Tatra T5B6

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Sinnbild Straßenbahn.svg
Tatra T5B6
Datoteka
Tatra T5B6 u Litvinovu
Opće informacije
Proizvođač ČKD
Proizvodnja 1976.
Rashod 1990.
Proizvedeni primjerci 2
Tehnički podatci
Duljina 14 700 mm
Širina 2 600 mm
Visina 3 145 mm
Masa 17 700 kg
Najveća brzina 65 km/h
Broj odjeljaka 1
Broj vrata 3
Pogon 4×77 kW
Električna oprema TV2 (tiristorska)
Širina kolosijeka 1 435 mm
Kapacitet putnika
Sjedeća mjesta 39
Stajaća mjesta 83 (5 osoba/m²)
Portal: Tramvajski promet
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Tatra T5B6

Tatra T5B6 je tip čehoslovačkog tramvaja proizvedenog 1976. godine u tvornici ČKD Tatra. Taj je tip nasljednik tramvaja tipa T3SU proizvedenih za Sovjetski Savez, a oba prototipa su ostavljeni u Mostu. Tamo je prvi prototip povijesno vozilo, a drugi je demontiran.

Povijest vozila[uredi VE | uredi]

Prototip tramvaja Tatra T3 je napravljen 1961. godine. Nakon prototipa je počela serijska proizvodnja, a od 1963. godine su ti tramvaji i u inozemnoj verziji T3SU su došli do gradova Sovjetskog Saveza. Kao nasljednik tipa T3 su projektirani tramvaji T5, no sa drukčijim dizajnom i upravljanjem.[1] Po daljnjim izmjenama su napravljena dva prototipa tramvaja T5B6 koji su trebali biti izvezeni u Sovjetski Savez.[2]

Konstrukcija[uredi VE | uredi]

Tatra T5B6 je jednosmjerni četveroosovinski tramvaj. Karoserija je postavljena na dvjema dvoosovinskim postoljima. Tramvaj je opremljen s motorima TE 023 A1 sa snagom 77 kW[3] (postoji izvor da su tramvaji imali motore TE 022 H jačine 44,5 kW[4] Dva motora u postoljima su spojena paralelno u dvije skupine. Tramvaj je opremljen tiristorskom opremom TV2, koji dodava kočenje s povratkom električne energije u kontaktnu mrežu. Tramvaj ima otpornike na krovu vozila.[3] Struja sa kontaktne mreže se uzima pantografom.

Karoseriju, za razliku od prethodnika (T3) je dizajnirao dizajner Ivan Linhart.[1] Na desnoj strani vozila se nalaze tri četverokrilna vrata. Vozačka kabina je potpuno zatvorena od putničkog prostora. U tramvaju su kožna sjedala raspoređena 1+2.

Prodavanje i promet tramvaja T5B6[uredi VE | uredi]

Dva prototipa tramvaja T5B6 (i jedini tramvaji tog tipa) su dovršena 1976. godine. Označeni su brojevima 8009 i 8010 koji su bili tadašnji brojevi prototipa.[5] Tramvaji su isprva isprobavani u Pragu, no zbog širine (2600 mm, a u Pragu je najveća širina 2500 mm) probe se nisu mogle dovršiti, a tramvaji su poslani u Most, Češka. Tramvaj je vozio na liniji brzog tramvaja. 1978. godine su oba prototipa poslani u Tver (tada Kalinjin) u današnju Rusiju. Tamo nije bio uspješan, pa je vraćen proizvođaču.[5]

Zainteresiran za tramvaje je bio prijevoznik Mosta i Litvínova. Oba tramvaja su kupljena 1979. i 1980. godine te su normalno vozila. Prvi prototip je označen 272 (ex Prag 8009) i 273 (ex Prag 8010).[5] Tramvaji su mogli voziti samo na trasi Most-Litvínov, tramvaji su vozili na liniji 2 između glavnog kolodvora i Velebudice.[3]

Promet vozila 272 je završen 1990. godine, a služio je kao izvor dijelova za drugi tramvaj, a zatim je izrezan. Vozilo 273 je završio sa prometom 1993. godine i sačuvan je kao "Najmlađi muzejski tramvaj Češke Republike." Tramvaj je korišten na godišnjicama javnog prijevoza i posebne vožnje. 2001. godine je tramvaj generalno popravljen u originalno stanje zbog prikaza povijesti.[5]

Povijesna vozila[uredi VE | uredi]

Grad Garažni broj Tvrtka Tip Godina proizvodnje Povijesni od
Most i Litvinov 273 DPmML T5B6 1974. 1993.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 Mara, Robert. Tatra T3 1960.-2000. 40 let tramvají Tatra T3. Prag, K-report, 2001. ISBN 80-903012-0-7, str. 55. (2. izvor je ista knjiga)
  2. Mara, str. 120.
  3. 3,0 3,1 3,2 Černý, Martin Malý atlas městské dopravy 2002., Prag, Gradis Bohemia, 2002., ISBN 80-902791-5-5, str. 62.
  4. Jähne, Christoph. T5B6. tatrabahn.de (pristupljeno 28.7.2016.) (de)
  5. 5,0 5,1 5,2 5,3 Nevyhoštřný, Petr. 50 let rychlodráhy Most – Litvínov (9. dio). Městská doprava. 2008., broj 5, str. 24.-25.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]