Sa(n)jam knjige u Istri

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Sa(n)jam knjige u Istri najveći je autorski sajam knjiga u Hrvatskoj, a ujedno i najveći festival autora u široj regiji. Osnovan je 1995. godine i od tada se održava u neprekinutom nizu. Novinari su ga proglasili “hrvatskim Leipzigom”, autori “sajmom s ljudskim licem”, a publika mu je dodijelila titulu “najoriginalnijeg kulturnog događaja u Hrvatskoj”. U Puli svake godine izlaže oko 250 nakladnika a u programima festivala sudjeluje više od 200 autora, urednika, prevoditelja i književnih kritičara.

Mjesto i vrijeme događanja[uredi VE | uredi]

Sa(n)jam knjige u Istri višednevna je kulturna manifestacija koja se održava u Puli svake godine u mjesecu prosincu. Izložba knjiga i mnogobrojni sajamski programi odvijaju se u secesijskoj austrougarskoj palači Marine Kasino koja se danas zove Dom hrvatskih branitelja. Pulske galerije, Sveučilišta, kultni kafići i ostali kulturni centri, kao što su Galerija Cvajner, INK- Gradsko kazalište Pula, Multimedijalni centar Luka, Filozofski fakultet, Gradska knjižnica, rock klub Uljanik,Galerija Makina, Kino Valli, kaffe bar Rock, Zajednica Talijana -Circolo... u deset sajamskih dana postaju „pozornice“ festivalskih događanja, a cijeli grad živi uz i za knjigu.

Festival knjiga i autora[uredi VE | uredi]

Sa(n)jam knjige u Istri najveća je smotra hrvatskog nakladništva na kojoj sudjeluju ravnopravno i veliki i mali nakladnici i koja okuplja, i na poseban način predstavlja, oko 250 hrvatskih nakladnika. Ipak, ono što ga je učinilo osobitim jest da je to festival, prvenstveno, susreta autora. Festivalski dio Sajma proslavila su velika aktualna imena europske i svjetske književne scene poput Orhana Pamuka, Umberta Eca, Petera Esterhazyja, Tess Gallagher, Ludvika Vaculika, Claudia Magrisa, Jiria Menzela, Lenke Prochazkove, Thomasa Brussiga , Andreja Kurkova, Abdulaha Sidrana, Tatjane Tolstoj, kao i hrvatskih bardova poput Mirka Kovača, Miljenka Jergovića, Borivoja Radakovića, Julijane Matanović, Daše Drndić, Luke Paljetka, Tonka Maroevića, Dragutina Tadijanovića, Zlatka Boureka, Irene Vrkljan, Nedjeljka Fabria, Dunje Vejzović, Arsena Dedića

Teme pulskog Sajam knjige i autora[uredi VE | uredi]

Sa(n)jam knjige u Istri profilirao se kao festival autora i nakladnika koji svake godine obrađuje posebnu temu kao polazište i središte programa Sajma.

Tema Moć žene i književno stvaranje na 9. Sajmu knjiga (2003.) otvorila je veliku polemiku između trivijalnog i književnog. U središtu interesa pronašle su se žene koje pišu, profesionalne spisateljice, koje su raznolikošću svojih glasova razbile okvire “drugosti” i koje su uznemiravanjem pozicije muškog subjekta spoznaje i književnog stvaranja promijenile paradigmu suvremene svjetske književnosti. Kako to izgleda u Hrvatskoj; u kojoj su vezi gender i žanr; može li se govoriti o rodu kao kategoriji književnosti; tko, zašto i kako čita spisateljice; kako se tumači uspjeh naših spisateljica u inozemstvu; što znači “žensko pismo”… raspravljalo se na okruglom stolu: Promjena paradigme: Od ženskog pisma do ženskih biblioteka ili pisanje kao ženski posao. Svoje “nježno” pismo u svim vidovima književne i knjiške proizvodnje predstavile su Irena Vrkljan, Sanja Iveković, Sibila Petlevski, Milana Vuković-Runjić, Andrea Zlatar, Daša Drndić, Julijana Matanović te strane autorice Carolina Fetscher (Njemačka), Magdalena Platzova (Češka), Alice Schwarzer (Njemačka), Bettina Balaka (Austrija), Isabella Bossi Fedrigotti (Italija), Erica Fischer (Njemačka).

Kroz temu Pisac kao putnik na 10. Sajmu (2004.) raspravljalo se o recepciji Hrvatske i njezine baštine izvan njezinih granica. Pisac kao putnik i stvaratelj književnog mita o prostoru o kojem piše, ali i nespoznati prostor koji "prikriven" čeka literarnu imaginaciju i svoju mitologizaciju bila je središnja tema. U čast 10. Sajma tijekom godine bili su pozvani inozemni pisci u Istru da "očima stranca" vide i opišu što su doživjeli, a domaćini su im bili umjetnici, prirodoslovci i povjesničari iz Istre. Od inozemnih autora gostovali su: Francois Fejtöa (Francuska), Tess Gallagher (Washingtong), Klaus Hensel (NJemačka), Claudio Magris (Italija), Sándor Majaros (Mađarska), Rui Nunes (Portugal), Iztok Osojnik (Slovenija), Orhan Pamuk (Turska), Ilja Stagoff (Rusija) i Dragan Velikić (Srbija). Među domaćim autorima zvijezda Sajma nesumnjivo je bio, duhom mlađahni Dragutin Tadijanović. Na ovom Sajmu u Puli se posebno predstavila i slavonska književnost. Književno putovanje Slavonijom okrunjeno promocijom "Povijesnog vodiča kroz Slavoniju" zaokružila je ovogodišnju središnju temu.

2005. godine na 11. Sajmu, pod nazivom Sajam iz nehata, obrađivao se žanr krimića, koji je na Sajmu dobio i svoju teorijsku recepciju. U središnjem programu Ne pusajte u autora gostovali su i domaći i strani pisci krimića: Veit Heinichen (Njemačka), Wiliam Lashner (Amerika), Nicolas Remin (Njemačka), Feđa Šešović (Hrvatska), Andrej Kurkov (Ukrajina), Edo Popović (Hrvatska), Mima Simić (Hrvatska)… Kroz ostale programe predstavili su se: Dacia Maraini (Italija), Aleksandar Vojinović, Zlatko Bourek, Nedjeljko Fabrio, Igor Mandić, Tonko Maroević, Boris Dežulović, Goran Tribuson, Zdravko Zima, Milorad Stojević, Slobodan Šnajder, Ivica Ivanišević, Ante Tomić, Jurica Pavičić, Ivana Sajko, Delimir Rešicki, Zoran Lazić, Tonći Kožula, Tea Benčić Rimay…

Tema 12. Sajma (2006.) bila je poezija, a obrađivala se pod radnim naslovom Poezija je pitanje srca. Festival su obilježili slavni talijanski spisatelji Umberto Eco i Claudio Magris koji su sa svojih dvadesetak europskih prevoditelja sudjelovali na simpoziju Radovi u tijeku/Lavori in corso. Uz tematsko opredjeljenje Sa(n)jam knjige u Istri svake godine želi na neki osobiti način predstaviti, pa i upoznati posebnu regiju, kulturni milje, skupinu u kojoj se otvaraju neki novi kreativni procijepi. Na Sajmu se tako publika imala prilike upoznati sa književnom i kulturnom scenom u Slavoniji, zatim onom u Dalmaciji, a na 12. Sajmu privilegirano mjesto u programskom djelu zauzima Crna Gora čijim je predstavljanjem porinut novi multidisciplinarni festival: Polis-Jadran-Europa. Nova crnogorska literarna scena uz pravu „ecomaniju“ koju je izazvao dolazak Umberta Eca bila je žarište interesa 12. Sa(n)jam knjige u Istri kako publike tako i medija. Tako su se hrvatskoj čitalačkoj publici predstavili poznati suvremeni crnogorski autori: Andrej Nikolaidis, Ognjen Spahić, Dragan Radulović, Aleksandar Bečanović, Dragana Tripković, Jovanka Uljarević, Varja Đukić... U programu Suton uz knjigu gostovali su i: Gyeorgy Dalos, Sibila Petlevski, Renato Baretić, Milana Vuković Runjić, Predrag Matvejević… Nisu samo knjige i književnici bili u središtu pozornosti. Pored književnika bilo je i glazbenika: Rambo Amadeus, Kemal Monteno i Radojka Šverko.

Filozofija i znanost bila je tema 13. Sa(n)jam knjige u Istri (2007.). Znanstvene radionice, znanstveni «eksperimenti» na Sajmu, «Znanost kao igra», «Filozofske škole», bile su dio osebujnog programa koji je stvorio poznati astronom Korado Korlević i njegov tim. Na 13. Sajmu žarište je bilo Balkan bez mita i predrasuda. U skladu s temom Sajma filozofska misao i esejistika bila je odrednica ovoga trodnevnog programa – Balkanske (op)sesije u kojem su sudjelovali čuveni pisci, sociolozi, političari, antropolozi i ostali uglednici poput: Slavoja Žižeka, Žarka Paića, Aleša Debeljaka, Andreja Nikolaidisa, Katarine Luketić, Aleksandra Prokopieva, Ivana Čolovića, Ljiljane Filipović, Aleksandra Kjoseva, Nermina Sarajlića, Elizabete Šeleve, Beqë Cufaja, Ermisa Lafazanovskog, Srđe Pavlovića, Andree Pisac i mnogi drugi autori s Balkana koji su pokušali srušiti mit o Balkanu kao divljoj i konfliktnoj sredini i ukazati na osebujnu duhovnu i intelektualnu energiju ovog prostora.

Tema 14. Sajma (2008.) bila je Literarni nomadi, književnici i znanstvenici koji ne samo da djeluju u novim sredinama, već su i svojim stvaralaštvom postali dio kulture zemlje koju su odabrali kao svoju novu domovinu, literarno se izražavaju novim jezikom, a u temama i motivima oslonjeni su kako na kulturu iz koje dolaze tako i na onu u koju su došli. Neki od nomada koji su gostovali na 14. Sajmu: češki pisac Jirij Gruša, diplomat i predsjednik svjetskog PEN-a, Kenneth White, škotski pjesnik i teoretičar nomadizma, najprevođeniji bugarski pisac Georgi Gospodinov, poznati suvremeni mađarski pisac rumunjskih korijena Gyorgy Dragoman, Marica Bodrožić, autorica hrvatskih korijena koja piše na njemačkom jeziku i u Njemačkoj je vrlo zapažena, Bora Ćosić i ostali. Održao se i teorijski skup Nomadske (op)sesije, pod vodstvom mladog filozofa Srećka Horvata. Na okruglim stolovima i diskusijama razgovarao je s Mikhail Ryklin, jednim od najpoznatijih i najutjecajnijih suvremenih ruskih filozofa i intelektualaca, njemačkim dramaturgom Michael Haerdter, profesorom postkolonijalne teorije s Yalea Mokhtar Ghambou te ostalim zanimljivim sugovornicima. U novom programu Autori iz susjedstva, stvorenog kako bi se približilo nakladništvo i autori iz regije, predstavili su se: Ivan Kordić, Mile Stojić i Jasna Šamić iz Bosne i Hercegovine, Olivera Kujundžić i Vujica Ognjenović iz Crne Gore, Vladimir Arsenijević, Vladislav Bajac, Goran Marković i Teofil Pančić iz Srbije. Prvi put u Puli zajedno su izlagali nakladnici iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije. Ove godine Sajam je predstavio novu knjižnu manifestaciju, Festival dječje knjige Monte Librić, koji se održavao usporedno sa Sajmom i koji je okupio neka od najznačajnijih imena hrvatske književnosti za djecu: Mladena Kušca, Zvonimira Baloga, Helenu i Zvonimira Bulaja, Miru Gavrana, Maju Glušević, Hrvoja Hitreca, Paju Kanižaja, Sanju Lovrenčić, Daniela Načinovića, Sanju Pilić, Sanju Polak i Melitu Rundek.

Za razliku od ranijih izdanja 15. Sa(n)jam knjige u Istri (2009.) nije imao jednu središnju temu već je naglasak stavio na oživljavanje nekih od najzanimljivijih ideja i programa iz svoje povijesti. Na 66 programa sudjelovalo je blizu 200 sudionika, autora i gostiju. Alberto Manguel, veliki argentinski književnik otvorio je Sajam, a Daniel Dennett (Amerika), Dragan Živadinov (Slovenija), portugalski pisac Rui Zink, slovenski kantautor Vlado Kreslin, ruski pisac litvanskog podrijetla Ergali Gerom, srpski redatelj Slobodan Šijan i Miljenko Jergović samo su neki od autora koji su te godine pohodili Pulu.

16. Sajam (2010.) obrađivao je temu Knjiga i film. Na koje se sve načine isprepliće književnost i film predstavljeno je na ovom Sajmu. Od povezivanja književnih predložaka i njihovih filmskih realizacija, predstavljanja autora koji su ostali zabilježeni i povezani u obije sfere djelovanja, preko revalorizacije scenarija i scenarista kao dijela književnog miljea, do niza ostalih načina povezivanja pisane riječi i filma putem zapisa i iskustava filmskih redatelja, glumaca, snimatelja, kaskadera, monografija redatelja, legendarnih glumaca, predstavljanja knjiga filmoloških studija, filmskih eseja, zbirki filmskih kritika, kronike i povijesti filma, enciklopedija, leksikona, igranih i dokumentarnih filmova o književnicima, pjesnicima… U posebnom programu Zameo ih film, program koji je najbolje oslikavao povezanost knjige i filma, sudjelovao je: Rajko Grlić, Ante Tomić, slovenski književnik i redatelj Goran Vojnović, poznat po knjizi Čefuri Raus i filmu Piran – Pirano, Alek Popov, bugarski hit maker po čijoj je knjizi Misija London ove godine snimljen film… U programu Američka noć, programu koji je portretirao filmske autore na Sajmu, sudjelovali su: njemačka glumica i redateljica Maria Schrader, redatelj Krsto Papić, glumac Bogdan Diklić… Ponoćni kauboji bio je noćni program razgovora o filmovima, odnosu knjige, scenarija i filma, glazbe i filma, u kojem su sudjelovali: Rajko Grlić, Jurica Pavičić, Damir Karakaš, Slavoljub Stanković, Vinko Brešan, Andrijana Stojković… Na Doručku s autorom bili su Dejan Šorak, Dušan Makavejev, Zeruya Shalev, Viktor Žmegač, Slavko Goldstein, Alek Popov, Dušan Karpatsky, Karl Markus Gauss, Geert Mak… Predstavljeni su časopisi Hrvatski filmski ljetopis, njemački časopis Scherbheft posvećen američkom redatelju litvanskih korijena Jonasu Mekasu i Treći program Hrvatskog radija s tematom Književnost i film koji je nastao u čast teme pulskog Sajma; teoretičari i kritičari filma koji su sudjelovali na ovogodišnjem Sajamu bili su: Hrvoje Turković, Diana Nenadić, Bruno Kragić, Enes Midžić, Nikica Gilić, Tonči Valentić, Jurica Pavičić, Tomislav Šakić, Marijan Krivak, Mima Simić, Srećko Horvat… Održao se i poseban program Hollycook, u kojem su se publici predstavili poznati hrvatski gastronomi Ana Ugraković, Veljko Barbieri, Zlatko Gall i Stephan Machhi.

Identitet drame - drama identiteta bila je tema 17. Sajma (2011.). Brojni inozemni, domaći i regionalni autori, svaki na svoj način, progovorili su o kazalištu i identitetu. Poznati bosanskohercegovački pjesnik, scenarist i pisac Abdulah Sidran otvorio je 17. Sajam. Od brojnih inozemnih, domaćih i regionalnih autora svaki je na svoj način progovorio o kazalištu i identitetu: iznimno važna njemačka teoretičarka Eriku Fischer-Lichte, austrijska zvijezda u usponu Thomasa Glavinica, zatim Franz Hammerbacher, dramatičari i redatelji Mate Matišić, Slobodan Šnajder, Miro Gavran, Mirko Kovač, Oliver Frljić (uz kojega je Sajam te godine, zahvaljujući Istarskom narodnom kazalištu, ponudio gledateljima hrvatsku premijeru njegove predstave "Leksikon YU mitologije"), Dušan Jovanović, Arsenije Jovanović, Mani Gotovac… U godini pedesete obljetnice Andrićeve Nobelove nagrade za književnost i trideset godina od smrti barda hrvatske književnosti Miroslava Krleže Pulski festival knjige i autora obilježio je ove dvije značajne obljetnice.

Slojevit program 18. Sajma (2012.) sadržavao je programe posvećene središnjoj temi: Mediteran: Bijelo i Crno more i Druga obala / L’altra costa. Program Bijelo i Crno more odnosio se na predstavljanje suvremene turske književnosti i kulture. Program je označilo predstavljanje značajnih autora suvremene turske literarne scene: u Hrvatskoj prevođene književnice Ayfer Tunc, novinarke, publicistkinje i poznate aktivistkinje Ece Temelkuran, Nedima Gursela, europski poznatog turskog književnika prevođenog na više od 20 jezika, jednog od najznačajnijih mladih autora Turske Murata Uyurkulaka i Emraha Serbesa, poznati scenarist i pisca krimića. Pulski program Bijelo i crno more najsveobuhvatniji je prikaz turske suvremen književnosti i kulture u Hrvatskoj do sad. Pogled na Mediteran s druge obale obilježeno je programom Druga obala / L’altra costa u kojem se predstavio dio suvremene talijanske literarne scene: Cladio Magris, Jole Zanetti, Giorgio Pressburger,
 Luca Doninelli i Enrico Palandri.

Prvi put u povijesti Sa(n)jma knjige u Istri, 2013. godine, na njegovom 19. izdanju obrađivale su se paralelno tri teme: Izlet u Rusiju - suvremena ruska književnost, Socijalizam na klupi - istraživanje fenomena socijalizma i Vojvodina - Regija u regionu - suvremena vojvođanska kultura i književnost. Ruska književnica i jedna od napoznatijih imena suvremene ruske književnosti Tatjana Tolstaja, svečano je otvorila 19. Sajam. O aktualnoj ruskoj književnoj sceni, koja otvara mnoga društvena, politička i filozofska pitanja koje sa sobom nosi i živi postsocijalistička Rusija, govorilo je pet značajnih i poznatih ruskih autora: Ljudmila Ulickaja, Tatjana Tolstaja, Aleksandar Genis, Oleg Kašin i Sergej Birjukov. Program Vojvodina – Regija u regionu ugostio je najznačajnije vojvođanske književnike: Lasla Vegela, Lasla Blaškovića, Tomislava Žigmanova, Srđana Srdića, Srđana V. Tešina i Miću Vujičića. Veliko zanimanje izazvao je kultni, filmski redatelj Želimir Žilnik, miljenik filmske Pule i Boris Kovač, vojvođanski kompozitor, koji je održao u galeriji Svetih srca nesvakidašnji koncert sa svojim sastavom La Campanella. Tema Socijalizam na klupi bila je produkt suradnje dva snažna pulska entiteta: Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli i Sa(n)jam knjige u Istri, odnosno suradnjom sa Centrom za kulturološka i povijesna istraživanja socijalizma (CKPIS), kojeg vode mladi i priznati pulski znanstvenici. Tema Socijalizam na klupi bila je zastupljena u posebnom programu CKPIS predstavlja u kojem su sudjelovali brojni autori (Damir Agičić, Lada Duraković, Hrvoje Klasić, Boris Koroman, Andrea Matošević, Boris Miljković, Silvio Mirošničenko, Magdalena Najbar-Agičić, Igor Duda, Reana Senjković, Ivo Štivičić, Karin Taylor i Radina Vučetić). Prvi put na Sajmu i prvi put u Hrvatskoj ostvario se i program za knjiške profesionalce: Fellowship - Kumpanija od libra, koji otvara nove mogućnosti poslovnih suradnji između organizatora poznatih književnih manifestacija, književnih agenata, prevoditelja, urednika te izdavača iz Hrvatske, Europe i svijeta. Sajam je zajedno s hrvatskim nakladnicima, predstavio suvremenu hrvatsku nakladničku i autorsku scenu i time postao mjesto na kojem se dogovaraju objavljivanja hrvatskih autora u inozemstvu te njihovo predstavljanje na značajnim svjetskim književnim festivalima.

Od 2004. godine vrhunac sajamskih događanja dodjela je knjižne nagrade "Kiklop". U vrijeme Kiklopa cjelokupna hrvatska književna i nakladnička scena susreće se u Puli.

Sa(n)jam knjige u Istri zasigurno je najveća kulturna manifestacija zimske sezone u Puli i Istri. Već odavno Sajam je prešao granice Istre, ali i Hrvatske. Ponajviše zbog Sajma Pula je i upisana u europsku kartu «žarišta» Knjige. Sajam dovodi najeminentnije europske i hrvatske autore u Pulu, a istovremeno predstavlja kulturu svoga grada i regije Europi.

  • Projekti Sa(n)jma knjige u Istri


Monte Librić - Festival dječje knjige i autora

multidisciplinarni festival: Polis-Jadran-Europa

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Službene stranice Sa(n)jam knjige u Istri