Razgovor:Rat u Bosni i Hercegovini

Stranica ne postoji na drugim jezicima.
Izvor: Wikipedija
Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Rat u Bosni i Hercegovini.
Rad na člancima
Pismohrane:


(bez naslova)[uredi kôd]

Ovaj clanak je pristrasan.Rat u BiH je bio gradjanski rat.To je vise puta potvrdjeno na medjunarodnim institucijama. Nepravedno su ginuli ljudi na svim stranama u sukobu. Zlocini koji su pocinjeni jos nisu prebrojani,i vjerovatno nikad i nece biti. Ovaj clanak je napravljen sa poptpuno jednostranim pristupom i favorizira muslimane kao zrtve.Napisan je nepismeno i mijesaju se slova,posebno izrazeno kod imena predsjednika Republike Srpske. Jel ovo enciklopedija ili forum? Jovicic Dalibor — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 89.111.200.136 (razgovordoprinosi) 08:59, 5. lipnja 2007.‎


Genocid u RS[uredi kôd]

Link [3] --Čeha (razgovor) 02:10, 9. prosinac 2008. (CET)

Dodatni izvori za kasnije[uredi kôd]

Etničko čišćenje, ubijanja, silovanja, kupovine slobode nakon zaključenja primirja [4]--Rjecina2 (razgovor) 12:47, 8. srpnja 2009. (CEST)[odgovori]

Rjecina, meni ovo sada izgleda kao da je samo copy-pasteom prebačeno sa neke internet stranice. Treba preurediti.--Jack Sparrow (razgovor) 11:56, 25. srpnja 2009. (CEST)[odgovori]
Moram priznati da mi tvoj komentar o copy/paste izgleda uvredljivo....
O uređivanju ti mogu reći kako znam da je potrebno, ali s tim ću se zabaviti nakon što dovršim još dio o broju žrtava.--Rjecina2 (razgovor) 16:37, 25. srpnja 2009. (CEST)[odgovori]
Npr. prvo stoji "Bez obzira na sporazum u Karađorđevu, Hrvatska priznaje nezavisnost BiH" a kasnije nešto u smislu "Hrvatska je lešinar koji se hrani ostacima BiH." Stvari koje pobijaju jedna drugu. Što se tiče vrijeđanja, može moj komentar tebi izgledati uvredljivo koliko god hoće, ali meni se čini da sam sve ovo već vidio na internetu, i to u različitim tekstovima (samo se trenutno ne mogu sjetiti gdje), što i jest jedan od razloga tolike zbrke u ovom članku.--Jack Sparrow (razgovor) 20:49, 25. srpnja 2009. (CEST)[odgovori]
Zvuči ružno ono o lešinarenju, ali niti rječi Kljujića nisu mnogo bolje (mogu navesti mnogo sličnih komentar o potezu Hrvatske)
Hrvatska je u razdoblju 1991-jesen 1992 više manje podržavala Bosnu i Hercegovinu. Kada kaže, više manje želim reći da je bila podržana pod određenim uvjetima.
Zašto jesen 1992 ? Najbolji odgovor na to pitanje je upisati u google "izdana Posavina" (primjer teksta koji ćeš dobiti [5]), a imamo i hrvatskog zapovjednika vojnih snaga koji o tome govori.
Napad hercegbosanskih paravojnih snaga na bosanske 1993 je graničilo s ludošću. U cijelom svijetu Hrvatska koja je bila žrtva Srpske agresije je sama postala agresor i o tome možeš naći mnogo "lijepih" komentara.
Konkretno mene ti zanima koji "genijalac" je smislio taj rat ? Regularne vojne snage Bosne i Hercegovine nisu imale previše oružja, ali su imale 200,000 vojnika. Koliko ih je imala HercegBosna ?
Sve u svemu dogovor u Karađorđevu je bio 1991 godine, dogovor u Grazu 1992., a rat je počeo 1993, tako da svi podaci stoje ili ja griješim ?--Rjecina2 (razgovor) 21:23, 28. srpnja 2009. (CEST)[odgovori]

Malena objašnjenja[uredi kôd]

Pišući ovaj tekst potpuno sam svjestan da je popularno govoriti u skladu s srpskom propagandom (koja je prihvaćena i na dobrom dijelu zapada) kako je bila riječ o građanskom ratu ili bolje govoreći o ratu između Srba, Bošnjaka i Hrvata gdje ne postoje regularna vojska Bosne i Hercegovine nego samo Bošnjaci. Ovaj popularni pristrani revizionizam je odbačen u ovom tekstu ne zbog Srba ili Hrvata koji su se borili u regularnoj vojsci Bosne i Hercegovine (bili su čak i generali) ili hrvatski predstavnika u ratnom predsjedništvu nego zbog izvještaja UNa iz 1999 godine koje je osudilo izjednačavanje žrtve i agresora. --Rjecina2 (razgovor) 21:23, 28. srpnja 2009. (CEST)[odgovori]

Sukladno Vašoj molbi na bs.wikici, za komentar za ovaj članak za sada samo par stvari: Prvo, neophodne su preinake teksta sukladno pravopisu hrvatskoga jezika. (izvještaj -> izviješće itd.), drugo, što se tiče POV, tu bi se moglo još mnogo diskutirati, no pričekat ćemo dok autor ne dovrši cijeli članak. Pozdrav --CER@ (??ask??) 07:41, 29. srpnja 2009. (CEST)
Tekst je praktički gotov. S gramatikom sam uvijek imao problema :)
Još će samo biti malo napisano o UNPROFORu (sekcija je započeta, u sklopu nje ću ubaciti i o mirovnim planovima), broju žrtava i posljedicama.
"Naručio" sam gradnju karte koja prikazuje stanje bojišta 19. svibnja 1992. godine i to bi bilo to.
Javio sam se na bosanskoj wiki jer nisam našao nikakve izvore za vojnu strategiju vojske Bosne i Hercegovine. Vojska je imala negdje 200,000 vojnika, ali je patila od nedostatka naoružanja. Bez obzira na to bila je veoma efikasna u borbama s Herceg-Bosnom, ali nije bilo nikakvih većih ofenzivnih akcija protiv Republike Srpske u razdoblju 1994 - prva polovica 1995. godine. Bihaćki i Srebrenički korpus su dokazali vojne sposobnosti, ali vojska pod direktnom kontrolom Sarajeva je vodila politiku za koju nemam izvore. Može li malena pomoć po tom pitanju ?--Rjecina2 (razgovor) 00:22, 30. srpnja 2009. (CEST)[odgovori]
Srpski odgovor na to postaje ubijanje mira (mir se ubija?)
bosanski hrvati čije oružane snage uspješno odbijaju srpske napade na Mostar i Bosanski Novi (Bosanski Novi? Slučajno sam iz Bos.Novoga, pa sam siguran da je ovo netočno) u članku koji je naveden kao referenca ni riječi o Bos.Novom. A pouzdano znam da je B.Novi od početka do kraja rata bio pod kontrolom bosanskih Srba, izuzev granatiranja tijekom Oluje, ali ga HV nije zauzela.
U dijelu Bošnjačko-Hrvatski sukob se članak možda previše priklanja bošnjačkim stavovima. (samo Hrvati činili zločine i sl.) Ne pretpostavljam ništa, ali predlažem da se iscrpno pretraže izvori, prikazujući činjenice s obje strane gledišta. (tipa: po bošnjačkim izvješćima, bilo je tako i tako, s druge strane, hrvatski mediji su tvrdili tako i tako)--CER@ (??ask??) 08:12, 3. kolovoza 2009. (CEST)[odgovori]
Dodao sam dio o zločinima vladinih snaga ili bolje govoreći da je zbog njih osuđen jedan general. U slučaju da su oni također otvorili logore u kojima je bilo ubijanja također će biti ubačeno, ali ih nisam našao.......
Glavni izvori za tekst su mi New York Times i srpski časopis Vreme (kada je to bilo moguće) tako da je teško reći da sam uzimao "bošnjačke" ili hrvatske izvore.--Rjecina2 (razgovor) 20:58, 5. kolovoza 2009. (CEST)[odgovori]

U tekstu ima puno pravopisnih grešaka i sl. A ima i nekih neenciklopedijskih djelova.--Uskboy 15:26, 2. kolovoza 2009. (CEST)[odgovori]

Gramatiku neću komentirati, ali da li bi se moglo napisati nešto konkretno u stilu dio teksta tog i tog imena je neenciklopedijski napisan tako da se greške mogu srediti ?--Rjecina2 (razgovor) 18:12, 2. kolovoza 2009. (CEST)[odgovori]
Recimo (to sam zapiso, bilo mi zanimljivo) kaže da je B-H sukob bio rat upitne mudrosti?!--Uskboy 23:11, 2. kolovoza 2009. (CEST)[odgovori]
Rješeno.--Rjecina2 (razgovor) 20:58, 5. kolovoza 2009. (CEST)[odgovori]

Izvori[uredi kôd]

Primjetio sam da su već sada neki od izvora za koje sam napisao poveznice nestali. Kao primjer ću uzeti izvještaj Bosne i Hercegovine predočen 7.10.1992. UNu. Njega već sada nema na sajtu UNa, ali je još uvijek prisutan izvještaj iz prosinca 1992. godine koji se poziva na njega. Pretpostavljam da će i on u bliskoj budućnosti nestati s interneta kao i New York Times koji će vjerojatno u budućnosti tražiti preplatu.

Sve vanjske poveznice za koje je to moguće će na kraju imati naslov izvora na koji se pozivaju, izdavača i datum izdavanja, tako da ako se u budućnosti ne bude moglo vidjeti vanjske poveznice (bez pretplate ili budu potpuno uništene) one će i dalje zadovoljavati uvjete wikipedije kao NPOV izvor. Ako se suradnici ne slažu s ovim razmišljanjem o pravilima wikipedije volio bih da me već sada obavjeste--Rjecina2 (razgovor) 13:28, 10. kolovoza 2009. (CEST)[odgovori]

Rat u BiH[uredi kôd]

Ovaj članak sadrži mnogo lažnih podataka i sigurno nije NPOV. Nevjerojatno je da jedan članak na hrvatskoj wikipediji sadrži ovoliko anti-hrvatske propagande. Navesti ću neke ne istine:

  • U dijelu "Herceg-Bosna" cijeli dio o Posavini je temeljen na 3 izvora, od kojih je Poskokov čista glupost, jer donosi izjavu Josipa Boljkovca koji nema apsolutno nikakve veze sa zbivanjima u Posavini. Što znači da ostaju 2 izvora iz Nacionala, na kojima vi temeljite cijeli taj dio o "izdaji" Posavine.

Posavina se jednostavno nije mogla održati, i ovakvim tezama nije mjesto u enciklopedijskom članku, evo što je napisao Davor Marijan o tome u svojoj knjizi "Smrt oklopne brigade":

"Posavina je za Vojsku Srpske bila "bitka svih bitaka", odnosno biti ili ne biti, za koju su angažirali sve što su mogli. Za Hrvatsku vojsku, i za HVO bila je prezahtjevna, kako na taktičkoj tako i na strateškoj razini."

  • Dio Bošnjačko-hrvatski sukob je apsolutno netočan, cijeli taj dio je napisan protiv Hrvata, i potpuno je na strani Muslimana.

Odmah greška na početku i navodni dogovor Srba i Hrvata u Grazu. Ovaj "dogovor" je u rangu sa "dogovorom" sa sastanka u Karađorđevu između Tuđmana i Miloševića, znači jedan obični mit.

Jose Cutiliero je u razgovoru za Blic 2005. godine rekao da je Alija Izetbegović bio pozvan na sastanak u Grazu, koji je bio nastavak pregovora iz Lisabona (koje je Alija Izetbegović napustio), ali je Izetbegović odbio doći. Nakon sastanka izdano je priopćenje za javnost, koje je preneseno u cijelini u svim informativnim emisijama. Hrvatska strana je preuzela obvezu da izvjesti Izetbegovića o tijeku pregovora i zaključcima iz Graza, što je Mate Boban i učinio u Splitu nekoliko dana nakon sastanka. Toliko o "dogovoru" u Grazu.Trejning (razgovor) 15:05, 8. siječnja 2010. (CET)[odgovori]

Nađi taj tekst u Blicu pa će se taj dio promjeniti. Ovo je prvi put da za to čujem (na bilo kojoj wiki).
Bivši načelnik Glavnog stožera Hrvatske vojske Petar Stipetić je veoma dobar izvor za pad Posavine. Njega je veoma, veoma teško ignorirati.
Ako izuzmemo hercegovačke izvore 95 % ostalih se slaže da je Herceg-Bosna počela rat protiv legalne vlade BiH. Druga stvar je što je Sarajevo to iskoristilo .......--Rjecina2 (razgovor) 21:33, 8. siječnja 2010. (CET)[odgovori]
Kako možeš da govoriš o nekoj "legalnoj vladi" kada su početkom rata u toj vladi ostali još samo pola legalno i demokratski izabranih članova vlade, dok je druga polovina napustila tu vladu? Ta vlada je bila toliko legalna koliko je bila i vlada Jugoslavije, nakon što su je napustili predstavnici svih Republika osim Srbije i Crne Gore. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 77.3.148.238 (razgovordoprinosi)
Ako ne griješim Bosna i Hercegovina ima demokratski izabranog premijera (Jure Pelivan 1990 - studeni 1992) i predsjednika (Alija Izetbegović) što znači da ima legalnu vladu. Kljujić ima dobar argument da vlada prestaje biti legalna to jest postaje muslimanska kada ga Alija smjenjuje. Razlog za tu nelegalnost je u činjenici da je Kljujić bio izabran, pa ga Izetbegović nije mogao smjeniti, ali to se događa 1993 ili 1994 pa je nevažno za priču.
S druge strane Jugoslavija u zimi 1991/1992 godina nema vladu jer nema niti predsjednika niti premijera pošto su oboje podnijeli ostavke--Rjecina2 (razgovor) 20:07, 17. svibnja 2010. (CEST)[odgovori]

Na žalost tog teksta iz Blica nema na internetu, tražio sam ga, ali ga nema. Raspitat ću se pa ako nađem izdanje kod prijatelja skenirat ću i postaviti ga.

Ovaj razgovor iz Nacionala se ne može uzeti kao vjerodostojan izvor, jer je to osobno gledište Petra Stipetića, koji baš i nije dobar u svojim procjenama. On je 1992. u izvještaju za Franju Tuđmana rekao da su 108. brigada i 101. brigada HVO-a kukavički napustile bojišnicu, iako je u Posavini poginulo 2000 ljudi. A danas priča drugu priču.

Ja sam kao izvor uzimao knjigu "Smrt oklopne brigade" od Davora Marijana, koja je među najboljim knjigama što se bave Domovinskim ratom, a ti 2 članka iz Nacionala sumnjive kvalitete.

"legalna vlada BiH", "hercegovački izvori", ti mi djeluješ kao da si izgubljen u prostoru i vremenu. Biti će ovo zanimljiva diskusija, jer ti vjeruješ da su Hrvati napali Muslimane. Zasad ostavi postrani ovo o Posavini i Gracu, o tome ćemo kasnije...

Herceg-Bosna napala Muslimane[uredi kôd]

Molio bih te Rječina2 da mi objasniš kada je "Herceg-Bosna počela rat protiv legalne vlade BiH". Trejning (razgovor) 13:24, 9. siječnja 2010. (CET)[odgovori]

Postoje razna mišljenje o datumu ali mene ti to ne zanima.
Važni su jedino izvori a kao primjer ću navesti sudski slučaj protiv Rajića koji govori:
"continuous military action by the armed forces of Croatia in support of the Bosnian Croats against the forces of the Bosnian Government "
Ako želimo novinske izvještaje iz doba rata:
"The fighting between the Bosnian Government Army and the Croatian nationalist force.
Nisam izgubio niti 5 minuta u traženju. Sviđalo se to nama ili ne u ovom ratu su postojale vojne snage i vlada Bosne i Hercegovine s jedne strane, na drugoj su bili srpski pobunjenici, a na trećoj Herceg Bosna koja je mijenjala strane u ratu. To dokazuju sudski izvori kao i mnogi drugi izvori koji zadovoljavaju opća wiki pravila neutralnosti--Rjecina2 (razgovor) 01:02, 10. siječnja 2010. (CET)[odgovori]

Cijeli ovaj članak je napisan bez veze, kao da mu je namjera da izjednači Hrvate sa Srbima. Zašto se u članku spominju Ahmići (120 žrtava) i Stupni Do (37 žrtava), a ne spominju se masakri nad Hrvatima, kao npr. Uzdol (29 žrtava), Trusina (22 žrtve), Doljani (37 žrtava), Križančevo Selo (74 žrtve)...

I kako to da se u dijelu Bošnjačko-hrvatski sukob koristi materijal iz optužnice, znači nešto što nije dokazano?

A što se tiče neutralnih izvora, zar nisu članci Davora Marijana, i mnoge knjige koje se bave Bošnjačko-hrvatskim sukobom vjerodostojnije od sumnjivo neutralnih članaka NY Timesa? Pokušat ću u narednih par tjedana barem pokušati ispraviti dio Bošnjačko-hrvatski sukob. Trejning (razgovor) 20:52, 11. siječnja 2010. (CET)[odgovori]

Ako imaš neki izvor s suđenja bosanskom generalu Enveru Hadžihasanoviću i zbog kojih zločina je on osuđen biti će mi zadovoljstvo to ubaciti u tekst (vidio si da ga spominjem u tekstu)
Po pitanju hrvatskih zločina ja ih spominjem samo 2. Svi ostali su srpski osim ovog spominjanja generala od kojeg će mi biti zadovoljstvo napisati za što je on osuđen. CIA je procjenila kao su 90 % zločina počinili Srbi i ideja je da pri navođenju zločina bude sličan omjer što znači da se minimalno u tekstu piše o bosanskim ili hrvatskim zločinima.--Rjecina2 (razgovor) 08:47, 12. siječnja 2010. (CET)[odgovori]

Dajte sredite malo ovaj članak, zanemarili ste brojne pokolje nad Hrvatima, isto kao što ste oblatili Herceg-Bosnu i cjelokupnu ulogu Hrvata u ratu u BiH! --Mostarac (razgovor) 13:52, 18. prosinca 2010. (CET)[odgovori]

Republika Srpska[uredi kôd]

Po kojoj osnovi se ovdje tvrdi da su Srbija i Crna Gora stvorile Republiku Srpsku? RS su proglasili Srpski članovi predsjedništva Bosne i Hercegovine, tj. Bosanski Srbi. Čitajući ovaj članak čitaoc bi moga pomisliti da su se Bosanski Muslimani, Bosanski Srbi i Bosanski Hrvati skupa borili protiv Srbije, Crne Gore i Hrvatske. To ovako nije bilo!— Prethodni nepotpisani komentar napisao je 77.3.148.238 (razgovordoprinosi)

Da Bosanski Srbi su je proglasili, ali Srbija i Crna Gora su je svojom vojskom stvorili. Ako želiš usporedbu:Ustaše (Kvaternik) su proglasile NDH, ali su je Njemačka i Italija svojom vojskom stvorile--Rjecina2 (razgovor) 20:07, 17. svibnja 2010. (CEST)[odgovori]

Uklanjanje informacija[uredi kôd]

Suradnik:Mostarac opetovano uklanja informacije s izvorom. To ne bi trebao raditi dok ne nađe izvor (kojeg naravno nema) da se to nije dogodilo ili da se dogodilo suprotno. Moj izvor je presuda ICTY-a, koja je napravljena pod pokroviteljstvom Ujedinjenih naroda. Mostarčevi izvori su hercegbosna.org.

Ovdje trebaju reagirati administratori. --Wustenfuchs 15:17, 12. rujna 2011. (CEST)[odgovori]

Mostarčev izvor je knjiga Ivice Mlivončića Zločin s pečatom. U toj knjizi, taj tvoj povod rata ili početak rata je jedan samo manji incident, koji je spomenut u članku Bošnjačko-hrvatski sukob, ali ne i ovdje jer bi bilo predugo.
Wikicitati »U lipnju 1992. godine, u Novom Travniku vojnici Armije BiH skidaju zastavu bosanskohercegovačkih Hrvata s policijske postaje i pale je javno. Zbog toga borbe traju dva dana. U njoj gine nekoliko vojnika Armije BiH, a ranjeni su i neki vojnici HVO-a. U Uskoplju pripadnici Armije BiH napastuju časnu sestru, a u Kožlićima kod Visokog ubijena su četiri hrvatska civila.«

I sada ti od toga incidenta, bilo ih je još praviš početak sukoba. Zašto? Možda da bi mogao dodati zastavicu HOS-a, koji sa tim ratom nema, ama baš nikakve veze! --Mostarac (razgovor) 16:17, 12. rujna 2011. (CEST)[odgovori]

Za sada se ne bih miješao u ovo tko je prvi počeo (HVO vs ARBiH), ali HOS kao organizacija, NIJE sudjelovao u hrvatsko-bošnjačkom sukobu. Pojedine jedinice jesu se stavile na stranu HVO-a tijekom eskalacije sukoba (HOS u Vitezu, Prozoru itd.), ali uspustva vrha HSP-a vojnicima HOS bila su da se ne miješaju u taj sukob.--Starčevićanac (razgovor) 16:43, 12. rujna 2011. (CEST)[odgovori]
Starčevićanac, vjerujem da si u HOS upućen bolje od mene.
Mostarac, silovanje/napastovanje časne sestre je ništa, paljenje zastave je ništa. Očito ne znaš kako počinju ratovi. Zbog silovanje sigurno ne, niti zbog paljenja zastave. To je tako blesavo. Onda bi Srbija trebala napadat Hrvatsku svake utakmice Dinamo-Zvezda i obratno. Rat počinje kad jedna armija opali metak na drugu. Ne mogu vjerovat da ovo moram pisat.
I zašto uporno uklanjaš to da je HVO napao ARBiH? Činjenica. Očito da ti smeta, to mi govori samo da si subjektivan oko takvih tema, a tada je jako teško vodit konstruktivnu raspravu. Većina knjiga govori da je rat pošao 19. lipnja 1992. i ti imaš tu jednu knjigu, koja uopće ne navodi kada je pošao rat, ako smijem primijetiti, i to je to. Pa to je katastrofa, ja evo, vjerujem, već mjesec dana s tobom raspravljam o istom. I vazda guraš te neke knjige koje izda HDZ, a moje izvore, kojih ima više, i koji su zasigurno neutralniji, ignoriraš. --Wustenfuchs 18:21, 12. rujna 2011. (CEST)[odgovori]

Prozor kao početak sukoba odgovara i Davoru Marijanu i Vojnoj povijesti, magazinu Večernjeg lista i većini hrvatske javnosti. Ali ti kao da živiš u svijetu teorija zavjera pa stalno nešto izvrćeš i ubacivaš, kao da si otkrio Ameriku. Taj incident je spomenut i on nikako nije početak rata. Tvoji izvori nisu nikako neutralniji, tvoji izvori su antihrvatski, huškački i tračerski! Bez uvrede. Zastava je svetinja svakom normalnom Hrvatu, pogotovo u gradu, kojeg kontroliraš. HVO je držao Novi Travnik, ne možeš ti ili neki treći paliti hrvatsku zastavu. To je jedan obični incident zbog kojeg je bilo malo puškaranja, ali to nije početak rata, koji ti uporno guraš! --Mostarac (razgovor) 20:02, 12. rujna 2011. (CEST)[odgovori]

Ma da, malo puškaranja, ljudi igrali Call of Duty. Očito nisi bio u stanju pročitati zbog čega je HVO pokrenuo napad. Moji izvori su neutralni, knjige doktora znanosti, tvoj izvor je hercegbosna.org. Toliko. --Wustenfuchs 14:08, 13. rujna 2011. (CEST)[odgovori]
HercegBosna.org samo prenosi također radove doktora znanosti. Možda si ga ti igrao pa i ne shvaćaš rat u BiH i Hrvatskoj. Hrvatska javnost kao početak bošnjačko-hrvatskog sukoba priznaje Prozor '92. E sad, kako se tebi taj datum ili mjesto ne sviđaju (možda zato jer je HOS već odavno asimiliran), što mi tu možemo? Ne možemo mjenjati povijest zbog tebe, smiri doživljaje. Ovaj tvoj napad od kojeg želiš napraviti neki početak sukoba je obični incident nastao zbog paljenja hrvatske zastave. Nakon toga incidenta, HVO i Armija su koliko-toliko surađivali u Novom Travniku, znači nije odmah izbio sukob. Nemamo tu više što pričati. Ako još jednom počneš otkrivati toplu vodu, javit ću administratorima pa neka oni vide što će uraditi. --Mostarac (razgovor) 16:19, 13. rujna 2011. (CEST)[odgovori]
Javi ti njima odmah za moja dejstva. To i ne mora stajati u infookviru kao početak sukoba, ali zašto brišeš taj podatak? --Wustenfuchs 17:37, 13. rujna 2011. (CEST)[odgovori]

Agresija na BiH[uredi kôd]

Kad je počela agresija na BiH? Evo kad Zakon o pravima branitelja i članova njihove obitelji.
"Braniteljem, u smislu ovoga Zakona, smatra se pripadnik Armije Republike Bosne i Hercegovine, Hrvatskog vijeća obrane i policije nadležnog tijela unutarnjih poslova (u daljnjem tekstu: Oružane snage) koji je sudjelovao u obrani Bosne i Hercegovine (početak agresije na općinu Ravno) od 18.09.1991. do 23.12.1996. godine, odnosno do prestanka izravne ratne opasnosti i koji je demobiliziran rješenjem nadležnoga vojnog tijela, te osoba koja je sudjelovala u pripremi za obranu i u obrani Bosne i Hercegovine u vremenu prije 18.09.1991. godine, a koja je angažirana od nadležnih tijela."
Zakon stupa na snagu narednoga dana od dana objave u “Službenim novinama Federacije BiH”.
U potpisu:

  • predsjedatelj Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Slavko Matić
  • predsjedatelj Zastupničko doma Parlamenta Federacije BiH Muhamed Ibrahimović

Tako da ovo nitko ne smije tumačiti kao nečiju pristranost, samo zato što govore drukčije od BBC-a ili Reutersa. Ovo je službeni podatak. [6] Kubura (razgovor) 05:55, 3. rujna 2012. (CEST)[odgovori]

Jedno jednostavno pitanje: pokaži mi jednu emisiju ili novinski članak, hrvatski ili strani, iz 1991. koji već tada spominje rat u Bosni?--Seiya (razgovor) 08:21, 3. rujna 2012. (CEST)[odgovori]
 Komentar: Od 18. 9. 1991. godine (dan napada na selo Ravno) do 23. 12. 1996. godine (dan ukidanja neposredne ratne opasnosti u Bosni i Hercegovini)!
 Komentar: Seiya, jes' li ti čitao (COBISS.BH) Suzbijanje negativnih sociopsiholoških uticaja društvene krize na ljudski činilac opštenarodne odbrane i moral rezervnih vojnih starješina : tema za obuku RVS u SRVS u 1991. godini / autor Milenko Jovičević
Da je kao posljedica agresije srpske fašističke jugosoldateske i nahuckanih srpsko—crnogorskih rezervista poginuo samo jedan čovjek, srušena samo jedna kuća, to bi značilo početak obrane hrvatskoga i bošnjačkoga naroda. Narod se ima pravo braniti od nasilja i agresije.
Čitaj Seiyo:
  • „U selu Kijev Dol u trebinjskoj općini četnici poklali 18 Hrvata?” ― Večernji list, br. 10150, 20. studenoga 1991., str. 7.
  • „Od sela ostala samo prašina” ― Večernji list, br. 10178, 18. prosinca 1991., str. 9.
  • Tek je polovicom studenoga iz Sarajeva iznesena ideja o slanju snaga pričuvne policije u Ravno [...] („Čekanja više nema” ― Večernji list, br. 10143, 13. studenoga 1991., str. 9.)
  • Tako je tek nakon mjesec dana poslana jedna komisija koja je 31. X. ušla u dio Ravnoga. („Genocid nad Hrvatima” ― Večernji list, br. 10132, 2. studenoga 1991., str. 10.)
  • Pismo Dražena Budiše, ministra u Vladi Republike Hrvatske, Aliji Izetbegoviću ― Večernji list, br. 10150, 20. studenoga 1991., str. 5.
    • Osobito dobro pročitaj što u tom pismu piše.
  • "Uskrsnuće bosanske države" ― Slobodna Dalmacija, br. 14815, 28. veljače 1991., str. 9. (Vladimir Srebrov).
  • "Što Alah da" ― Večernji list, br. 10151, 21. studenoga 1991., str. 2.
  • Tihomir Bradvica, Hrvati u župi Ravno ― povodom ovojesenjskog razaranja. U novinama: Kršni zavičaj : hercegovački informativni zbornik za vjerska društvena pitanja, Humac, 1991., br. 24., str. 82.
  • "Nakon progona pljačka" ― Večernji list, br. 10135, 5. studenoga 1991., str. 10.
 Komentar: Novinski tekstovi su obrađeni u ovom radu: Jakša Raguž, Zločin u Kijevu Dolu – prvi akt genocida nad Hrvatima BiH // Motrišta, br. 31., Mostar : Matica hrvatska, rujna 2004., ISSN 1512-5475, str. 26. – 74. -- — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 89.201.184.93 (razgovordoprinosi) 01:02, 5. rujna 2012. (CEST)[odgovori]
Da odgovorim ukratko.
"Da je kao posljedica agresije srpske fašističke jugosoldateske i nahuckanih srpsko—crnogorskih rezervista poginuo samo jedan čovjek, srušena samo jedna kuća, to bi značilo početak obrane hrvatskoga i bošnjačkoga naroda. Narod se ima pravo braniti od nasilja i agresije"
Samo je pitanje da li se zbog jedne srušene kuće isplati uključiti cijelu državu u rat. Ovo je, međutim, ipak daleko drugačija situacija. Samo sam ilustrirao manjkavost argumenta. Nadalje:
Broj novinskih izvora i članaka: 9. Broj članaka u kojima se spominje rat: 0. Nitko ne spori što se događalo u Ravnom, no zar nije očito da je to bio dio dubrovačke kampanje? Započeti rat u Bosni u Ravnom je strateški potpuno besmisleno. A svi ovi članci odnose se na granična područja sa Hrvatskom, što je još jedan indikator da se radi o dijelu Domovinskog rata.
Nadalje, jedan okršaj ili oružani incident ne znači neophodno odmah i rat. Primjerice, Oružani sukob na granici između Izraela i Egipta, ubijen izraelski vojnik i tri militanta i Oružani sukob na granici Makedonije i Kosova! Zar bi po tebi to značilo da sada traje rat između Izraela i Egipta? Ili da je počeo rat između Makedonije i Kosova?
Sjećate li se Izetbegovićeve izjave: "Ovo nije naš rat"? I imao je pravo. Tada to još nije bio njegov rat. Postao je tek u travnju 1992. Tko može ozbiljno reći da je rat u Bosni počeo 1991. a da to nitko tada nije ni znao? I kakav je to rat u kojem se niti Arkan niti kompanija nisu uključili ozbiljno do travnja 1992? Ili rat u kojem se potpuno normalno održava referendum u cijeloj državi u ožujku 1992., bez većih problema? Ponavljam, oružani incidenti nisu isto što i početak rata.
Koliko je vaš argument snažan govori dovoljno i podatak da ste iz Zakona uzeli samo navodni datum početak rata (18.09.1991.) ali ne i navodni datum završetka istog (23.12.1996.). Dakle, što će biti? Ne možete imati i ovce i novce. Ili ćete uzeti i 23.12.1996. kao navodni završetak rata ili ćete oba datuma izbaciti.--Seiya (razgovor) 10:08, 26. rujna 2012. (CEST)--Seiya (razgovor) 10:08, 26. rujna 2012. (CEST)[odgovori]

Pokušat ću u fino s tebom:
"I kakav je to rat u kojem se niti Arkan niti kompanija nisu uključili ozbiljno do travnja 1992? Ili rat u kojem se potpuno normalno održava referendum u cijeloj državi u ožujku 1992., bez većih problema?"
Arkan se jest bio uključio. No sam on nije mjera rata. Hrv. ga je policija nakon obavještajne akcije prosinca 1990. uhitila u Dvoru na Uni (iz koje je republike ušao onamo?), jer su doznali da dolazi ubiti predsjednika Tuđmana. [7]
O (ne)normalnim uvjetima održavanja referenduma u BiH - neka to to ne zavarava.
Velikosrbi su se služili taktikom t.zv. "malog rata" odnosno kako to admiral Domazet Lošo naziva "sukobom niskog intenziteta" ("da se u sukobu niskog intenziteta, uključujući sprečavanje i uklanjanje izvanrednih prilika i protuudare s distance, energično porazi neprijatelj i zaštiti Jugoslavija" odnosno, što je sadržaj operativnog plana uporabe JNA.).[8] Za jednu dionicu rata baš navodi "Za rat u Bosni i Hercegovini (razdoblje prosinac 1991.- siječanj 1992.) JNA ustanovljuje 2. i 4. VO sa zapovjedništvima u Sarajevu, odnosno Podgorici").
Ne izvodi se zalet operacije Barbarosse niti bitka za Kursk.
Nego sve kao neka "puškaranja", tako da svijet popuši priče o nekim malim incidentima. A u stvari te gospodarski iscrpljuje, turisti bježe, nema pritoka deviza, poslovne transakcije propadaju jer nisu sigurni da ćeš im platiti isporučenu robu niti da ćeš im isporučiti robu koju su ti platili (osiguravajuće kuće ti ne priznaju rizik).
Svijet je Hrvatsku (i poslije BiH) izbjegavao jer je dugo vremena vjerovao Beogradu. Barem oni koji zbilja nisu znali. Oni koji su vrlo dobro znali cijelo vrijeme što Srbija izvodi, preko tog "malog rata" mogli su se praviti blesavi i mazati oči ostatku svijeta što Srbija čini, odnosno mogli su pokrivati nedjela svoje miljenice (neki od tih moćnika su to doslovno isticali) Srbije za koju su bezočno i besramno radili, cijelo joj vrijeme pokrivajući nedjela. Kubura (razgovor) 03:02, 27. rujna 2012. (CEST)[odgovori]

Moždas imaš pravo u svezi "rata niskog intenziteta", ali svejedno se ne uklapa u priču, a i zbog toga što nisi odgovorio na tri najvažnija pitanja:
  1. "Nitko ne spori što se događalo u Ravnom, no zar nije očito da je to bio dio dubrovačke kampanje? Započeti rat u Bosni u Ravnom je strateški potpuno besmisleno. A svi ovi članci odnose se na granična područja sa Hrvatskom, što je još jedan indikator da se radi o dijelu Domovinskog rata?"
  2. "Sjećate li se Izetbegovićeve izjave: "Ovo nije naš rat"? I imao je pravo. Tada to još nije bio njegov rat."
  3. "Koliko je vaš argument snažan govori dovoljno i podatak da ste iz Zakona uzeli samo navodni datum početak rata (18.09.1991.) ali ne i navodni datum završetka istog (23.12.1996.). Dakle, što će biti? Ne možete imati i ovce i novce. Ili ćete uzeti i 23.12.1996. kao navodni završetak rata ili ćete oba datuma izbaciti?"
Uzgred, Arkan je pušten ubrzo nakon uhićenja pa se to i dalje kosi s tvojom tezom - ako je bio rat u Bosni već tada, što su on i drugi radili od studenog 1991. do ožujka 1992.?
I četvrto važno pitanje:
  1. Koja je logika krenuti u listopadu 1991. u osvajanje Bosne ako je ona sve do referenduma u ožujku 1992. bila dio Jugoslavije, tj. pod upravom Beograda?--Seiya (razgovor) 08:18, 27. rujna 2012. (CEST)[odgovori]

Pa u "ratu niskog intenziteta" i jest bio trik. Prouči malo što je pisao Domazet Lošo o tome i o strategiji realne prijetnje.
1) Nema to u međunarodnom pravu "mislio sam gađati drugi državu, a to što sam slučajno to činio iz tvoje zemlje, nema veze". Lupež je i onaj koji pljačka i onaj koji drži ljestve i onaj koji drži svijeću.
To je isto kao da ne možeš zapaliti nečiju kuću iz udobnosti svog stana, pa onda dođeš iz susjedove kuće baciti Molotovljev koktel na kuću ciljane osobe.
No ovdje je stvar još i gora, jer je razoren teritorij druge države (BiH).
2) Stoga Izetbegovićevo "ovo nije naš rat" ne stoji. Zapravo to nereagiranje teško kompromitira BiH, jer BiH ispada kao agresor na Hrvatsku.
Znaš li da su u Stolcu Muslimani bacali cvijeće na tenkove JNA koji su išli na Hrvatsku? Čak se i danas ljudi žale koliko je kod mostarsko-stolačkih Muslimana mržnja prema Hrvatima izrazito snažna, izrazito više nego u srednjoj Bosni i da se je to zadržalo i nakon rata, dok u ostatku BiH to baš i nije!!! Naime, kroz desetljeća Jugoslavije došlo je na to da su im Srbi nekako uvijek bili više bliskiji, paljenje na jugoslavenske filmove i te šeme, dok su im Hrvati bili "seljaci", "rušitelji idilične Jugoslavije", "došle".
Pazi, sve to ostavlja mogućnost - ne kažem da je to zbilja tako bilo - da su u vrhu SDA i vrhu SDS-u bili u dosluhu, na način da su u SDS-u glumili zloću, a SDA dobricu "nemam ja ništa s tim, nemoj mene kriviti" (dobrog i zlog policajca), a da su poslije imali dijeliti nekakvi plijen po nekom ključu.
No prije svega nas se tiče to što je iz BiH pucano po RH, odnosno po bh. Hrvatima. I brine zašto kad se naškodi nečem hrvatskom u BiH, to se onda "ne tiče BiH"??? Kao da Ravno nije BiH? Pa tko tu dijeli BiH?
Naziv članka je "rat u BiH". To znači bilo koji rat - ne mora nužno govoriti o velikosrpskoj agresiji koja se je usmjerila na muslimanski narod ili na osvajanje cijelog teritorija BiH. Dovoljno je što su pucali po Hrvatima u BiH, a onda još dodaj što su zapucali na Hrvatsku i što su hrv. snage uzvratile.
3) O nadnevku završetka rata - stoji da bi se moglo staviti 23. prosinca 1996. godine. Naime, ratni mač visio je i dalje državi BiH nad glavom. To je ono što govorim da prestanak borbenih djelovanja ili potpisivanje mirovnog sporazuma ne mora nužno biti kriterijem za kraj rata.
Ako si čitao o NATO-voj intervenciji na Kosovu, jedan od razloga te intervencije nije bilo samo Kosovo, nego što se Srbija izmotavala pa je i dalje na neki način držala snage u BiH.
Što se tiče Arkana - on je razmijenjen. A što je činio "od studenog 1991. do ožujka 1992." - taj nije zalijevao ruže za to vrijeme. No on nije mjera rata.
4) Pa kao da su morali ići osvajati Bosnu. Rat je i kad ubijaš nečije stanovništvo (Hrvate) i spališ mu imovinu. Ne mora sve biti osvajanje teritorija da bi nešto bilo rat. A ovdje su ubijali bh. Hrvate, uništavali im imovinu i s teritorija BiH napali RH.
Uz sve to imaj na umu da su se na hrvatskoj strani borili i bh. Hrvati, a bilo je i bh. Muslimana (hvala Bogu, i oni su imali onih koji su vidili zbilju, piše ti u časopisu Vojna povijest), kako u HV-u, tako i u HVO-u. Od čega su poginuli u tom razdoblju na tom bojištu?
Evo ti i o stonskom bojištu [9] [10] [11] [12]. Imaš i crnogorske vojne izvore (podlistak u 7 nastavaka [13], pisao je zapovjednik Trećeg bataljona Desete crnogorske brigade u ratnim zbivanjima 1991. godine, od početka srpnja (!!!) do kraja studenoga na poprištu sukoba koje je bilo od Dubrave u Hercegovini do Majkova pored Slanog u Hrvatskoj.
Jedna napomena. Ona inačica članka koju smatrate spornom nije moja, nego jednog IP-a [14].
I tako Vi, kolego Seiyo, pišete da ja pišem "znanstvenu fantastiku" [15] koju su, gle čuda, potvrdile i jedna i druga zaraćena strana. Pa zar ćemo se povoditi za inozemnim Wikipedijama? Kao da oni znaju bolje od nas koji smo bili ovdje. Kubura (razgovor) 18:38, 28. rujna 2012. (CEST)[odgovori]

Moj rad na članku[uredi kôd]

Napisao 10 članaka u sklopu serije o povijesti Bosne i Hercegovine, a usporedno radim i na članku povijest Bosne i Hercegovine. Tako da ću raditi i na ovom članku kako bismo ga stilski doradili i od priče, u kojoj nažalost ima slabo kronologije, napravimo dobar članak.

Već u samom početku sam razjasnio zagonetke oko početka rata i nazvilja rata kod naroda u Bosni i Hercegovini i široj okolini. U predlošku sam sredio sve. E sad, sviđa mi se jedna teza s bošnjačke wikipedije, koja za pretpočetak uzima Ravno (1. listopada 1991.), a za početak Bijeljinu (1. travnja 1992.), no činjenica je da mi Hrvati uzimamo za početak Ravno, a Bijeljinu za eskalaciju rata.

Još ću to tijekom pisanja članka razjasniti. To pokazuje i ovaj jučerašnji video sa Federalne televizije, koja je dobro izkontrolirana od strane SDP-a. Ipak, urednik emisije Vlado Marić, Hrvat za početak rata uzima napad na Ravno. To će se naći na rijetko kojoj drugoj tv u BiH jer je Hrvati nemaju.

Zamolio bih Vas da se trznete iz sna i postane wikipedijski Hrvati odnosno logični ljudi. To znači da moramo razaznati jasnu razliku imeđu Republike Srpske i Herceg-Bosne. Još u kolovozu 1990. izbija srpska pobuna u Hrvatskoj, a početak rata je tamo negdje na početku ili kraju ožujka 1991. U hrvatskom narodu, u to vrijeme vlada takva euforija i nacionalni zanos, kakav se rijetko kada javiti.

Dakle, hrvatski narod je jedan, jedistven, ne poznaje granice između RH i BiH i želi samostalnu državu nakon toliko godina. Odbacite neku fikciju napravljenu u medijima da su Hrvati u RH good guys jer žele svoju državu, a ovi u BiH bad guys jer se žele ocjepiti od Bosne i Hercegovine. Zapravo, ovi drugi su bili toliko izgubljeni (i dan danas su) da tijekom rata ne znaju je li se bore za Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu ili Herceg-Bosnu. Čuveni uspjeh referenduma može se zahvaliti Crkvi nikom više, koja je pozvala da se glasa ZA.

Još u prvim stadijima Domovinskog rata, mnogo je Hrvata iz Bosne i Hercegovine u obrani Hrvatske, a jedan od većih djela urađenih za Hrvatsku je zaustavljenje tenkova u svibnju 1991., u Pologu, između Mostara i Širokog Brijega. Sad dolazimo do onoga najvažnijeg, želim reći da srpske autonomne oblasti, koje su poslije ujedinjene u RS, nikako ne može biti isto što i Hrvatska zajednica Herceg-Bosna. Dakle, Hrvati se samoorganiziraju zbog velikosrpske agresije i odsudstva središnje vlasti u Sarajevu.

Još ću to u članku razjasniti tijekom pisanja. --Mostarac (razgovor) 18:41, 2. listopada 2012. (CEST)[odgovori]

Moguća uporaba[uredi kôd]

Uloga UN-a[uredi kôd]

Masovno naoružavanje Srba u Bosni i Hercegovini nije prošlo nezamjećeno od međunarodne zajednice tako da američki ministar vanjskih poslova James Baker tijekom rujna 1991. godine upozorava Vijeće sigurnosti [1] na ratne pripreme, ali na to upozorenje zapadnoeuropske velesile ne reagiraju, a one su prijašnjim dogovorom s SAD dobile prioritet u rjevanju jugoslavenskog problema jer se on događa u Europi i ona ga mora rješiti. Bakerov neuspjeh u pokretanje međunarodne zajednice će ponoviti bosanskohercegovački predsjednik Alija Izetbegović koji u rujnu 1991. traži da zapadna Europa stvori fond iz kojeg bi se isplaćivala primanja pripadnicima Jugoslavenske Armije na području Bosne i Hercegovine u pokušaju dobivanja njihova lojalnost [2], ali taj prijedlog je bio odbijen kao i onaj iz prosinca 1991. kojim se traži slanje vojnika UNa kako bi se spriječilo izbijanje rata [3]. Jedini odgovor na krizu postaje embargo na uvoz oružja za Jugoslaviju čime se oduzela mogućnost Bosni i Hercegovini na samoobranu [4]

Uloga Hrvatske[uredi kôd]

U ratu su sudjelovali Srbija i Crna Gora koje su započele agresiju i stvorile paradržavu imena Republika Srpska. Iste su sa teritorija BiH napale Hrvatsku, što državni vrh BiH dugo vremena nije propisno sankcionirao [5]. Hrvatska je stoga morala odmah u prvoj fazi Domovinskog rata morala ići braniti svoj teritorij ulaskom u BiH, budući da su s teritorija BiH granatirani Dubrovnik, Slavonski Brod, Županja i ini gradovi. Kad se agresijom jugoslavenske vojske i srpskih paravojnih snaga okrenula na BiH, Hrvatska je igrala ključnu ulogu u upravljanju i okončanju humanitarne krize nastale velikosrpskom agresijom. U cijelom ratnom razdoblju je prihvatila tri izbjeglička i prognanička vala iz BiH, skrbivši se za više od 500.000 izbjeglica[6] (2001. je još 130.000 izbjeglica iz BiH bilo smješteno u Hrvatskoj![6])i prognanika iz BiH, stvorivši tako preduvjete da BiH kao država može preživjeti. U tom je razdoblju Hrvatska iz državnog proračuna za brigu o tim izbjeglicama izdvojila više od 1.000,000.000 (milijarde) američkih dolara[6]. Hrvatska koja je tijekom rata podržavala Hrvatsku zajednicu, poslije Republiku Herceg-Bosnu je bila u vojnom savezu s legalnim vlastima Bosne i Hercegovine, čije su snage (Armija Bosne i Hercegovine i Hrvatsko vijeće obrane) branile zemlju od agresije.

Žrtve[uredi kôd]

83 % svih civilnih žrtava su bili Bošnjaci, a od toga broja njih 30 % su bili žene i djeca [7]. Zavisno od različitih sudskih odluka Bošnjaci su bili žrtve genocida 1992. godine u dolini rijeke Drine [8], na području Doboja [9] kao i 1995. godine tijekom genocida u Srebrenici. Gotovo 47 % od svih poznatih žrtava (45,110 od 97,207) rata s punim imenom i prezimenom je bilo ubijeno tijekom početnog razdoblja srpsko-crnogorske agresije to jest između svibnja i kolovoza 1992. godine [10].

Zaštićene zone[uredi kôd]

Srpska vojna strategija za ovu godinu se svodi na likvidaciju enklava u istočnoj Bosni i Hercegovini koje su ostale pod kontrolom vladinih snaga. Zadnjih dana zime 1992/93 stragije bosanskih Srba o izgladnjivanju enklava propada zbog početka dostave hrane zračnim putem [11] što će dovesti do zajedničkog napada srpske vojske i vojske bosanskih Srba na enklave Konjević Polje, Cerska i Kamenica [12] i njihovo zauzimanja. Napadi na ostale enklave će bit zaustavljeni nakon što su proglašeni zaštićenim zonama.

Genocid[uredi kôd]

Ujedinjeni Narodi u listopadu 1992. godine dobivaju službeni izvještaj koji govori veoma jasno i nedvomisleno o situaciji u Bosni i Hercegovini [13]: "Zajedno s vojnim aktivnostima agresor je pokrenuo etničko čišćenje kako bi promjenio demografsku strukturu države i tako stvario uvjete za njenu podjelu ili drugim rječima govoreći kako bi dao međunarodnoj zajednici takozvane argumente za podjelu države" i "Agresor je doveo nesrpske stanovnike nekih gradskih područja u takvu situaciju koja bi dovela do njihovog istrebljenja putem ubojstava, psihičkog i fizičkog mučenja i nasilnog preseljenja. Već sada (listopad 1992.) postoje etnički očišćena naselja u kojima žive samo Srbi. Brojni primjeri istovremenog genocida protiv nesrpskog stanovništva uključujući međusobno udaljena naselja bez ikakve sumnje dokazuje da je ova zavjera organizirana unaprijed od ekstremnih lidera Srpske Demokratske Stranke", a generalni sekretar Ujedinjenih Naroda Boutros Boutros-Ghali je slično govorio pet mjeseci ranije to jest 29. svibnja 1992. kada govori 520,000 stanovnika protjeranih iz svojih stanova kao rezultat kampanje etničkog čišćenja [14].

Jedna od prvih međunarodnih organizacija koja ukazuje da se u Bosni i Hercegovini događa genocid nad Bošnjacima je Helsinki Watch koji o tome govori u prvom dijelu rata [15]. Mnogo kasnije dolaze i sudske presude povodom ovog genocida. Bavarski sud će osuditi srpskog "vojnika" Novislava Đajića za genocid na području grada Foče 23. svibnja 1997. godine [16] , a 26. rujna iste godine drugi srpski "vojnik" Nikola Jorgić je osuđen za genocid na području Doboja [17]

S druge strane u kontroverznoj sudskoj odluci Međunarodnog suda pravde u tužbi Bosne i Hercegovine protiv Srbije i Crne Gore zbog genocida sud će zaključiti da je na području Sarajeva, Banja Luke, Prijedora, Brčkog i Podrinja (kao i koncetracionim logorima) da je došlo da masivnog ubijanja Bošnjaka koje upućuje da je riječ o ciljanim ubijanjima. Ipak sud nije uvjeren na temelju dokaza da je masivno ubijanje Bošnjaka vršeno s ciljem uništenja Bošnjaka. Zbog toga u ovom slučaju nije riječ o genocidu. [18]. Bez ozbira na ovu kontroverznu presudu najvišeg svjetskog suda europski sud za ljudska prava će kasnije potvrditi presudu Nikoli Jorgiću kojeg je njemački sud bio osudio za genocid.

Masovna ubojstva Nesrba, silovanja nesrpkinjama i trgovanje njima (bijelo roblje), otvaranje koncentracionih logora za Nesrbe na području Republike Srpske su bile poznate činjenice za zapadnu međunarodnu zajednicu. Po rječima John Foxa djelatnika američkog ministarstva vanjskih poslova SAD je znao za logore otvorene od srpskih snaga za Nesrbe još u lipnju 1992. godine [19]. S druge strane Europa se pokušala pokrenuti u isto vrijeme, ali to će propasti, a britanski premijer John Major će se kasnije u svojoj autobigrafiji pohvaliti kako je blokirao pokušaj Nizozemske u ljeto 1992 godine da se optuži Srbiju za zločine u Bosni i Hercegovini [20].

Cijena ljudskog života[uredi kôd]

Nakon pada gradova u srpske ruke tamošnje nesrpsko stanovništvo je izgubilo sva ljudska prava. U takvoj situaciji srpski vojnici su počeli kupovati, prodavati i poklanjati Nesrbe, a prije svega tamošnji ženski dio stanovništva [21]. Tijekom sudskog slučaja je zaključeno da su pripadnici srpske paravojske na području Foče kupovali i prodavali silovane Bošnjakinje po cijenama od 200 njemačkih maraka za djevojčicu od 12 godina [22] i 500 njemačkih maraka za "ženu" od 15 godina [23]. U određenim slučajevima srpski vojnici su dopuštali svojim drugovima da siluju bošnjakinje u njihovom vlasništvu što je dokazano na suđenju Dragoljubu Kunarcu koji je za to tražio 100 njemačkih maraka [24]

Na područjima gdje su "regularne" snage Republike Srpske preuzele vlast cijene ljudskih života su bile više tako su na području Prijedora tamošnje srpske vlasti donijele ukaz da Nesrbi moraju platiti 10 000 njemačkih maraka po osobi kako bi dobili službenu dozvolu za odlazak. Osobe koje to ne plate, a pokušaju otići to čine protuzakonito [25]. Sveukupno 14 000 Nesrba s šireg područja Prijedora će biti ubijeno. U Bijeljini također pod potpunom kontrolom Republike Srpske cijena za bošnjakinju od 21 godine (plus dva mala djeteta) koja je bila godinu dana silovana u logoru za silovanja tako da je posijedila je bila njemačkih maraka što je za nju platio porodični prijatelj srpske nacionalnisti kako bi je spasio daljnjih patnji [26]. Sveukupno između 30,000 i 50,000 prije svega Bošnjakinja će biti silovana u prvom dijelu rata [27]

Posljednju cijenu ljudskog života je odredio Europski sud za ljudska prava koji određuje da Republika Srpska plati 32,500 američkih dolara za nestanak (ubojstvo) bošnjačkog zapovjednika Žepe Avde Palića koji je zarobljen i potom nestao tijekom pregovora s srpskim snagama 1995. godine.[28]

Logori[uredi kôd]

Nesrpskog stanovništvo na području Republike Srpske koje nije pobjeglo na vrijeme ili imalo novaca za kupiti slobodu je najčešće završilo u koncetracijskim logorima otvorenim na području cijele države. Najzlogasniji od njih će postati logor Omarska za područje Prijedora u kojem će biti ubijeno između 4 i 5 tisuća logoraša.[29][30]. Drugi poznatiji logori otvoreni od Republika Srpske su bili logor Trnopolje i logor Keraterm također za područje Prijedora, logor Manjača kod Banja Luke, logor Uzamnica kod Višegrada kao i mnogi drugi.

I tijekom Bošnjačko-hrvatskog sukoba bilo je logora za zatvorenike, kao što su logor Heliodrom, logor Dretelj i logor Bugojno.

Tijekom kolovoza 1992. godine vlada Bosne i Hercegovine optužuje Republiku Srpsku za postojanje stotinjak raznih vrsta logora u kojima se nalazi 95,000 Bošnjaka i Hrvata [31], a konačni broj logoraša će biti procjenjen na 200,000 [32].

Izvori[uredi kôd]

  1. Political Quarterly, 1994, stranica 22
  2. Lee Bryant:The Betrayal of Bosnia str.25
  3. Sabrina P. Ramet:Thinking about Yugoslavia
  4. Srebrenica Report point 492
  5. Slikovite su izjave predsjednika BiH Alije Izetbegovića: "Ne znam tko razara Vukovar", "Nije to naš rat, to je rat kršćana."
  6. a b c Nacionalna sigurnost i budućnost sv.1/2001. Ivica Kostović, Neven Henigsberg, Miloš Judaš: Hrvatska uloga u rješavanju humanitarne krize u Bosni i Hercegovini
  7. estimated from RDC
  8. Prosecutor v. Radislav Krstic - Trial Chamber I - Judgment - IT-98-33 [2001 ICTY 8 (2. August 2001.)]
  9. [http://www.preventgenocide.org/punish/GermanFederalCourt.htm Federal High Court makes basic ruling on genocide, Translation of Press Release into English Nr. 39 on 30. travanj 1999. ]
  10. JUSTICE REPORT: Bosnia's Book of the Dead, Balkan Investigative Reporting Network 21.06.2007.
  11. Serbs Reported Willing to Allow Muslims to Leave Overrun Area, NYT 05.03.1992.
  12. Svjedok protiv Miloševića govorio o angažiranju snaga iz Srbije, Index.hr 09.05.2003.
  13. BOSNIA AND HERZEGOVINA report for Office of the United Nations High Commissioner for Human Rights, 07.10.1992.
  14. U.S. SEEKS U.N. BAN ON YUGOSLAV TRADE OVER BOSNIA STRIFE, NYT 29.05.1992.
  15. Lee Bryant:The Betrayal of Bosnia
  16. Prosecutor v. Radislav Krstic - Trial Chamber I - Judgment - IT-98-33 [2001 ICTY 8 (2 August 2001)]
  17. Federal High Court makes basic ruling on genocide
  18. [http://www.icj-cij.org/docket/index.php?sum=667&code=bhy&p1=3&p2=2&case=91&k=f4&p3=5 Application of the Convention on the Prevention and Punishment of the Crime of Genocide (Bosnia and Herzegovina v. Serbia and Montenegro) Summary of the Judgment of 26.02.2007.]
  19. ABC news: While America Watched: The Bosnia Tragedy, prikazano u siječnju 1994
  20. John Major:The autobiography, stranica 537
  21. The American Society of International LawASIL: Judgment of Trial Chamber II in the Kunarac, Kovac and Vukovic Case, The American Society of International Law ožujak 2001.
  22. Suđenje Kunarcu, Kovaču i Vukoviću
  23. Suđenje Kunarcu, Kovaču i Vukoviću
  24. Suđenje Kunarcu, Kovaču i Vukoviću
  25. No Rules For Deaths, Vreme 17.08.1992.
  26. Žene žrtve silovanja pod udarom zakona, BIRN 18.05.2006.
  27. BOSNIA-HERZEGOVINA:ETHNIC CLEANSING AND THE RESPONSE OF THE INTERNATIONAL COMMUNITY
  28. Esma Palic - truth about a captured hero, Dani 18.01.2002.
  29. [1]
  30. [2]
  31. To Each his own Camp, August 10, 1992
  32. Žrtve torture u potrazi za pravdom, BIRN 28.09.2006.

Početak[uredi kôd]

[16] [17] Ovako, vidim da se ovdje stvari kuhaju [18] [19].
Nije mjerilo rata samo kad je opaljen prvi metak ili kad je netko ubijen. Ratno je djelovanje već kad nečije vojne snage prijeđu u teritorij druge države a da ta druga država nije pristala na to. Ako se ove brzo povuku, onda to ostane samo kao izgred, no ako ostanu, to je već okupacija. Ako se daljnji tijek stvari pođe u pravcu ubijanja, onda je već ta okupacija početak rata. Kubura (razgovor) 23:02, 1. prosinca 2012. (CET)[odgovori]

Ratno djelovanje je počelo kad pouzdani izvori kažu da je počelo. GregorB (razgovor) 16:42, 18. prosinca 2014. (CET)[odgovori]
Je, dobro si kaza, bit će da su puške pucale zbog svatova... Moguće da rata nije ni bilo - nema izvora, nema rata.--MaGaporuči mi 18:29, 18. prosinca 2014. (CET)[odgovori]
Točno tako. Za enciklopediju, ako nema izvora, nema ni rata. GregorB (razgovor) 18:35, 18. prosinca 2014. (CET)[odgovori]
Ma, 100% si u pravu. Blago tebi, ti si sigurno prespavao rat, ako uopće znaš što je to - bez enciklopedije.--MaGaporuči mi 18:41, 18. prosinca 2014. (CET)[odgovori]

Rekao bih da je prema većini izvora rat počeo 1992. Ako (neki) Hrvati vjeruju da je počeo još 1991., i da pola godine nitko za to nije znao, taj stav se može spomenuti u članku. U svakom slučaju za sve datume potrebni su izvori. GregorB (razgovor) 11:05, 13. lipnja 2015. (CEST)[odgovori]

Većini izvora? Dotični izvori negiraju napad na Ravno? Tko je napao i sravnio Ravno? Čitaš li ti članak i znaš li uopće gdje je Ravno?--MaGaporuči mi 19:46, 14. lipnja 2015. (CEST)[odgovori]
Naravno da nitko ne negira napad na Ravno, ali je neobično da je nakon njega nije bilo nikakvih borbenih djelovanja čitavih 6 mjeseci (koliko mi je poznato), i da su nam recimo u Dnevniku HRT-a ili u novinama tim povodom propustili priopćiti da je, eto, počeo rat u BiH. Da je do sukoba tada došlo, nije sporno, ali je sporno da taj sukob označava početak rata, i za to je potreban izvor. GregorB (razgovor) 19:55, 14. lipnja 2015. (CEST)[odgovori]
Neobično ili ne, pitaj ratne stratege, i usput objasni to isto stanovnicima Ravnoga. Probaj im progurati tezu da su bili u pitanju vojne vježbe s manevarskom municijom, tko zna, možda ti i povjeruju. Vjerojatno su stratezi imali "pametnijeg" posla oko Dubrovnika i ostalih bojišta u Hrvatskoj? Možda ćeš se složiti s izjavom tadašnjeg visokopozicioniranog BiH dužnosnika "To nije naš rat"? I opet ću te pitati: čitaš li članak gdje su navedeni izvori?--MaGaporuči mi 20:01, 14. lipnja 2015. (CEST)[odgovori]
Ne bih ulazio u to. Ako je rat stvarno počeo tada, vjerujem da neće biti problem navesti pouzdani izvor koji to potvrđuje. GregorB (razgovor) 20:06, 14. lipnja 2015. (CEST)[odgovori]
Zadnji te put pitam: čitaš li članak gdje su navedeni izvori?--MaGaporuči mi 20:08, 14. lipnja 2015. (CEST)[odgovori]
A vidiš da nam GregorB postavlja ista pitanja kao i Seiya kojem smo na ovoj SZR iznijeli cijeli elaborat. Čini se da kad god smo Gregoru odgovorili, da ovome to prođe kroz neki filtar i nikad ne dođe njega. Kubura (razgovor) 04:57, 7. srpnja 2015. (CEST)[odgovori]

OK, @MaGa (a može i @Kubura, ili bilo tko tko je voljan dati odogovor), sada - nakon što sam blokiran na mjesec dana zbog "ignoriranja činjenica u člancima potkrijepljenim izvorima"[20] - molit ću lijepo: gdje se u članku nalazi tvrdnja da je rat u BiH počeo 1991., a da je potkrijepljena izvorom? Ja vidim samo tvrdnju da Hrvati za početak rata uzimaju 1991., a to nije isto. GregorB (razgovor) 14:52, 21. srpnja 2015. (CEST)[odgovori]

A da ti ovdje postavimo skenirane zemljišne knjige i katastarske zemljovide u kojima se jasno vidi da je Ravno u Bosni i Hercegovini? Ili da ti skeniramo rješenje o razgraničenju republika u Titovoj Jugoslaviji, po kojoj je Ravno u Bosni i Hercegovini? Možda da ti postavimo video-datoteku razaranja Ravnog?
Hoćemo li ti skenirati zapisnike razaranja imovine u Ravnome?
Već ti je gore naveden zakonski tekst države Bosne i Hercegovine.Ponavljamo već napisano.[21] Zakon o pravima branitelja i članova njihove obitelji. "Braniteljem, u smislu ovoga Zakona, smatra se pripadnik Armije Republike Bosne i Hercegovine, Hrvatskog vijeća obrane i policije nadležnog tijela unutarnjih poslova (u daljnjem tekstu: Oružane snage) koji je sudjelovao u obrani Bosne i Hercegovine (početak agresije na općinu Ravno) od 18.09.1991. do 23.12.1996. godine,
Ovaj ti se podatak nalazi u gornjem tekstu još od 3. rujna 2012. godine. Prije skoro 3 godine. Daklem, troliraš. Zapitkivaš isto, premda ti je to već odgovoreno i na jasnom vidljivom mjestu označeno.
Dalje, imaš elemente raspoređivanja vojnih snaga u BiH odakle je borbeno djelovano po Hrvatskoj. Sve je to 1991. godine.
Ponavljamo već napisano.Velikosrbi su se služili taktikom t.zv. "malog rata" odnosno kako to admiral Domazet Lošo naziva "sukobom niskog intenziteta" ("da se u sukobu niskog intenziteta, uključujući sprečavanje i uklanjanje izvanrednih prilika i protuudare s distance, energično porazi neprijatelj i zaštiti Jugoslavija" odnosno, što je sadržaj operativnog plana uporabe JNA.)"[22]
Ponavljamo već napisano.Evo ti i o stonskom bojištu [23] [24] [25] [26]. Imaš i crnogorske vojne izvore (podlistak u 7 nastavaka [27], pisao je zapovjednik Trećeg bataljona Desete crnogorske brigade u ratnim zbivanjima 1991. godine, od početka srpnja (!!!) do kraja studenoga na poprištu sukoba koje je bilo od Dubrave u Hercegovini do Majkova pored Slanog u Hrvatskoj.
Granatiranja Hrvatske s područja BiH. Uporaba teritorija druge države za napad na treću znači da je i ta druga država upletena, tim više što su i vojnici iz te druge države sudjelovali u napadu. [28] "Već u srpnju 1991. godine Generalštab tzv. JNA donosi odluku o formiranju Druge operativne grupe, na čelu s generalom Jevremom Cokićem, kojoj je zadatak bio izraditi plan napada i izvršiti okupaciju Dalmacije. U ovoj vojnoj operaciji trebali su sudjelovati Kninski, Sarajevski, Mostarski, Podgorički i Užički korpus, te 9. Vojno pomorski sektor Boka....Zapovjednik 2. OG general Jevrem Cokić 29. rujna šalje na odobrenje Generalštabu prijedlog „direktive” za opći napad na dubrovačko područje...Opći napad započeo je jutarnjim satima 1. listopada 1991. ... podčinjene jedinice trebinjska 472. mtbr ...Komandno mjesto je prvotno smješteno u Ki?nu Selu kod Nevesinja, a kasnije u Trebinju (BiH)....Snage 2. OG imale su zračnu potporu dijela snaga RZ i PZO iz baza u Mostaru i Podgorici. Topničku potporu..." (otkuda su ispaljivali granate? Iz Podgorice pa su činile luk preko jugzapada i na Dubrovnik padale s južne strane?)
"Ratna djelovanja na dubrovačkome ratištu, nakon niza manjih provokacija, otpočela su 22. rujna 1991. neprijateljskom minobacačkom vatrom po Đurinićima i Vitaljini, a učestale su i pucnjave pješačkim oružjem po Brgatu." (PRILOZI: Direktiva za napad, odobrena od generala Blagoja Adžića, Dubrovnik, studeni 1991. autor Milo Kovač /zbirka Muzeja suvremene povijesti)[29]
JNA je grupirala snage za napadne operacijGe iz BiH na Hrvatsku, pravcima Bosanska Gradiška-Virovitica, Bihać-Karlovac-Zagreb, Mostar-Split i iz Herceg Novog i Trebinja ka Dubrovniku i dolini Neretve. Republike nisu htjele slati svoje novake, glavni stožer JNA ("generalštab") ignorirajući civilne vlasti odlučio popuniti postrojbe JNA u BiH rezervistima iz Srbije i Crne Gore. Te su skupine došle u BiH već od sredine rujna 1991. i pravile izgrede. Isto i s pripadnicima Užičkog i Titogradskog (Podgoričkog) korpusa, koji su rujna 1991. došli u istočnu Hercegovinu. U Bosanskoj krajini JNA je uspješno sprovela svoju mobilizaciju 12. rujna 1991., što je popunilo Banjolučki korpus, a prve je mobilizacije već sprovela u tom kraju srpnja 1991. Mogu ti i naći ime generala koji je bio iza toga.
[30] 19. rujna 1991. "Vojska JNA u BiH vrši mobilizaciju tj. spremili su vojnim obveznicima pozive da se jave na određena mjesta. Hrvati Hercegovine ne odazivaju se na te pozive. Vlada BiH danas je ovu mobilizaciju proglasila nezakonitom. Vlada govori jedno, vojska radi drugo. Očito je da postojeća vlada ne vlada BiH nego netko drugi, vojska ili njeni generali."
[31] 10. srpnja 1991. - Na području BiH počela je nasilna mobilizacija pripadnika JNA. [32] Tako pred­sjednik Vlade i ministar obrane SAO Krajine donosi 11. srpnja 1991. Naredbu o mobilizaciji svih štabova i jedinica Teritorijalne odbrane na teritoriju Srpske Autonomne Oblasti Krajine46, koja je stupila na snagu istog dana. [33] Istog dana u Osijeku u 10-satnoj policijskoj akciji, osječka je policija uhitila grupu srpskih terorista. Tog su dana u Osijeku srpski teroristi upali u Stadionsko naselje u Osijeku i napali policijsku ophodnju. [34] 13. srpnja 1991. u Lipiku u Kursalonu prof. dr. Milorad Pupovac i dr. Jovan Rašković organizirali su skup 40 srpskih intelektualaca i objavili "Deklaraciju o interesima i pravima srpskog naroda u Hrvatskoj".
[35] " 18. rujna 1991. izvršena je prva javna mobilizacija u BiH:...od 18. do 23. rujna 1991. preko Stolova u Neum pristiže prvi val izbjeglica iz Stoca i Dubrava.1. listopada 1991. prvi borbeni okršaj rezervista JNA i hrvatske vojske na dubrovačkom ratištu i težak poraz JNA kod Čepikuća, uz samu granicu....5. i 6. listopada 1991. JNA i crnogorski rezervisti sustavno ruše Ravno,...6. listopada 1991. postrojbe JNA počele su topništvom gađati selo Gluminu. ...15. listopada 1991. granatirano je selo Drijen. ...2. studenoga 1991., pri izvršenju borbenoga zadatka za trajanja raketiranja zrakoplova JNA, kod sela Drijena poginuo Ante Babić, vojnik iz Graca (pok. Ante je prvi poginuli vojnik u BiH u Domovinskom ratu)..6. studenoga 1991. postrojbe JNA ulaze u susjedna sela Turkoviće, Zagorac i Pećinu, pa su branitelji Neuma aktivirali tzv. „mali špreng“ u rajonu Stožine, na granici općine u Popovu polju, na putu Ravno – Hutovo; bilo je to prvo uspješno zaustavljanje napada JNA u BiH.- 7. studenoga 1991. zrakoplov JNA u rajonu Klepovica kod Moševića raketirao autobus pun putnika; nije bilo poginulih, a autobus je oštećen.- 10. studenoga 1991. JNA i rezervisti okupirali neumsko selo Dobri Do i u dva dana ga opljačkali.- 18. studenoga 1991. u rajonu bivše željezničke postaje Zelenikovac, aktiviranjem tzv. „velikoga šprenga“ branitelji su zaustavili prodor tenkova ispred sela Hutova..
"Komanda 1. vojne oblasti naredila je 17. siječnja 1991. Komandi Banjalučkog korpusa da pripremi 329. oklopnu brigadu iz Banje Luke “za marš i borbenu upotrebu” na području Gline, Petrinje i Slunja u sastavu 5. vojne oblasti."..."Treća vojna oblast.... partizanska divizija, 179. brdska brigada i 1. partizanska brigada TO Crne Gore za istočnu Hercegovinu i pridodavanje Užičkom korpusu. Nakon mobilizacije, 212. motorizirana brigada (bez oklopnog bataljuna T-34) planirala se dovesti u Gacko i pridodati Užičkom korpusu"..."Zadatak Ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane bio je da u slučaju ometanja izvlačenja počne zračne napade na vitalne objekte na teritoriju Slovenije te dalje bude spremno za potporu Banjalučkom korpusu..."...."Zadatak Banjalučkog korpusa bio je da glavnim snagama na pravcu Okučani – Daruvar – Virovitica, a pomoćnim na pravcu Okučani – Kutina, odsiječe Slavoniju i u sukladnom djelovanju s Novosadskim korpusom i Gardijskom mehaniziranom divizijom krene prema Zagrebu i Varaždinu"..."Kninski je korpus krajem kolovoza i neposredno pred operaciju ojačan dvama oklopnim i dvama motoriziranim bataljunima iz Bosne i Hercegovine"..."U zapadnoj Slavoniji Banjalučki je korpus prije zapovijedi za operaciju 16. rujna spojio snage s područja Stare Gradiške s pobunjenim Srbima i borbenom skupinom 265. mehanizirane brigade u Dubovcu i Okučanima. "..."Manji dijelovi Užičkog korpusa počeli su ulaziti na područje Hercegovine 19. rujna i razmješteni su na području Nevesinja, Kružnja i Mostara...Dijelovi Titogradskog korpusa razmješteni su na području Stoca, Ljubinja, Trebinja i Igala, a 179. brdska brigada iz Nikšića razmještena je u Mostaru.83 Osim čestih provokacija, do kraja rujna nije bilo većih sukoba"[36] (D. Marijan: Zamisao i propast napadne operacije Jugoslavenske narodne armije na Hrvatsku u rujnu 1991. godine, ČSP, ČSP, br. 2., 251.-275. (2012.)
GregoreB, imaš hrvatske, imaš bosanskohercegovačke, imaš crnogorske izvore. Šta misliš, da su se od srpnja 1991. godine zafrkavali i samo igrali na kukalo? Zar misliš da svi oni tenkovi nisu pregazili nasade, da sva ona mobilizirana vojska nije napravila štetu na kulturama i popljačkala radnje i polja? Zar misliš da je inozemna trgovina s BiH besprijekorno funkcionirala? Provjeri tarife osiguravajućih kuća i jesu li uopće htjele osigurati, jesu li inozemni špediteri vozili kroz nju. Kubura (razgovor) 08:54, 23. srpnja 2015. (CEST)[odgovori]
GregoreB, rekao si ovo: "Ja vidim samo tvrdnju da Hrvati za početak rata uzimaju 1991., a to nije isto.".
Ovo je Zakon FBiH. [37] Jesi li cijelu FBiH proglasio Hrvatima?
U gornjem su ti poruci opisana brojna bojna djelovanja u BiH od srpnja 1991. pa dalje.
Sama mobilizacija za rat znači sudjelovanje u ratu i to se tako vodi u evidencijama, nema veze kad si opalio prvi metak ili kad je prvi put zapucalo na te. Ako te zarobe, ne tretiraju te kao civila. Isto je kad i vojska mobilizirana za rat stigne u neki kraj. Vojni logor je legitimni vojni cilj, time je stigao rat, nema veze ako te neprijatelj nije gađao. Taj je kraj dolaskom vojske pod vojnim zakonima, civilni su zakoni onda ograničeni. Ako je ta utaborena vojska u drugoj državi, onda je i ta druga država upletena: ako ju je primila, onda je sudionica (gostoprimstvo), a ako nije prihvatila ulogorenu vojsku, onda je to okupacija te države.
Rat ne mora biti proglašen da bi bio rat, to je samo deklarativno. Činjenice pokazuju da je rat bio prije. To je osobito u suvremenim ratovima. Mnogi nisu proglašeni, a mnoštvo borbenih djelovanja i mrtvih.
Ne znam čije ti to izvore želiš. Možda srpske koji su svoj osvajački pohod 1991. proglasili oslobađanjem vjekovnih srpskih zemalja od ustaške vlasti. Ili britanske, koji su otvoreno htjeli hrvatski poraz, a kad nisu uspjeli, onda su htjeli komadanje Hrvatske, o čemu je svjedočio Mate Granić na HRT-u 11. travnja 2012., HTV, In medias res, O licemjerju svjetske politike. Imaš i ovdje britansku "neutralnost", [38] a nije nepoznat ni Mitterandov animozitet prema Hrvatskoj.
Sve si ove podatke mogao naći pretraživanjem po internetu, kao što sam ti ja sad strpljivo priuštio, pišući u hodu. Izgubio sam tri sata vremena za ono što si sam mogao pronaći (a godinama si ovdje), a već se prije napisalo. I ignoriraš što ti drugi govore. A već si se prije pokazao kako ne razumiješ očigledne stvari, pa smo ti morali dokazivati i naći na internetu svjedočanstva bivših visokih hrvatskih dužnosnika poput Ivana Jarnjaka (koje se ti nisi potrudio naći, a lako si mogao naći) o neprijateljskom držanju Save Štrbca prema Hrvatskoj (i prema Stjepanu Mesiću). Kubura (razgovor) 09:16, 23. srpnja 2015. (CEST)[odgovori]

Rečenica[uredi kôd]

Pritisci ili bolje govoreći panika stvorena u istočno europskim zemljama zbog njihovog straha [147] Rusije zajedno s pobunom američkih političara koji se osjećaju osramoćeno [148] i 2. kolovoza 1995. godine nadglasavaju u drugom pokušaju (prvi je bio 1994. godine) predsjednički veto ukidajući tako embargo na oružje. - nešto ne štima sa sintaksom ovdje. GregorB (razgovor) 17:21, 18. prosinca 2014. (CET)[odgovori]

rs i rsk[uredi kôd]

molim suradnika Ivicu Vlahovića da ne brise dijelove ovog clanka koji su popravljeni, izmedju ostalog u sudjelovanje u ratu ukljucena je i RSK, koja je stvarno direktno i indirektno sudjelovala u ratu (konkretno operacija koridor). izmjedju ostalog, biljana plavsic sigurno nije igrala vecu ulogu od ratka mladica i on je ispred nje po hijerhijskoj vaznosti u ratu. tako sam i izmijenio i molim da se ne brise. hvala 78.134.225.46 08:52, 22. rujna 2015. (CEST)[odgovori]

Infookvir[uredi kôd]

Rat u BiH je bio previše složen da bi ga se moglo sumarizirati u infookviru s dvije kolone, bez ikakvih izvora. Stoga sam iz infookvira uklonio odlomke sukobljeni i zapovjednici jer se tim odlomcima prezentiraju neenciklopedijski podaci, što nije kokrektno. Sve se to može i mora prikladno napisati u članku i potkrijepiti valjanim izvorima, inače ispadamo krajnje neozbiljni, što nije prihvatljivo. SpeedyGonsales 01:40, 15. studenog 2015. (CET)