik Armije RBiH 1993. – 1995.)
Arif Pašalić (Zapovjednik 4. korpusa Armije RBiH)

Ratni zločini tijekom bošnjačko-hrvatskoga sukoba

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Ratni_zločini_tijekom_bošnjačko-hrvatskoga_sukoba&oldid=7585859"