Razgovor:Moldavija

Stranica ne postoji na drugim jezicima.
Izvor: Wikipedija
Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Moldavija.
Rad na člancima
Pismohrane:

Ovdje svakako treba posebno opisati teritorij Transnistria, po mogućnosti u popis teritorija u Europi? --Davor Moravek 23:48, 31 kolovoza 2005 (CEST)

nedovršeno??[uredi kôd]

zašto je ovo nedovršeno?? jest da je sažeto, ali mislim da je sasvim dovoljno!

dovršeno.[uredi kôd]

e ovo je dovoljno. :D

Što se ekonomije tiče...[uredi kôd]

U uvodu piše da je Moldova najsiromašnija država u Europi, u evidencijama koje vode na Moldovu vidim da je od strane živih ljudi (a ne botova) pregledana tek 21. travnja. Na en.wiki piše da je Moldova jedna od najsiromašnijih država u Europi. Ne želim uklanjati izmjenu čisto da možda ne ispadnem brzopleta.--Vatrena ptica (razgovor) 22:14, 29. svibanj 2009. (CEST)

Zar se država ne zove "Moldavija"?
F.Pavkovic, 12:45, 25. rujna 2009. (CEST)

Jasno da se zove. Ovo ovdje su posebna izvoljevanja. --93.141.101.159 12:52, 3. srpnja 2010. (CEST)[odgovori]

Ne filozofirati ... nego dokazati! Država je Moldova, a regija, koja je puno veća od države je Moldavija! A kad bi pročitao prvu rečenicu u poveznici koju navodiš kao izvor možda ne bi lupao bez veze! --78.0.192.16 09:33, 3. siječnja 2011. (CET)[odgovori]

Moldavija[uredi kôd]

Prošli razgovor: O Moldaviji.

Svi ovi izvori su za Moldaviju, a ima ih još:
Pro Leksis (CARNet):

  • Moldavija,
  • Moldova Moldavija

HJP:

  • Mòldāvija
  • Mòldāvija (Mòldova) ž

Šonje (rječnik):

  • Mòldāvija, str. 608.

NN:

  • Republika Moldavija
  • Uputa o upotrebi slovnih kratica i brojčanih oznaka za zemlje i novčane jedinice u platnom prometu s inozemstvom, Narodne novine, br. 48/94.–840., od 20. lipnja 1994.
  • I sve ostale upute sličnoga imena – do danas. Zašto je vrijedeća uputa značajna? Jer donosi hrvatsku normu HRN EN ISO 3166-1: 2007./Ispr. 1.: 2008., punim nazivom Kodovi za označivanje imena zemalja i njihovih pokrajina -- 1. dio: kôdovi zemalja.
  • Zadnja vrijedeća Uputa o upotrebi slovnih kratica i brojčanih oznaka za države i zemlje i novčane jedinice u platnom prometu s inozemstvom (»Narodne novine«, br. 75/2007.–2391., 77/2007.–2465. – ispravak, 112/2007.–3322., 95/2008.–2980., 28/2009.–629., 45/2009.–1051., 67/2009.–1613. i 122/2010.–3179.); u sadanjemu obliku je vrijedeća od 11. studenoga 2010.

HOL:

  • Moldavija (rum. Moldova),
  • U članku Moldavci, jasno je navedena Moldavska za to povijesno područje. Tako piše i u Rumunjska,.

OE JLZ, III. izd., sv. 5. : L – Nigh, 1979., str. 538. jasno razlikuje:

  • Moldavska, hist. oblast,
  • Moldavska Sovjetska Socijalistička Republika, tradicionalno ime Moldavija,

Čudim se zašto je ostao Kazahstan, kad MVPEI daje Kazakstan. Još me više čudi naziv Republika Fidži Otoci (!) prije nazivana Republika Fidži. Slično, Azerbajdžan nije promijenio naziv, a Ministarstvo je promijenilo Azerbajdžanska Republika u Republika Azerbajdžan – očito prevodeći s engleskoga (iako nam je odavno poznata Azerbajdžanska SSR tj. Azerbajdžanskaja SSR).


Moldavsko pitanje neodoljivo podsjeća na Makedoniju, Mauretaniju i Azerbajdžan, pa se u tim slučajevima (više) ne čini razlikovanje.

Moldavija se navodi (pod tim nazivom) u službenim publikacijama Hrvatske informacijsko-dokumentacijske referalne agencije, Hrvatske narodne banke, Hrvatske pošte, Državnoga zavoda za statistiku i Hrvatskoga zavoda za norme. Navodi se tako u rječnicima i pravopisima (BFM, 2000., str. 286., te pravopisu MH). Moldaviju navodi i Mijo Lončarić: Hrvatska imena država // Jezik, god. 42. (XLII.), br. 1., Zagreb, listopada 1994., str. 1. – 12. (uključuje Abecedni popis zemalja koje imaju status (samostalne) države, str. 9. – 12.).

Wikicitati »Moldavija. To je tradicionalan i dobar hrvatski lik i nije bilo sporno da se on izabere. Međutim, u novije se vrijeme u medijima javljaju likovi Moldova i Moldavska. Posljednji je u skladu s tradicijskom tvorbom imena zemalja.«
(Lončarić, 1994., 8.)

S Moldavijom ne bi trebalo biti problema, jer se povijesna pokrajina treba nalaziti pod naslovom Moldavska (sukladno jezičnoj normi i OE JLZ). Moglo bi se nabrajati još puno izdanja LZMK, puno različitih rječnika, atlasa. I baš ta činjenica – jedinstvenost izvora raznorodnih autora (često različitih mišljenja) – daje za pravo Moldaviji – ne Moldovi. Eto, toliko. -- Bugoslav (razgovor) 03:01, 4. siječnja 2011. (CET)[odgovori]

Očito je dragom kolegi dosadilo i ovo suradničko ime, kako bi mogao otvoriti novo pa traži blokadu kao i na njegovom prošlom suradničkom imenu, zbog istog upornog dokazivanja neke svoje teorije kao i prošli put?! Na kojem jeziku ti treba reći da su nazivi koje koriti MVPEI jedini službeni nazivi na hrvatskom jeziku, koji prate političko i povijesno stanje država i njihovih naziva! A pravopisi će se tome prilagođavati s vremenom! --93.138.235.40 15:24, 4. siječnja 2011. (CET)[odgovori]

S obzirom na ovo tumačenje suradnika Speedyija [1] u kojem kaže da je MVPEI ono mjesto gdje se prvo mijenja naziv neke države, a pravopis kasni, može se izvući zaključak da je naziv Moldova ispravan i da nema potrebe za promjenom naziva.--Braco dbk 15:40, 4. siječnja 2011. (CET)[odgovori]

MVPEI nema ovlasti nad enciklopedijskim radom. Može se pojaviti kao jedan od izvora i ništor više. Također, u ovom je slučaju MVPEI jedno od rijetkih koje službeno rabi taj naziv. Tu nema prijeslova. -- Bugoslav (razgovor) 15:47, 4. siječnja 2011. (CET)[odgovori]
Bugoslave, hajde u tim svojim izvorima nađi pojašnjenje riječi "SLUŽBENO" --93.138.235.40 15:49, 4. siječnja 2011. (CET)[odgovori]
Za ubuduće, molim te poštuj netiketu. (2) službeno za svoje potrebe. Ima još jako puno službenih mjesta povjerenja. -- Bugoslav (razgovor) 15:53, 4. siječnja 2011. (CET)[odgovori]

Čestotu naziva u medijima je potvrdio Brozović (2001.), te je riječ o Moldaviji.

Izvor:
Brozović, Dalibor. Litva ili Litvanija, Letonija ili Latvija // Folia onomastica Croatica, knj. 10., Zagreb, 2001., ISSN 1330-0695, str. 247.–250.

Wikicitati »Zemlja o kojoj smo uvijek govorili kao o Moldavskoj (sjetimo se dviju kneževina iz povijesnih udžbenika, Vlaške i Moldavske), danas se u medijima najčešće naziva Moldavijom. No i tu je bolje držati se hrvatske tradicije – kao što je u hrvatskome Španjolska i Rumunjska, a ne Španija i Rumunija, tako je i Moldavska bolje nego Moldavija.«
(Brozović, 2001., 248.)

Gotovo svi izvori prepoznaju Moldaviju kao pravilan naziv, a kad bismo stremili boljem onda bi se članak zvao Moldavska. Srećom se tako može nasloviti članak o povijesnoj pokrajini – kako se uostalom ista i zove u OE. Lijep pozdrav. -- Bugoslav (razgovor) 10:07, 5. siječnja 2011. (CET)[odgovori]


Nije baš točan gornji navod da NN daje samo Moldavija - budući su međunarodni ugovori sklapani s Moldovom, veleposlanici su postavljani i opozivani u/iz Moldove, a Hrvatski sabor je priznao Republiku Moldovu. Gore navedena Uputa o novčanim jedinicama prije svega se odnosi na valute a ne na države. PROTIV sam preimenovanja.--Ex13 (razgovor) 11:31, 5. siječnja 2011. (CET)[odgovori]

Nije bilo riječi o isključivoj porabi riječi Moldavija u NN. Diplomacija je kao takva dio administracije - i kao takva ima svoj funkcionalni stil. Uputa koju sam naveo donosi podatke i o nazivima država, a pripremljena je u skladu s hrvatskim prijevodima (danas su to hrvatske norme (HRN)) normi ISO 3166 i ISO 4217 Međunarodne organizacije za normizaciju (ISO). Također, ono što se vidi iz te odluke o priznavanju je visoka formalizacija - poraba punoga naziva Republika Moldova i sl. Tko im je tu odluku sastavljao nije gledao u izvore. Ta odluka može se smatrati samo jednim od izvora. Izvori su u velikoj (ogromnoj) većini za tradicionalan naziv, koji je ukorijenjen u hrvatskome jeziku, njegovoj normi i kulturi. -- Bugoslav (razgovor) 11:51, 5. siječnja 2011. (CET)[odgovori]

Vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika[uredi kôd]

Vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika donijelo je na svojoj 26. sjednici (2. XII. 2010.) zaključke u raspravi o ujednačivanju pisanja stranih zemljopisnih imena.

Prvi od zaključaka je:

Wikicitati »-    da se u Hrvatskoj kao imena država rabe uvijek domaći oblici imena, egzonimi,«
(2. XII. 2010.)
http://www.ihjj.hr/#vijecezanormu

Ta je temeljna odrednica hrvatskoga pravopisanja unesena i u knjigu:

Ponašenice (egzonimi) su sve države ... Francuska, Italija, Letonija, Moldavija, Bjelokosna Obala, Fidži
Na str. 254. je samo:
Moldavija (zem.); Republika Moldavija (država)

Stoga je članak o Republici Moldaviji potrebno premjestiti pod naslov Moldavija, a članak o Moldavskoj pod naslov Moldavska (ili Kneževina Moldavska). Molim usklađivanje sa smjernicom Wikipedija:Pravopis. -- Bugoslav (razgovor) 16:09, 1. listopada 2011. (CEST)[odgovori]

Taj isti Pravopis usklađen s gorespomenutim Vijećem kaže da je "Europska Unija" :) Protiv preimenovanja.--Ex13 (razgovor) 18:44, 3. listopada 2011. (CEST)[odgovori]

(Odgovor od početne uvlake)

Izvori:

Milica Gačić, Englesko-hrvatski rječnik prava, međunarodnih odnosa, kriminalistike i forenzičnih znanosti, kriminologije i sigurnosti, Zagreb : Naklada Ljevak, 2004., ISBN 953-178-630-5, str. 841.

Moldova, the Republic of Republika Moldavija

Milica je Gačić počela rad na prikupljanju gradiva još 1974. godine. Imala je (2004.) gotovo tridesetogodišnje radno iskustvo, a njezin su Rječnik recenzirali akademik Vladimir Ibler i professor emeritus Damir Kalogjera.

Damir Kalogjera, redakt., sastavili: Nata Čengić, Vojo Micak, Nataša Pavlović, Englesko-hrvatski i hrvatsko-engleski moderni rječnik, Zagreb : Naklada C, 1996., ISBN 953-6088-03-7, str. 675.; isto Moldavija.

Ako su autori tog izdanja, a ove godine izašlo je i 2. izdanje toga pravopisa pogriješili u pisanju naziva Unije, nisu valjda pogriješili u ostalim slučajima. Vidim kako ovdje nisu pogriješili.

» Jasno je, s druge strane, da je poželjno kako bi službena i obična imena bila što više usklađena, ali kada postoje valjani razlozi da službeno ime bude različito od uobičajenoga, a isto tako valjani razlozi ne dopuštaju da se službeno ime proširi i izvan službene uporabe, ne treba tradicionalno ime prilagođavati službenomu. «

Dalibor Brozović

Toliko za sad. Lijep pozdrav svima. -- Bugoslav (razgovor) 18:49, 5. listopada 2011. (CEST)[odgovori]

  • Dinamo s igračem manje ostao neporažen u Moldaviji (jutarnji)
  • Suparnik Dinama u 3. pretkolu bit će prvak Moldavije (rtl)
  • predsjednik Stjepan Mesić u sluľbenoj je posjeti Moldaviji (index)
  • Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić na poziv predsjednika Republike Moldavije (poslovni)
  • PREDSJEDNIK MESIĆ U SLUŽBENOM POSJETU MOLDAVIJI (hrt)
  • Globusovi reporteri u Moldaviji, najsiromašnijoj i najzaostalijoj zemlji u Europi (globus)

Probo sam pretražiti i nešto sa Moldova, al ima jako malo većinom poveznice na srpske portale. Nebi mi trebali nešto izmisljati kad već imamo smjernice kako se radi.--Šokac 21:40, 5. listopada 2011. (CEST)[odgovori]

Evo baš tog zapisnika od 26. sjednice koja se je održala 2. prosinca 2010. godine [2] (datoteka formata .doc).
Na dnevnom je redu bila prva točka rasprava o ujednačivanju pisanja stranih zemljopisnih imena.
"...Što se tiče pisanja egzonima, naši zemljopisni udžbenici, nerijetko nisu dosljedni u njihovu pisanju.
Dosta iskustva s pisanjem zemljopisnih imena ima Leksikografski zavod, ali njihova načela obavezuju samo unutar ustanove.
Ministarstvo vanjskih poslova pak slijedi diplomatske uzuse i uvodi, ako treba, Bjelarus umj. Bjelorusije, ili Moldovu umj. Moldavije.
Zaključci: Vijeće je na kraju zaključilo u pogledu načela standardizacije zemljopisnih imena:
- da se u Hrvatskoj kao imena država rabe uvijek domaći oblici imena, egzonimi.
Trebali bismo se držati Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika.
Ta nije to bilo koje tijelo.
Stoga bih bio za Moldaviju. Moldavska bi bila još bolji oblik, ali je znatno manje u uporabi (ne znam otkad i zašto "Moldavija" istiskuje "Moldavsku"). Naposljetku, Moldavci nas ne zovu Hrvatska, nego Croația (moldavski rumunjski možda još nekako drukčije). Kubura (razgovor) 03:50, 3. svibnja 2012. (CEST)[odgovori]

Slažem se sa promjenom naziva članka u Moldavija. Moram također reći da nikada nigdje u Hrvatskoj nisam čuo da netko koristi naziv Moldova.--Jack Sparrow (razgovor) 14:36, 5. listopada 2012. (CEST)[odgovori]
Toliko ste sada argumenata naveli za preimenovanje, a i dalje je ostao isti naziv članka? U čemu je problem? Gubi se vrijeme za pisanje argumenata, a ništa se ne poduzima. Hajde, neka netko od admina promijeni ime članka u "Moldavija". Zašto čekamo par godina na to? 93.136.33.226 18:03, 3. studenog 2012. (CET)
I nakon tolikih argumenata za promjenu nazivu, ništa nije poduzeto. Članak o Bjelorusiji se zove "Bjelorusija", a ne "Bjelarus", o JAR-u "Južnoafrička Republika", a ne "Republika Južna Afrika" (ili "Južna Afrika"), premda su svi od navedenih službeni nazivi, a za Moldaviju ste se baš odlučili za taj službeni naziv "Moldova", a ne za općeniti naziv "Moldavija". Zašto? Neke stvari na Wikipediji mi nikada neće biti jasne. 93.138.33.245 15:17, 2. ožujka 2013. (CET)[odgovori]
Razgovor:Moldavija: "Na wikipediji rabimo onaj oblik koji rabi Ministarstvo vanjskih poslova RH u svojim dopisima na hrvatskome jeziku. Članak o državi je Moldova, povijesni kraj je Moldavija. Moldavska je jednako dobar oblik ali je rijedak pa nema smisla promovirati ga na wiki, ako zaživi i počne zamjenjivati Moldaviju mi ćemo se tome prilagoditi." SpeedyGonsales 03:21, 4. ožujka 2013. (CET)[odgovori]

Pravopis ili struka[uredi kôd]

Povod[uredi kôd]

» Jasno je, s druge strane, da je poželjno kako bi službena i obična imena bila što više usklađena, ali kada postoje valjani razlozi da službeno ime bude različito od uobičajenoga, a isto tako valjani razlozi ne dopuštaju da se službeno ime proširi i izvan službene uporabe, ne treba tradicionalno ime prilagođavati službenomu. «

Dalibor Brozović

Kao i članak Vlaška (pokrajina), tako i članak Moldavija treba biti pod naslovom Moldavija (pokrajina) (Moldavska u Općoj enciklopediji). U povijesti su te pokrajine poznate kao Vlaška i Moldavska, te ne bi trebalo biti nikakvih problema da se povijesne pokrajine naziva njihovim povijesnim (tradicionalnim) hrvatskim nazivima. Postoji država Sirija i Sirija (rimska provincija), tako može postojati i država Republika Moldavija (kraće Moldavija) i odgovarajući članak o povijesnoj pokrajini tj. Moldavija (pokrajina) (današnji članak Moldavska). Sličan je slučaj i s Republikom Makedonijom (dok se ta država bude nazivala samo Makedonijom). Wikipedija na hrvatskom jeziku nije službeni bilten MVEP ni bilo kojega drugog ministarstva. Treba postojati i razdvojbena stranica Moldavija (razdvojba) i treba se držati barem Hrvatskoga školskoga pravopisa i većine vjerodostojnih izvora na hrvatskome jeziku (navedeni su u ovoj raspravi). Jedino se čudim suradniku koji često navodi upravo kombinaciju izvora HJP (HER), HOL, ONE i eventualno Rječnik stranih riječi, da je ovdje stao u obranu "politike jednog izvora", "jednog iznad sviju" i sl. Ne čudim se da neki drugi radije koriste i rumunjski naziv Moldova, a sve suprotno zaključcima donesenim u raspravi o ujednačivanju pisanja stranih zemljopisnih imena, zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika. Pravopis ne poznaje nikakvu Moldovu, a ni zemljopisna znanost. Wikipedija se piše temeljem izvora, a ne temeljem dekreta i internih uputa.-- 95.178.194.249 18:38, 4. ožujka 2013. (CET)[odgovori]

Praksa i uputa[uredi kôd]

Na wikipediji u tekstovima članaka slijedimo pravopis, to uostalom kaže pravilo Wikipedija:Pravopis. Pravopis često dopušta dvostrukosti, pa tako imamo zemljopis i geografiju, računalstvo i računarstvo, Moldovu i Moldaviju (možda i Moldavsku). U tekstovima članaka slijedimo ono što piše u pravilu:

  • "molimo suradnike da ne upozoravaju druge suradnike na nedavne promjene u važećem pravopisu, nego neka dopuste jezičnoj normi da se ustali i administratorima da je postupno provode."

U tekstovima članaka imamo dvostrukosti i to nije ništa neobično, to između ostaloga govori o bogatstvu jezika. Nažalost članak ne može imati dva imena, jedno ime mora biti glavno dok drugo i sva ostala mogu biti samo preusmjeravanja. Mnogo je suradnika koji su zastupajući ovaj ili onaj naziv napisali mnogo slova no broj primjera za ovaj ili onaj oblik ne znači ništa, Wikipedija je enciklopedija i kao takva mora biti uređena i mora slijediti neki standard. Kad se mora izabrati jedan naziv za ime članka do sada se češće slušala struka nego pravopis. Tako je kad se govorilo o tome dogovoreno da prednost imaju geografija, računarstvo i Moldova jer tako kaže struka. Takvo stanje se može promijeniti ali ne nabrajajući primjere za ovo ili ono, nego jednom kvalitetnom analizom odabira nazivlja raznih struka i pojašnjenjem što o svemu tome kažu stručni jezikoslovci, te potom konsenzusom suradnika za jedno ili drugo. Svi nikad neće biti zadovoljni, treba pokazati da je jedna mogućnost (pravopis) bolje rješenje od drugoga (struka) u svim mogućim primjerima i strukama. SpeedyGonsales 20:36, 4. ožujka 2013. (CET)[odgovori]

Odgovor[uredi kôd]

Molim lijepo da se bogatstvo hrvatskoga jezika ne rabi suprotno kulturi hrvatskoga jezika. Svakom je jasno da Moldavija postoji kao ukorijenjen naziv dugo, dugo vremena, te se nipošto ne može govoriti o nekakvom upozoravanju (...) "na nedavne promjene u važećem pravopisu".

Netočna je tvrdnja da se "do sada se češće slušala struka nego pravopis". Imamo džez a ne jazz, članke o skakavcima, a ne o šaškama. Nikad nije dogovoreno da prednost ima "geografija" ("geografije" nema u pravopisu). Hrvatska Wikipedija nije strukovna enciklopedija bilo koje struke, ne pišemo šaške već skakavci (vidi: razgovor:skakavci), ne pišemo kralješnica već kralježnica, šećerna bolest (razgovor:šećerna bolest), ne pišemo sport već šport (iako je dopušteno pisati i jedno i drugo). Slučaj s Moldavijom nije isti slučaju Madžarska (Mađarska) i sl. Niti jedna "struka" nema Moldovu, pa ni u pravnoj struci nema konsenzusa oko naziva te Republike, što se jasno vidi iz prethodnoga tijeka rasprave.

Npr. Milica Gačić, Englesko-hrvatski rječnik prava, međunarodnih odnosa, kriminalistike i forenzičnih znanosti, kriminologije i sigurnosti, Zagreb : Naklada Ljevak, 2004., ISBN 953-178-630-5, str. 841.

Moldova, the Republic of Republika Moldavija

Upravo je prethodno navedeni rječnik prava dokaz da u pravnoj struci, pa i u struci međunarodnih odnosa nema konsenzusa koji bi bio primjenjiv na enciklopedijski rad u Wikipediji.

Prema Stjepanu Babiću, Hrvatska jezikoslovna čitanka, Zagreb : Globus, 1990., ISBN 86-343-0620-8, str. 260. i 261.

Antun Barac je rekao:
»Mnoštvo različitih oblika u književnom jeziku znači prednost samo onda, kada je uza nj vezana i jača moć izražaja, i kad se različitim oblicima ne kazuje jedno isto. Razumije se, da se tim mnoštvom vješt stilist – koji ujedno mora osjećati živo bilo svoga narodnog jezika – mora služiti tako, da se iz njegovih spisa osjeti, kako je to bogatstvo oblika pametno iskoristio, a nije se njime razbacivao bez smisla i reda.«
»Čovjek, koji svoj jezik osjeća, ne pozna sinonima.«
Nakon tih navoda, Babić zaključuje, ovako:
»Prema tome mišljenje da su istoznačnice zapravo jezično bogatstvo proistječe iz velikoga nepoznavanja naravi književnoga jezika, jer njegovo bogatstvo nije u tome da za jedan pojam imamo više izraza, nego da svaki pojam ima svoj standardni izraz. Ako ih se za jedan pojam javi više, onda oni u izgrađenom i stabiliziranom književnom jeziku ne mogu svi biti standardni, nego samo jedan. Ako tako nije, onda tome vode standardizacijski procesi, spontani ili svjesni. Lingvistika je utvrdila da istoznačnice, ako to doista jesu, mogu postojati samo kao privremeno stanje, one prije ili poslije razjednače svoja značenja, upotrebna područja, ili jedna postane stilski obilježena, nestandardna ili dospije na rub književne upotrebe, a mnoge s vremenom i nestanu iz jezika.«
 Komentar: Zaista bi bilo dobro pročitati cijelo to poglavlje, 9. Standardizacija – stabilizacija književnoga jezika (str. 257. – 269.), osobito primjere, jedan od primjera: 2. Sedmica, nedjelja, tjedan (str. 263.).

Bilo bi još bolje pokazati navodni konsenzus pravne struke, koji je uspješno opovrgnut navođenjem ovoga izvora:

  • Milica Gačić, Englesko-hrvatski rječnik prava, međunarodnih odnosa, kriminalistike i forenzičnih znanosti, kriminologije i sigurnosti, Zagreb : Naklada Ljevak, 2004., ISBN 953-178-630-5, str. 841.
Moldova, the Republic of Republika Moldavija

Porabom manje korištenog sinonima istiskuje se iz prakse ono što su potvrdili svi enciklopedijski izvori u Hrvata. Hrvatska enciklopedija (LZMK), Proleksis enciklopedija : prva hrvatska opća i nacionalna online enciklopedija, Opća enciklopedija (1977.-1988.), te mnogi drugi referentni izvori, kao i mnoge druge hrvatske institucije. Hvala na razumijevanju.-- 95.178.194.249 20:56, 4. ožujka 2013. (CET)[odgovori]

Nećemo se prepucavati, Nikad nije dogovoreno da prednost ima "geografija"? Dogovoreno je, iako se mnogi suradnici s time nisu slagali. Ako se napiše kvalitetna analiza kako sam gore napisao onda će postojati temelj za razgovor da se postojeća situacija promijeni, sve ostalo je gubitak vremena. SpeedyGonsales 21:03, 4. ožujka 2013. (CET)[odgovori]
Zbilja ne znam zašto se toliko upire za ovu Moldovu. Taj naziv gotovo nitko ne koristi osim Ministarstva što nam apsolutno ne govori kako se ova država zove na hrvatskom jeziku već kako je naziva Ministarstvo prilikom komunikacije sa istom. Imali smo sličnu raspravu sa Mjanmom i znamo dokle smo došli...--MAN_USK recider 22:45, 4. ožujka 2013. (CET)[odgovori]

Znamo dokle smodošli. Ja sam i dalje ostaona Burmi. Man Usk potpiši se usput. --Zeljko (razgovor) 00:09, 5. ožujka 2013. (CET)[odgovori]

Isto kao što se članak o Bjelorusiji se zove "Bjelorusija", a ne "Bjelarus", o JAR-u "Južnoafrička Republika", a ne "Republika Južna Afrika" (ili "Južna Afrika"), premda su "Bjelarus" i "Južna Afrika" službeni nazivi, ne vidim razlog zašto se za državu ne bi rabio naziv Moldavija kao što se i rabi u preko 95% slučajeva (kao što je navedeno gore, u starijem razgovoru). Rumunjski naziv za državu je Moldova, a za regiju također Moldova (kao što je kod nas za obojega naziv Moldavija) pa se opet snalaze. Ista stvar je i s mnogim drugim stvarima koje imaju jednake nazive pa je na Wikipediji naznačeno koji članak je o čemu. Također želim napomenuti da je Moldavija slavenski naziv koji mi i trebamo koristiti, a da je Moldova romanski naziv koji mi ne bismo trebali službeno koristiti. I zašto je preimenovano ime članka o državi u "Moldova", ali ime jezika je i dalje ostavljeno kao "moldavski" i također posvojni pridjev te države je ostao "moldavski", a ne "moldovski"? I da, znam, da je MVPEI objavilo da je službeni naziv države Moldova (a to su samo napravili radi lakše komunikacije te je u literaturi ostao naziv države Moldavija), no kao što je lijepo spomenuto u Razgovor:Bjelorusija, tamošnji nazivi (na MVPEI-u) jesu pravi službeni nazivi uvedeni radi lakše komunikacije, ali bi imena članaka o državama trebali ostati onakvi kakvi jesu standardni u hrvatskome jeziku. Te kao što smo ostavili naziv članka o Bjelorusiji da bude "Bjelorusija", a ne "Bjelarus", mislim da bi se članak o državi trebao zvati Moldavija (a ne "Moldova"), a članak o regiji ili Moldavija (regija) ili Moldavska, a u samome članku o regiji treba spomenuti drugi naziv za regiju (onaj koji nije iskorišten). Stvarno bi bilo lijepo da razmislite o mojem prijedlogu jer ovakva situacija je besmislena. Hvala lijepa. Pozdrav IksDe (razgovor) 22:06, 8. ožujka 2013. (CET)[odgovori]

Bolji naslov: Moldavija[uredi kôd]

Kako je predloženo {{bolji naslov}} je zaista Moldavija.

Ako je valahistima i studentima i profesorima rumunjskoga jezika i književnosti nepotrebno razlikovanje, gledajući u Hrvatsko-rumunjski rječnik Gorana Filipija (suautor Florin Ionilă), jer isti donosi na str. 187. ovu hrvatsku rječničku natuknicu:

Mòldāvija  f  1. Moldova, provincie
istorică din România  2. Republica
Moldova, stat dintre Prut şi Nistru

Izvor: Goran Filipi, Florin Ionilă, Hrvatsko-rumunjski rječnik, Naklada Nediljko Dominović, Zagreb, 2001., ISBN 953-6006-41-3, str. 187. (21 000 natuknica u Rječniku). Ne može se očekivati niti tražiti bilo kakva dodatna analiza, već treba premjestiti za sedam dana. -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 23:12, 9. grudna 2013. (SEV)

U udžbenicima iz zemljopisa za osnovnu i srednju školu, te atlasima država se zove Moldavija. Ako takav naziv priznaje ministarstvo i rabi se u školstvu, ne vidim razloga zašto mi imamo drugačije.--Culo-sija 00:00, 10. prosinca 2013. (CET)[odgovori]
U Proleksisu stoji naziv Moldavija, u Općoj enciklopediji LZMK također i isto tako u hrvatskom tiskanom izdanju Reader's Digestovog atlasa svijeta. Nisam neki stručnjak za ovo područje, ali mislim da je situacija prilično jasna.--Dean72 (razgovor) 01:15, 10. prosinca 2013. (CET)[odgovori]
Pošto je većina suradnika za Moldaviju i to su dobro obrazložili, ja ih podržavam i predlažem da se članak preimenuje. IksDe, Bugoslav, Nesmir Kudilovič, Culo-sija, Dean su dali dovoljno argumenata za Moldaviju.--Šokac 20:14, 11. prosinca 2013. (CET)[odgovori]
Nemam dozvolu za premještaj stranica na naziv "Moldavija" pa molim nekog drugog da to učini. Hvala! IksDe (razgovor) 21:06, 13. veljače 2014. (CET)[odgovori]

Službeni jezik[uredi kôd]

U članku stoji da je službeni jezik moldavski. Neki izvori ([3]), govore da je od 2013. godine to rumunjski. Što činiti? --Pera detlic (razgovor) 14:42, 2. ožujka 2018. (CET)[odgovori]

U dotičnom izvoru stoji will be. Niti kada, niti tko, niti što. Ako je Google dobro preveo ustav, u članku 13. piše da je to moldavski, pa eto...--MaGaporuči mi 14:55, 2. ožujka 2018. (CET)[odgovori]