Wikipedija:Kafić/Arhiv 57

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Ova je stranica arhiv.
Molimo Vas, ne mijenjajte ju!


Za iskusne wikipedijance[uredi]

Predložio bih iskusnijim wikipedijancima da naprave predložak kao Navbox na engleskoj Wikipediji.
Napravio bih ga ja osobno, ali nisam još dobro naučio stvarati predloške, pa ako je netko zainteresiran, nek'
napravi ovaj infookvir za predloške (u engleskoj Wikipediji se koristi za predloške).


Pozdrav!!!!!!
F.Pavkovic, 13:56, dana 28. veljače, godine Gospodnje 2009.

:misliš na ovo? to je ovo što je desno na dnu npr. ovog predloška --zhile 14:01, 28. veljača 2009. (CET)

fulao sam, si mislio na ovo? --zhile 14:34, 28. veljača 2009. (CET)
Poslušao sam sugestiju i Predložak:Navigacija svježe prebacio na hrvatski, ali ćeš morati pričekati par dana da se testira sve što treba. Taj bi predložak u dogledno vrijeme trebao potpuno zamijeniti navedeni Navbox_generic koji je zapravo nepotpuna verzija na engleskom. :)  E.coli  02:08, 1. ožujak 2009. (CET)

Puno vam hvala!
Pozdrav!!!!!
F.Pavkovic, točno u 1:00 dana 2. ožujka godine Gospodnje 2009.

Jubilarni članak (55.555)[uredi]

Hoće li biti izbora za 55.555 jubilarni članak?  Sauly  17:24, 1. ožujak 2009. (CET)

Nije loša ideja Face-smile.svg--Mario Žamić (razgovor) 09:29, 3. ožujak 2009. (CET)
Ja glasam sam za 78.1.159.123 10:33, 4. ožujak 2009. (CET)
ZA ZA --Herr Mlinka 23:49, 4. ožujka 2009. (CET)
Nažalost nemamo tehničku mogućnost preciznog određivanja 44.444., 55.555. ili 66.666. članka, a jubilarni članak (na okrugli broj) biramo prema dogovorenim pravilima, koja smo dogovorili upravo iz nemogućnosti točnog određivanja rednog broja nekog članka. --Roberta F. 00:03, 5. ožujak 2009. (CET)

SK Avona[uredi]

-Evo samo bih upozorio admine i te ostale koji to sve kontroliraju, jel, da jedan suradnik uporno stvara članke o nekakvom izmišljenom nogometnom klubu (SK Avona) i trpa ga među ove stvarne, ba bio bio red da mu netko pojasni neke stvari. Hvala.--Mile grobar (razgovor) 21:31, 1. ožujak 2009. (CET)

Članak je obrisan, a uporni suradnik blokiran na 2 tjedna. Hvala na upozorenju. --Roberta F. 01:04, 2. ožujak 2009. (CET)

Netrpeljivost prema katolicizmu i povijesne izmišljotine[uredi]

Prvo, izražavam žaljenje što imate na stranici vrlo uvredljiv i netočan članak o klerikalizmu, koji iznosi teze koje nisu viđene još od razdoblja komunistočke ideologije, a nikad ih nisu iznosili efemerni povjesničari. Danas se pogotovo u povijesnoj znanosti koristi sasvim drugačiji pristup, pojmovlje, interpretacije i vrjednovanje. Drugo, mislim da je za svaku osudu brisanje i micanje mojeg isprvljanja tog toga članka, kao i brisanje mojih članaka o političkom katolicizmu, demokršćanstvu i Hrvatskome katoličkom pokretu (doduše, nedovršenih), pogotovo što ovi posljednji nisu imali nikave veze s vašim prvotnim člankom. Trebali biste pohledati tekstove na engleskom jeziku Wikipedije o istim temama pa ćete vidjeti što i kako tamo piše.

Nadalje sam kao povjesničar sablažnjen bajkama i mitovima koje iznosite o pojedinim osobama i temama iz hrvatske povijesti. Ne bi škodilo malo znanstvenog pristupa, a vi radite obratno, uklanjate svaki ispravak vaših netočnosti.

Na posljednjem mjestu, ali svakako ne zadnje je moje zgražanje, kao kroatista, nad jezičnom razinom pojedinih "ozbiljnih" tekstova. Ali vi, opet, u svojoj uobičajenoj maniri, umjesto da sami imate lektora, ne dopuštate moje lektorske zahvate.

Josip Sinjeri— Prethodni nepotpisani komentar napisao je JS (razgovordoprinosi)

Izražavam žaljenje što kao suradnik moram pročitati gluposti kao ove gore. Kao katolik i akademski građanin ove zemlje moram izraziti zgražanje nad inkvizitorskim metodama gore potpisanog,koji i nekoliko stoljeća nakon nestanka inkvizicije provodi potpuno iste metode, zatire sve s čime se ne slaže i time se još hvali. A nazivati sebe povjesničarom i kroatistom, čini mi se malo pretjerano, naime u ovoj državi ih imamo tek nekoliko, a za njega nisam nikada čuo iako se krećem u tim krugovima. --Josip.R (razgovor) 09:16, 3. ožujak 2009. (CET)
Uredu, dolazi do udaljavanja od biti, i približavanje razinama nedostatka komunikacije. Nisam gledao o kojim člancima se radi, niti tko je i zašto je uklanjao/brisao ispravke suradnika JS. U takvoj situaciji, suradniku JS predlažem da daljnja uređivanja u člancima podupre utemeljenim izvorima tj. referencama. (više vidi ovdje: Wikipedija:Navođenje_izvora). Lako se naljutit, razumijem, gledajući oba komentara, valja naći zajednički jezik, a u tome će pomoći utemeljene reference.--Dalibor Bosits © 10:55, 3. ožujak 2009. (CET)

Poštovani!

Navodim da su mi kao autoru tekstova članci potpuno izbrisani. Neke izvore sam naveo, ali su i oni izbrisani, drugi izvori su enciklopedije, engleska Wikipedia, udžbenici, vlastiti radovi... Čini mi se da u pravilima uređivanja stoji da se NE MORAJU NAVODITI IZVORI! Napominjem i da u Hrvatskoj postoje tisuće povjesničra i kroatista (ne znam koji su to "krugovi" gdje se oni kreću)- svake ih godine naime diplomira nekoliko stotina. Kako se ne bih naljutio? Ta nisam dobio nikavo obrazloženje! Zanima me hoće li se barem ukloniti izmišljen, ideološki obojen i netrpeljiv tekst "Klerikalizam", ili barem doraditi, ako već ne ispraviti. Josip Sinjeri— Prethodni nepotpisani komentar napisao je JS (razgovordoprinosi)

Imam potrebu nadovezati se na ovo jer je očito da je gdin Sinjeri poznat u krugovima u kojim se kreće a poznati su i njegovi stavovi o temama kao što je i ovaj članak koji je htio urediti tako da pobriše većinu članka i ostavi samo nepotpunu definiciju koju vidi on svojim očima. Mana je u tome da je suradnik Josip.R uvrijedio gdina Sinjeria prozivajući ga za inkvizitorske metode (isprika bi bila uredu) isto tako gdin Sinjeri bi se trebao ispričati zajednici wikipedista koji mukotrpno uređuju hrvatsku wikipediju zbog brisanja teksta članka. Većina suradnika na hrvatskoj wikipediji su kao i stanovnici ove države katolici te prozivati te iste suradnike za netrpeljivost prema katolicizmu je apsurdna jer većina nas živi svoju vjeru u iznimnim slučajevima i bolje od onih koji je propovijedaju.

Što se tiče utjecaja vjere na politiku, vjera sa politikom nema nikakve sličnosti! Sa politikom imaju veze samo ljudi koji žive kao članovi neke vjerske zajednice a isto bi im bilo i da su nevjernici. Zbog toga što je zajednica (Crkva) tj. ljudi koji žive određenu vjeru zavise od političkih odluka koja im direktno utječe na život i ponašanje u životu svojim pravnim normama (zakonima) a vjersko uvjerenje ima implementirane isto tako određene zabrane i pravila ponašanja (npr. Deset zapovijedi), povođenje svjetovnih zakona za vjerskim odrednicama je veza vjere i politike i to je trebala biti jedina poveznica tih nepovezivih faktora u životu vjernika. Ali zbog toga što vodstvo Crkve (svećenici, biskupi,...) žele što više utjecati na život vjernika, te pri tome štiti interese Crkve u određenoj državi i velikog utjecaja novca na život ljudi javljaju se viši interesi i države i Crkvenog vodstva radi akumuliranja materijalnih dobara i novca zbog njihovog utjecaja na politiku.
Vjera nema odrednice u svezi akumuliranja bogatstva, vjera je nedetirmirana u svezi toga osim što zaziva na pomoć za one koji nemaju.
Crkveno vodstvo ima smjernice za materijalna dobra, brine o stečenim, dobija ili kupuje još istih uz pomoć zajednice i uz pomoć svoje uloge u politici koju je stekla tijekom dugih vremenskih razdoblja te se zbog razvoja društva i politike priklanjala raznim političkim uvjerenjima a sve da bi zaštitila svoje materijalne interese. Isto tako bila progonjena od raznih režima iz istih raloga kada je politika htjela zaštiti svoja materijalna dobra.

Gdine Sinjeri živiti vjeru je jedno, živiti vjeru pod utjecajem Crkvenog vodstva je nešto sasvim drugo. Na članku radite izmjene koje imaju konstruktivnu vrijednost a ne nameći svoje mišljenje navodi izvore koji daju objektivno mišljenje a ne subjektivno kao što sam ja sad napisao.--Dome (razgovor) 12:00, 3. ožujak 2009. (CET)

Koliko ispraznih riječi je rečeno kao komentar zbog potpuno trivijalnih razloga. Ali, kad je tome tako, dozvolite da nastavim. Ne znam u kojim se krugovima ko kreće, ali je očita zla namjera izvrtanja činjenica. Naime, povjesničar je osoba koja se bavi poviješću na znanstvenoj osnovi, odnosno istraživanjem povijesti, a takvih je kod nas vrlo malo. Diplomirani povjesničar je tek titula onoga ko završi fakultet, kakvih ima dosta, ali, njihovi doprinosi istraživanju povijesti su više, manje zanemarivi. Koliko mi je poznato, znanstvenika povjesničara koji se bave i kroatistikom, vrlo je malo, a rečeni gospodin nije među njima, ma koliko to žarko želio, bar po svom lažnom predstavljanju. U komentaru suradnika Dome piše da sam uvrijedio dotičnog i da se trebam ispričati. Volio bih da mi se to pobliže objasni jer ja jednostavno to ne vidim. Koliko je meni poznato (a nisam povjesničar), Inkvizicija je zatirala sve ono s čime se nije slagala, ne pružajući pri tome nikakva objašnjenja, dovoljna je bila riječ Inkvizitora. U postupcima gore spomenutog "povjesničara", koji briše ono s čime se ne slaže, s naznakom, "jer je to on rekao", očitava se potpuna analogija s Inkvizicijom, odnosno s njihovim postupcima. Stoga mi nije nikako jasno, kako se nekoga može uvrijediti ako mu se kaže istina. Istina ne može uvrijediti, ona može zaboliti, ali ona je nemjerljiva. --Josip.R (razgovor) 12:47, 3. ožujak 2009. (CET)

Malo pojašnjenje, ja sam napisao da bi isprika "bila uredu" kao civilizacijsko dostignuće jer nazvati u današnje vrijeme nekoga inkvizitorom pa makar on i bio pravi inkvizitor zbog povijesnih reperkusija koje se vežu za taj naziv zaslužuje po meni ispriku, uostalom uvrede i osobni napadi na wikipediji nisu dopušteni i nikada ne prođu bez "kazne". Ukoliko suradniče Josip.R smatrate da gdin Sinjeri ne zaslužuje ispriku istu ni nemorate dati a to će biti također i odraz Vašeg bontona i ophođenja prema ljudima ma kakve oni iplikacije izazivali svojim postupcima. Osobno da sam bio živ za vrijeme inkvizicije i da sam prolazio pokraj nekog inkvizitora i slučajno ga zgazio zbog gužve po nozi isti moment bi mu reka "Oprostite nije bilo namjerno" to šta će taj isti inkvizitor radit u svoje slobodno vrime nije me ni najmanje briga pa makar on zbog toga što sam ga zgazi sprema lomaču za mene - nadam se da si Josip.R razumio što sam htio reći.--Dome (razgovor) 17:11, 3. ožujak 2009. (CET)

Gospodo, ima samo jedan jedini izlaz: pisati, pisati, pisati! Svaki dan po malo. Svi mi sa svojim dragovoljnim radom korak po korak stvaramo po nasim mogucnostima. Bok! --Croq (razgovor) 00:32, 5. ožujak 2009. (CET)

Jopet mi triba dobrovoljac[uredi]

Ka šta puno vas zna, pišen dosta o ribama, a živim u najluđen gradu na svitu. I tako sam čitajući, o obje stvari, naiša na jednog čovika, koji je napravija puno među ribaman ali i po Splitu. To je prof. Juraj Kolombatović, poznati prirodoslovac, koji je ostavio neizbrisiv trag u nauci (ihtiologiji), ali i u Splitu (pošumljavanje Marjana). A mi nemamo o njemu članak ni na hr.wiki, a kamoli di drugo. Zato bi predložija da se neko uvati toga i napiše članak o profesoru, a onda bi ga tribalo prevesti na par jezika, ali o tome ćemo kasnije. Pozdrav sviman --Lasta 10:31, 4. ožujak 2009. (CET)

Dobrovoljac Saxum započeo 5. ožujka članak pod imenom Juraj Kolombatović, pa ovo gore navedno ako nije u članku treba ubaciti. DivJak (razgovor) 12:33, 8. ožujak 2009. (CET)

Arhitektura / Građevinarstvo[uredi]

Krenuo sam u sređivanje kategorija vezanih za arhitekte, građevine, arhitekturu i slično (Malo se i Frka upetljo! Face-smile.svg), ali to je ipak malo žešći ... kupus!. A kako sam već u razgovoru sa Fhmsom rekao cijeli se taj splet kategorija i potkategorija dobrano spetljao, pa se tako isti članak nalazi u kategoriji u kojoj se nalazi i kategorija koja se nalazi u toj kategoriji u kojoj je taj isti članak i tako ukrug! Face-crying.svg. Za početak bi htio da ovdje gdje ipak više suradnika svraća, a nastavno na Razgovor o kategoriji:Arhitektura u Hrvatskoj dogovorimo neke stvari, evo redom mojih mišljenja, pa predlažite ili glasujte (napominjem da nisam niti arhitekt niti građevinar!):

  • Pozivaju se zainteresirani suradnici da se uključe u raspravu i predlože svoje ideje na Razgovor o kategoriji:Arhitektura u Hrvatskoj, o nazivu kategorije, kategorizaciji, ali i nazivima članaka o crkvama i ostalim građevinama, na koju je prebačen dio razmišljanja iz Kafića. --Roberta F. 17:38, 6. ožujak 2009. (CET)
Riješeno Riješeno - kategorije napravljene, a sad ih treba popunjavati -- Zdravi bili! -- Jure Grm, 8. dana mjeseca ožujka, godine Gospodnje dvijetisućedevete u 11:53 sati. (CET)

Sportski ples[uredi]

Odavno pišem veliki članak o sportskom plesu, ali nažalost sve skoro s jednog izvora [1]. Stranica je dosta dobra, čovjek koji je piše dobro je znan u Hr plesnom športskom savezu, al kad je sve s jednog izvora, nije baš najbolje, jel da? Imam ja i svog iskustva dosta, ali nije sve za članka...

Uglavnom, ako netko zna dobru stranicu o sportskom plesu, ili bar o plesu općenito, na bilo kojem jeziku, molim da mi se obrati. Unaprijed hvala;) --StjepanG

8. mart/ožujak[uredi]

Rosa Dame de Coeur 2.jpg

Svim ženama sretan 8. mart! ;)--Uskboy 11:23, 8. ožujak 2009. (CET)

Vikipedisticama i svim ženama sve najbolje za 8 mart.

Sretan dan žena svim ženama na wikipediji! Fraxinus (razgovor) 21:25, 8. ožujak 2009. (CET)

Razgovor:Lucije Tarkvinije Prisk[uredi]

Zna li netko jesam li u pravu i što je na kraju točno? Pozdrav! --Herr Mlinka 16:25, 8. ožujka 2009. (CET)

en.wiki kaže da je ovaj napravio i Cloaca Maxima i Circus Maximus -- Idontknow.gif -- Jure Grm, 8. dana mjeseca ožujka, godine Gospodnje dvijetisućedevete u 16:40 sati. (CET)

Pripazite se kod unošenja ovakvih podataka jer se zasluge za izgradnju različitih objekata pripisuju i po desetorici izgraditelja jer je izgradnja trajala dugi niz godina. Jedan je započeo, drugi gradio, treći završio, četvrti proširio, peti produljio, šesti nadogradio, sedmi srušio dio i obnovio, osmi renovira, deveti završio a deseti mu pomoga ako me razumite što hoću da kažem.--Dome (razgovor) 09:27, 9. ožujak 2009. (CET)

Zanimljivi članak[uredi]

Mađarske kolege zbilja ugodno iznenađuju hu:Rákóczi-szabadságharc (Rákóczijev ustanak). Wikipedija na engleskom, njemačkom i švedskom nas Hrvate uopće ne spominju u svojim člancima, Wikipedija na esperantu tek spominje Nikolu Draškovića, na rumunjskom samo površno, dok mađarske kolege to čine podosta. Zna li tko mađarski? Bilo bi vrijedno to prevesti. Kamarad Walter (razgovor) 03:41, 9. ožujak 2009. (CET)

Mene je razveselilo, kada sam vidio velik broj članaka o Dubrovniku na wikipediji na slovenskom i na katalonskom jeziku. Fraxinus (razgovor) 00:23, 10. ožujak 2009. (CET)

Suradnik Szajci se ponudio prevesti. Međutim, znanje hrvatskog mu nije baš dobro, pa mu članak u onakvom obliku nije mogao stajati na Wikipediji na hrvatskom te se njegov prijevod predložilo za obrisati. Savjetovat ću mu da prevede članak u svom imenskom prostoru, a potom ću mu nastojati lektorirati njegov rad. Kamarad Walter (razgovor) 03:51, 11. ožujak 2009. (CET)

Novo: savjet dana[uredi]

Savjet dana


Crystal Clear app ktip.png
Wikipedija:Savjet dana/25. veljače


Za dodavanje ovog samoosvježavajućeg predloška na suradničku stranicu, upiši {{sd}}

Ajmo se uhvatit posla, ažurirati par dana unaprijed! en:Wikipedia:Tip_of_the_day  E.coli  03:20, 11. ožujak 2009. (CET)

Jedan oblik ovoga je već postojao na stranicama pomoći (u tjednom obliku) Pomoć:Savjet tjedna i bio je ubačen na glavnoj stranici Pomoći. Kod je zakomentiran u dnu stranice. Andrej Šalov 18:03, 11. ožujak 2009. (CET)


Vandal[uredi]

vandal. Blokirajte kreaturu sa ovog broja. --Zeljko (razgovor) 03:21, 13. ožujak 2009. (CET)


Lance Armstrong[uredi]

Nevjerojatno!

Članak o Armstrongu sadrži dvije rečenice, ali zato pod "nedavnim izmjenama" dug je kao plahta za dvometraški krevet????? Kakve su se sve to izmjene činile ako je članak o ovom velikom sportašu ostao, od početka do kraja, na te dvije bijedne rečenice?

Pogledajte samo moj članak o Eddyju Merckxu!

Sve mi se čini da ću se morati opet aktivirati, pa početi pisati o pravim sportašima i pravim temama, jer me nervira ovo, a pogotovo mi se gadi kad vidim opširne članke o raznoraznim nogometnim i estradnim nulama.

Jedini mi je problem što dugo, dugo nisam ni zavirivao ovdje, a kamoli pisao, pa sam i zaboravio svoju šifru i ne znam kako sada opet dalje a da mi nick ostane isti. Molim savjet.

Uz to malo kritike, lijep pozdrav svim Vikipedijancima

Suradnik:Green green grass of home— Prethodni nepotpisani komentar napisao je 78.2.75.116 (razgovordoprinosi)

ako želite vratit lozinku, a imate aktiviran e-mail na wikipediji, na prijavi upišete suradničko ime i kliknete na "pošalji mi novu lozinku", te će vam na mejl biti poslana privremena lozinka. a stare izmjene na članku lance armstrong su uglavnom botovske, dodavanje interwiki poveznica --zhile i 10:08, 14. ožujak 2009. (CET)

MediaWiki:Titleblacklist[uredi]

Želio sam napisati članak o 204. brigada HV. Sljedeća poruka: "Naslov "204. brigada HV" je zabranjen za kreiranje. Podudara se sa sljedećom stavkom popisa zabranjenih: .*^([!\*\?]{1,}|[0-9]{3,}).*<reupload>"

Stoga bih molio da korigirate Titleblacklist, jer ovo što je sada zabranjeno je prestrogo. --Ex13 (razgovor) 10:29, 14. ožujak 2009. (CET)

Izmijenjeno. --Roberta F. 19:29, 14. ožujak 2009. (CET)

Osmišljavanje novih kategorija[uredi]

Posljednjih tjedana/dana pojavilo se nekoliko kategorija nastalih iznenada i bez dogovora sa zainteresiranim suradnicima. S nekim kategorijama pronašla su se nekakva rješenja, ali preporučila bih svim suradnicima prije pokretanja drastičnih promjena u nekoj kategoriji da pogledaju neke od stranica "Velikog hr:wiki Kategorizatora" npr. Suradnik:Ante Perkovic/todo/Kategorije, Suradnik:Ante Perkovic/todo/Kategorije/Biljke ili Suradnik:Ante Perkovic/todo/Kategorije/Životinje, kako biste dobili malo širu sliku o načinu osmišljavanja kategorizacije Wikipedije na hrvatskome jeziku. Svakako najprije napišite svoje prijedloge o boljem načinu kategorizacije i otvaranju novih podkategorija neke kategorije na pripadajućim stranicama za razgovor (obavijestite suradnike o tome ovdje u Kafiću), jer danas ste možda aktivni, možda ćete biti aktivni još nekoliko mjeseci, ali ovaj projekt planiramo za buduće generacije suradnika, kada možda nećete biti aktivni, a novim suradnicima otežavamo rad bez kvalitetno napisanih uputa ili objašnjenja kako se do nekih rješenja došlo. Ako neka kategorija zahtijeva temeljite preinake, nakon postignutog dogovora promjene se mogu obaviti botovima, nema potrebe za nepotrebnim zatrpavanjem nedavnih promjena. --Roberta F. 19:26, 14. ožujak 2009. (CET)

Izabrani članci[uredi]

Zbog praktički nikakvog odaziva suradnika, ne preostaje mi ništa drugo nego da Vas ovim putem zamolim, da odvojite 1 minutu svojega dragocijenog vremena te posjetite ovu stranicu. Naime u zadnje vrijeme sve manje ljudi glasuje za izabrane članke, koji su (zbog svoje eksponiranosti na glavnoj stranici) upravo među najčitanijima na wikipediji te predstavljaju ono najbolje što wikipedija ima za ponuditi. I molio bih Vas, da ne glasujete/predložite samo ovaj put ili kad vas opet netko upozori, nego pokušajte da vam ovo uđe u naviku. Iskoristite svoje pravo glasa :-). --SaxumBf109 Mölders.jpg 01:14, 15. ožujak 2009. (CET)

Kategorije "na državama"[uredi]

Ponukan ovom raspravom, skrećem pozornost suradnicima da bi kod otvaranja kategorija, a koje se odnose prije svega na otočne države, trebalo koristiti prijedlog "u", a ne "na". Dakle, nije "Sport na Novom Zelandu", "Općine na Kosovu", nešto treće na Malti, na Kubi, itd., već "u Novom Zelandu", "u Kosovu", "u Kubi" - koliko god čudno zvučalno na prvi sluh. Naime, ovdje se govori o državama, ne o otocima (izuzev Kosova), slijedom toga valja izbjegavati prijedlog "na". --Ex13 (razgovor) 10:50, 16. ožujak 2009. (CET)

Nije baš za letit ovdi.
Ovdi je stvar tradicije. To bi tribalo pitat jezičare. Ne bismo smili se zalićat ovdi.
Evo googleovog testa:
traženje "na Kubi" - 262.000 rizultata
traženje "u Kubi" - 7.150 rizultata
Kod potonjeg prve koje je Google ponudio su sa wikipedijinog projekta.
Dodamo li filtar "stranice na hrvatskom jeziku"
"na Kubi - 87.500
"u Kubi" - 3.170
Zato bolje nan je promislit još jednon. Kubura (razgovor) 18:50, 16. ožujak 2009. (CET)

Bolje zvuči kad upotrebljavamo "na" za otočne države. Mislim da je besmisleno, npr. Gradovi u Filipinima.--Vatrena ptica (razgovor) 18:56, 16. ožujak 2009. (CET)

Osobno mi nije sjeo naziv "Općine na Kosovu". Drugo, nemam namjeru mijenjati sve kategorije, ali sam skrenu pozornost da se radi o državama, slijedom toga nešto ne može biti "na državi" - to govori sama logika. Treće, google nije mjerilo jezika, jer on kupi i s foruma i sa svega ostaloga. Više mi znači jedan rezultat nekog jezičara, nego 80000 google rezultata, od koji su neki nepismeni. --Ex13 (razgovor) 19:03, 16. ožujak 2009. (CET)

Slažem se sa Kubura ne zato što Google tako kaže već zbog toga jer u nekim slučajevima postoje iznimke koje su više običajne nego pravopisne te su sa vremenom poprimile pravopisni oblik tj uvriježile se pa bi bilo neobično da se piše točno kako pravopis nalaže. Nekako mi ne leži da kažem ako je otok na Velikoj Britaniji koliko leži u Velikoj Britaniji a ni u Novom Zelandu mi nije kao na Novom Zelandu. Ako ima likova da će ovako to reći zbog pravopisa divim se njihovoj gluposti. Što se tiče Kosova i jedno i drugo mi govorno i pismeno paše jer i sam ponekad kažem na oba načina.--Dome (razgovor) 19:23, 16. ožujak 2009. (CET)

Za neke drzave je jednostavno uvrijezeno da se kaze "na" bez obzira sto nisu otok. Ako vec ne postoji uniformnost kod imenovanja clanaka za gradjevine (znaci: vrsta gradjevine / ime gradjevine / grad), mislim da se ne bi trebala uvoditi ni za ovaj slucaj. Nikad nisam cuo da netko kaze "U Kosovu."--Fhms (razgovor) 21:38, 16. ožujak 2009. (CET)

Ako imamo "u Republici Kosovu", sigurno ne "na Republici Kosovu", kojim onda pravilom objašnjavati "na Kosovu", umjesto "u Kosovu", osim pravilom po sluhu? --Ex13 (razgovor) 22:21, 16. ožujak 2009. (CET)

"U Republici Kosovu", "u" se povezuje na imenicu "republika", a ne na njenu dopunu "Kosovo". To se vidi i ako okrenes "U kosovskoj republici". --Fhms (razgovor) 22:32, 16. ožujak 2009. (CET)

"Hrvati na Kosovu" [2] - 1.050 rizultata (Vjesnik, HIC, Večernji, Hrvatska riječ, Hrv. matica iseljenika, Studia z Filologii Polskiej i Słowiańskiej br.43/2008., članak na hrv.)
"Hrvati u Kosovu" [3] - 3 rizultata
Eto, za prvu ruku. Kubura (razgovor) 00:15, 17. ožujak 2009. (CET)

Jubilarni članak 56000[uredi]

Gdje je stranica glasovanja za 56000 jubilarni članak? 78.1.161.132 11:25, 17. ožujak 2009. (CET)

Traži, traži, pa ćeš naći Smiley lol.gif ... Wikipedija:Jubilarni_članci/56_000_članaka -- Zdravi bili! -- Jure Grm, 17. dana mjeseca ožujka, godine Gospodnje dvijetisućedevete u 11:41 sati. (CET)
A kako ste propustili 55.555. članak? Kubura (razgovor) 18:21, 17. ožujak 2009. (CET)

56000 članaka...svaka čast kolege...puno ste napredovali od zadnji put kada sam bio ovdje...--Aqua byte 10:15, 18. ožujak 2009. (CET)

Brzinska anketa je premještena ovde jer kafić nije mjesto za takva glasovanja :-)--SaxumBf109 Mölders.jpg 22:06, 17. ožujak 2009. (CET)

OK, šefe, onda ovdje u kafiću glasujmo o tome - 'ko je za pivu :

ZA ZA -- Uvijek! -- Face-smile-big.svg -- Jure Grm, 17. dana mjeseca ožujka, godine Gospodnje dvijetisućedevete u 22:11 sati. (CET)

ZA ZA -- može Karlovačko! {{bris|reklama}} --Mario Žamić (razgovor) 22:15, 17. ožujak 2009. (CET)

Nazivi gradjevina[uredi]

Suradnik:Vitek je otvorio clanke o dvjema gradjevinama u Becu: Belvedere (Beč), Albertina (Beč), a vec ranije postoji i Ring (Beč). Naime, i dalje nemamo dogovoren način pisanja naslova za clanke o gradjevinama. Zasad postoje tri nacina:

1. samo naziv zgrade, kad je poznata zgrada u pitanju, npr. Knežev dvor,

2. s prijedlogom "u" ispred naziva mjesta Crkva sv. Vlaha u Dubrovniku, sto je najcesci slucaj kod nas

3. ili pak sa zarezom Crkva sv. Ivana, Stari Grad

Sva tri se najbolje vide u Kategoriji Katoličke crkve u Hrvatskoj. Ova cetvrta varijanta sa zagradom, Belvedere (Beč), je uobicajena uglavnom kod svih "velikih jezika", engleski, njemacki, talijanski, itd. Sto mislite, bi li trebalo to unificirati ili barem ograniciti na dvije varijante?--Fhms (razgovor) 10:56, 18. ožujak 2009. (CET)

Predlažem koristiti br. 1. za opće poznate građevine, odnosno građevine koje su jedne jedine, npr. Veliki Tabor. Broj 2. predlažemo koristiti za građevine kod kojih je poželjno imati i zemljopisnu odrednicu, iz razloga što se isti naziv može korisiti za više građevina (primjer crkava). Četvrtoj varijanti sam prije bio skloniji, ali kak je zavladala praksa pod 2., priklonio sam se toj praksi. Ostale primjedbe i prijedloge iznio sam ovdje Razgovor o kategoriji:Arhitektura u Hrvatskoj#Imena građevina. --Ex13 (razgovor) 11:12, 18. ožujak 2009. (CET)
PROTIV PROTIV, da ne budu uvijek svi za! :))
Točno da ne postoji konkretan pisani dogovor, ali postoji "pozitivna" praksa i standard ... a razlog je vrlo jednostavan, naime naziv članka je u stvari naziv onoga o čemu se u članku govori, a priloške oznake mjesta dodaju se samo kada postoje članci (građevine ili bilo što drugo) istog ili sličnog imena ... tako se ova crkva iz primjera ne zove niti "Crkva sv. Ivana u Starom Gradu", niti "Crkva sv. Ivana, Stari Grad", već samo "Crkva sv. Ivana", i tako se članak jedino treba zvati, a kako crkava takvog imena ima više, priloška oznaka mjesta ovdje služi kao razdvojba, te se kako je i Ex13 već rekao, do nedavno uglavnom i koristilo, te je to svojevrstan standard na svim wikipedijama (i "velikim" i "malim"), pa se prema tom standardu članak treba zvati "Crkva sv. Ivana (Stari Grad)", i to se ne odnosi samo na građevine, nego na sve članke, tako imamo "Josip Šimunić (nogometaš)", jer ima i političar, a ne "Josip Šimunić, nogometaš", niti "Nogometaš Josip Šimunić", i dalje ... Oko (čovjek), Bura (jezik), Ante Pavelić (Gospić) ... eto to je moje mišljenje. Hvala na pažnji! -- Zdravi bili! -- Jure Grm, 18. dana mjeseca ožujka, godine Gospodnje dvijetisućedevete u 12:43 sati. (CET)
Ne kuzim PROTIV cega si ti? Ja sam pitao za misljenje sto bi bilo najbolje. U pocetku sam mislio da bi to bilo napisati kako je na njemackoj wikipediji Crkva sv. Marka (Zagreb), ali sam na Robertinu preporuku poceo pisati "Crkva sv. Marka u Zagrebu". Osim toga, nije stvar u tome kako se zove GRADJEVINA, nego kako nazvati CLANAK. Znaci gradjevina se moze zvati "Crkva sv. Marka", ali takav tip clanka mora imati oznaku mjesta jer se crkve istog naziva nalaze posvuda. A cesto je tako i s drugim vrstama gradjevina.--Fhms (razgovor) 13:36, 18. ožujak 2009. (CET)
Protiv gornja tri prijedloga i povratak standardu ... možda je gornje razmišljenje bilo predugo, pa ću skratiti, dakle moje mišljenje je slijedeće:
  • Naziv ČLANKA = naziv GRAĐEVINE (i bilo čega drugog o čemu je članak)
  • Priloška oznaka mjesta je RAZDVOJBA kod istih ili sličnih članaka i prema standardu ide u zagrade (osim kada je priloška oznaka mjesta dio naziva - službenog ili uvriježenog)
ponovo zahvaljujem na pažnji! -- Zdravi bili! -- Jure Grm, 18. dana mjeseca ožujka, godine Gospodnje dvijetisućedevete u 13:46 sati. (CET)

Normativne preporuke[uredi]

"Nazivlje je sustav naziva koji se upotrebljava u određenome području (znanstvenome ili umjetničkome). Nazivlje je također dio hrvatskoga standardnog jezika pa mora biti usklađeno s jezičnom normom. Osim jezičnih, pri stvaranju naziva treba voditi računa i o terminološkim načelima, tj. o usklađenosti naziva sa strukom. U nazivlju istoznačnice nisu poželjne jer dovode do nepotrebnih nesporazuma i opterećuju nazivlje. Stoga raznoznačne nazive treba jasno razgraničiti, a među istoznačnim nazivima jednomu nazivu dati prednost. Pri tome treba voditi računa o ovim načelima:

- domaći naziv ima prednost pred stranim
-nazivi latinskoga i grčkoga podrijetla imaju prednost pred nazivima preuzetim iz engleskog, francuskog, njemačkog jezika
-prošireniji naziv ima prednost pred manje proširenim
-naziv koji je korisnicima (stručnjacima određene struke) prihvatljiviji ima prednost pred nazivom koji je manje prihvatljiv
-naziv mora biti usklađen s (fonološkim, morfološkim, tvorbenim, sintaktičkim) sustavom hrvatskoga standardnog jezika
-kraći naziv ima prednost pred duljim
-naziv od kojega se lakše tvore tvorenice ima prednost pred onim od kojega se ne mogu tvoriti tvorenice
-unutar istoga terminološkog sustava naziv ne smije imati više značenja
-značenje naziva ne smije se bez valjana razloga mijenjati
-naziv ima prednost ako odgovara pojmu kojemu je pridružen i odražava svoje mjesto u pojmovnome sustavu, a o tome može odlučiti predmetni stručnjak

Za jezični i terminološki sustav bolji je kraći naziv od duljega. S obzirom na odnos duljine i preciznosti može se izreći opće pravilo jezične ekonomije: Kad se stvara ili upotrebljava koji naziv, veća preciznost izraza dovodi do manje lakoće u izražavanju i razumijevanju. Ne treba težiti većoj preciznosti od one koja je nužna da bi se razgraničili svi nazivi određenoga terminološkog sustava. U nazivu za razliku od definicije, nije potrebno navoditi sva svojstva pojma, već ga je samo potrebno razgraničiti od drugih naziva istog sustava. Stoga nije potreban nazvi elektroničko računalo već je dovoljno samo računalo, umjesto generator vremenskih impulsa dovoljno je generator impulsa/impulsni generator, umjesto ispisna programska memorija dovoljno je ispisna memorija. Katkad je moguće višečlani naziv zamijeniti jednočlanim koji je nastao kojim od tvorbenih načina kao u primjerima: jedinica za crtanje - crtač/crtalo, jedinica za obradu (teksta) - obradnik (teksta), linija odziva - odzivnica. Jednočlani naziv može imati i drugu osnovu nego što je imaju članovi višečlanog naziva: tipka RETURN - povratnica itd. Ako je isto značenje označeno različitim označiocima, nazivi su istoznačni (sinonimi). U nazivlju istoznačnice nisu poželjne, već je dobro odabrati jednu koja se preporučuje.
Nazivi podrijetlom iz stranoga jezika dijele se s obzirom na uklapanje u hrvatski jezični sustav na strane nazive, tuđice, prilagođenice i usvojenice. Ako se pojavljuju u hrvatskome tekstu, oni se mogu navesti pod navodnicima ili kurzivnirati (npr. web, e-mail, chat). Strani se nazivi mogu nalaziti u hrvatskome znanstvenom, stručnom ili publicističkom tekstu kao objašnjenje i dodatna obavijest, ali se ne smiju prihvatiti kao hrvatski nazivi.
Nazivi stranoga podrijetla koji su glasovnim sustavom (ortografski) prilagođeni hrvatskom jeziku, ali zadržavaju neka obilježja izvornog jezika koja nisu svojstvena hrvatskomu jeziku nazivaju se tuđice (npr. softver). Tuđice se upotrebljavaju samo onda kad za pojmove koji se njima označuju nemamo dobrih riječi u hrvatskome jeziku.
Naziv je obilježen kao tuđica kad zadržava koji neprilagođeni glasovni skup, npr. skup mpj u nazivu kompjuter/kompjutor. Suglasnički sklopovi -st, -jl, -js, -jn, -ft, -jm, -jn itd. na kraju riječi ne uklapaju se u sustav hrvatskog jezika pa su nazivi bajt, fajl, megabajt, tuđice. Prilagođenice glasovnim sustavom i rasporedom ne odudaraju od sustava hrvatskoga jezika (npr. bit). Usvojenice su riječi potpuno integrirane u hrvatski jezični sustav za koje samo znalci znaju da potječu iz kojega drugog jezika (lopta, šećer). Usvojenice ušle u hrvatski jezik davno pa takvih primjera nema u računalnome nazivlju.
Nazivi koji su podrijetlom iz latinskog ili grčkog jezika, a prihvaćeni su u mnogim jezicima nazivaju se internacionalizmima. Internacionalizme latinskoga ili grčkog podrijetla u hrvatskome jeziku ne treba proganjati, jer se oni nalaze u drugim europskim jezicima.
Opće je pravilo u hrvatskome jeziku da se kad god je koju riječ stranoga podrijetla (a tu su uključene i riječi latinskoga ili grčkog podrijetla) moguće zamijeniti riječima hrvatskoga podrijetla, u općestandardnoj, općeobvezatnoj, referencijalnoj, javnoj i službenoj komunikaciji treba upotrijebiti hrvatsku riječ. U takvu komunikaciju spada i službeno, normirano nazivlje koje se upotrebljava u stručnoj literaturi, školskim udžbenicima itd" Izvor: "Hrvatski jezični savjetnik", Eugenija Barić i skupina autora, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Pergamena, Školske novine, Zagreb, 1999., ISBN 953-6637-03-0, Milica Mihaljević, "Kako se na hrvatskome kaže WWW?", Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2003., ISBN 953-169-080-4.

Naziv članka "Oko (čovjek)" svakako spada pod "veća preciznost izraza dovodi do manje lakoće u izražavanju i razumijevanju" i treba biti premješteno na Ljudsko oko, zar u svakodnevnom komuniciranju pričate o ljudskim očima ili oko (čovjek), oko (mačka) ili možda mačjim očima? To što zagrade rabe na en:wiki, de:wiki, it:wiki... to je njihova stvar, njihova pismenost/nepismenost, na hr:wiki nazive trebamo uskladiti s našim pravopisnim normama ne engleskim, njemačkim, švedskim ili bilo kojim drugim. Ukratko ponavljam: bolji naziv je kraći, uniformniji, informativniji te smanjuje broj raznolikih oznaka (načelo jednostavnosti nasuprot složenosti). --Roberta F. 14:44, 18. ožujak 2009. (CET)

Oko (čovjek) je premješteno na Ljudsko oko. Interno smo već pričali o tome, ali evo i ovdje da svima bude razvidno: zemljopisne nazive (kad isto mjesto postoji u više država) je logično stavljati u obliku ime mjesta (država) Požega (Hrvatska) - Požega (Srbija), jer besmisleno je pisati (tj. članke nazivati) Hrvatska Požega odnosno Srpska Požega, no isti princip primjenjivati na anatomiju živih bića može na prvi pogled izgledati sustavno, ali zapravo se radi o jezičnom nasilju. Nitko niti u osnovnoj, niti u srednjoj školi a kamoli na fakultetu neće na ispitu postaviti pitanje: Opišite građu Oka (čovjek), nego Opišite građu ljudskog oka. Što se tiče smjernica za nazive članaka, one postoje, ali pisati smjernice koje će pokriti sve moguće slučajeve je trčanje pred rudo, većina članaka ima dobra imena, a kad neki dobije loše ime, lako ga je ispraviti. SpeedyGonsales 19:31, 18. ožujak 2009. (CET)

Kako nazivati članke vezane uz crkve? Da li je bolje Crkva sv. Vlaha u Dubrovniku ili Crkva sv. Vlaha (Dubrovnik) ili Crkva sv. Vlaha, Dubrovnik? Ja sam pisao prvo, još razmišljam koje bi bilo bolje. - Fraxinus (razgovor) 22:23, 21. ožujak 2009. (CET)

Nije konacno dogovoreno, al najvise smo imali slucajeva tipa "Crkva sv. Vlaha u Dubrovniku" --Fhms (razgovor) 22:42, 21. ožujak 2009. (CET)
Mislim da je najlogicnije opis sa zagradom. Normativne preporuke bi po meni trebalo pretvoriti u pravilo. Bok--22:35, 22. ožujak 2009. (CET) — Prethodni nepotpisani komentar napisao je Croq (razgovordoprinosi)


{{GLAVNIRASPORED:}}[uredi]

Čemu služi taj "GLAVNIRASPORED"? 93.141.25.152 11:52, 20. ožujak 2009. (CET)

Pozivam vas da se prijavite i tako nam olakšate komunikaciju. nakon toga možete slobodno ostaviti pitanje na mojoj stranici za razgovor. Pozdrav --Lasta 12:03, 20. ožujak 2009. (CET)

Možda ovo pomogne. --Sanya (razgovor) 13:54, 20. ožujak 2009. (CET)

Dva ista članka[uredi]

Postoje dva ista članka, Klub studenat južne slavistike "A302"‎ i Klub studenata južne slavistike "A302". Trebao bi se izbrisati prvi članak zbog pogrešnog naziva. Hvala unaprijed! Pozdrav! --Herr Mlinka 21:46, 20. ožujka 2009. (CET)

Matica Hrvatska/hrvatska[uredi]

Primijetio sam da se u članku Matica Hrvatska upotrebljavaju oba naziva (Matica Hrvatska/Matica hrvatska). Koji je naziv točan? Hvala unaprijed! Pozdrav! --Herr Mlinka 23:36, 20. ožujka 2009. (CET)

Matica hrvatska. --Roberta F. 23:48, 20. ožujak 2009. (CET)
Da, kad je riječ o ustanovama, samo se prva riječ piše velikim slovom.--Vatrena ptica (razgovor) 19:44, 22. ožujak 2009. (CET)

levitacija[uredi]

Danas 22.02. 2009 poslao sam Wikipediji članak pod naslovom "Levitacija". U članku su strogo objektivno iznesene činjenice tog fenomena i nema nikakvih mojih, novih ili "originalnih" ideja. To su naprosto opisi raznih oblika levitacije koji se koriste u tehnologiji, sa već odavno postojećim, pripadnim znanstvenim objašnjenjima, koje sam iznio u kratkom obliku. Prilog je u svemu bio u skladu sa standardima Wikipedije.

No urednik Dtom je odmah izbrisao taj članak.

Šteta.

Tim više što u Hrvatskoj wikipediji nema nikakvog članka koji bi barem definirao fenomen levitacije. No postoji nekoliko članaka koji se samom levitacijom nemaju baš puno veze.

Šteta.

Mislim da takva uređivačka politika uistinu nije usmjerena protiv nekoga osobno, nego protiv kulture uopće i čini se da neće donijeti nekakvog dobra ni hrvatskoj Wikipediji ni kulturi.

Šteta.

--Petrus B (razgovor) 20:05, 22. ožujak 2009. (CET)Petrus B

Uređivačka politika ovdje i jest donesena zbog toga da je suradnici poštuju i da Wikipediju ne čine isključivo vandali (i ima sigurno još mnogo drugih razloga...). Ako misliš da su u tvom članku bile objektivne činjenice, zamoli Dtoma da ti vrati članak.--Vatrena ptica (razgovor) 20:14, 22. ožujak 2009. (CET)
Povijest brisanja članka Levitacija.--D tomAero-stub img.svg 20:18, 22. ožujak 2009. (CET)

Već sam ga zamolio, ali...možda postoje neki "viši" ili tajni razlozi koji se ne spominju u pravilima uređivačke politike.

--Petrus B (razgovor) 20:39, 22. ožujak 2009. (CET)Petrus B

@Petrus: Za Levitaciju kao pojam treba najprije napisati po meni rasclambu, i pojedine vrste levitacije pojedinacno opisati. U nekim drugim wikipadijama postoje vec clanci o toj tematici. Evo to sam nasao na njemackoj wiki. Bok--Croq (razgovor) 22:27, 22. ožujak 2009. (CET)

Pokušao sam ovdje paste članak ali ga je urednik odmah izbrisao. Ne bih se trudio oko javne prezentacije fenomena levitacije da o tom fenomenu nisu raširene najčudnije i najsmješnije predstave. Tzv. obični ljudi poznaju levitaciju na osnovu nekakvih mitova o levitiranju raznih jogina, svetih ljudi, zaboravljenih vještina i što ja znam čega još ne. Stoga sam smatrao da je o svemu tome najvažnije, kratko i jasno iznijeti objektivne činjenice ono što je poznato suvremenoj znanosti i tehnologiji, uključujući i kratak objektivan izvještaj o tim "mitovima" koji nam predstavljaju levitaciju.

Budući da ovdje ne mogu objaviti članak, ostavio bih barem adresu gdje se on može pročitati, iako ne u onoj pročišćenoj, enciklopedističkoj formi koja je bila namijenjena Hrvatskoj Wikipediji.To je:

[4]

Usput bih samo da dobronamjerno kažem kako mi se čini da nije dobro tako, bez promišljanja i hladnog, trezvenog procjenjivanja odbacivati neke članke samo zato što im je naslov potekao sa "ruba znanosti" I o najvećim ludorijama može se pisati razumno i dobro, a i o najmudrijim stvarima mogu se pisati svakakve gluposti i neprimjerenosti. Ksenofobičnim odnosom prema nekim temama ili ljudima čini se šteta samoj Wikipediji.

Pozdrav

--Petrus B (razgovor) 09:34, 23. ožujak 2009. (CET)Petrus B

Biografije žena za izabrane članke[uredi]

Do sada je za izabrani članak izabrano oko 30 biografija muškaraca i 4 biografije žena (Janica Kostelić, Audrey Hepburn, Kylie Minogue i Marilyn Monroe. Posljednji put je biografija žene bila 2007. godine. Bilo bi jako dobro, kada bi ove godine bar 3-4 biografije žena bile izabrane za naslovnicu, jer je nesrazmjer prevelik. -- Fraxinus (razgovor) 00:24, 23. ožujak 2009. (CET)

A da proširimo članak o Majci Terezi? Kamarad Walter (razgovor) 01:27, 23. ožujak 2009. (CET)

Može, ja sam za :) Fraxinus (razgovor) 22:08, 23. ožujak 2009. (CET)

Izabrani članci za glavnu stranicu[uredi]

Ima li kakve koristi od glasovanja ako je za izabrani članak predložen samo jedan članak? (Vidi → Wikipedija:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/21. 2009.) Pozdrav! --Herr Mlinka 16:20, 23. ožujka 2009. (CET)

Naravno da ima :) Ako glasovanje završi s nedovoljnim brojem glasova za (tj. suradnici smatraju da taj članak ne treba biti izabran), glasovanje se ponavlja. Zato ako je predložen samo jedan članak to ne znači da je on automatski izabran. Baš kao što ni kad je predloženo više članaka ne znači da će samo jedan biti izabran, ili kad smo već kod toga, da će ijedan biti izabran ako nije dovoljno kvalitetan. Face-wink.svg --MayaSimFan 22:08, 23. ožujak 2009. (CET)

Slažem se s Majom. Cijeli tjedan bio je za predlaganje članaka, svi su imali prilike predložiti članak. Tako je i ovaj tjedan. Nekada je predložen jedan članak, nekad dva, tri, najviše pet, sve je to legitimno. Nije ovo prvi put, da se glasuje samo za jedan članak, vjerojatno ni zadnji put. Fraxinus (razgovor) 22:11, 23. ožujak 2009. (CET)

Železniška proga Savski Marof - Kumrovec[uredi]

Zdravo. Na slovenski wikipediji bi rad napisal članek o železniški progi Savski Marof - Kumrovec (po zgledu sl:Železniška proga Dobova - Ljubljana in članku Parenzana). Proga se nadaljuje v progo Stranje - Imeno na slovenski strani. Ali ve kdo, katere postaje so na hrvaški strani in kako si sledijo? Drugače pa me isto zanima tudi za progo Savski Marof - Zagreb. Zahvaljujem se za pomoč. --Janezdrilc (razgovor) 18:16, 23. ožujak 2009. (CET)

Ups, ravnokar sem opazil Željeznička pruga Savski Marof – Kumrovec. Do Zagreba pa še vedno velja :) --Janezdrilc (razgovor) 18:25, 23. ožujak 2009. (CET)

Odgovoreno na suradničkoj stranici na sl:wiki--Ex13 (razgovor) 18:26, 23. ožujak 2009. (CET)

Pri članku (sl:Železniška proga Savski Marof - Kumrovec) sem poskušal kot zanimivost navesti tudi, kje vse proga seka hrvaško-slovensko mejo, vendar, ker ne vem natančno, kje stojijo postaje, mi je to uspelo samo od Klanjca naprej. Pomagal sem si s tem atlasom (http://gis.arso.gov.si/atlasokolja/profile.aspx?id=Atlas_Okolja_AXL@Arso). Mislim, da gre proga vsaj desetkrat preko meje in se zopet vrne nazaj. Ker vidim, da si poznavalec, Ex13, bi te prosil, če lahko enkrat, ko boš imel kaj časa, preveriš. Vse dobro in hvala za pomoč, --Janezdrilc (razgovor) 23:29, 23. ožujak 2009. (CET)

Ali je možno, da na ravnini med Savskim Marofom in Dobovo stoji še katera druga postaja, Laduč in morda še Sutla? --Janezdrilc (razgovor) 19:55, 24. ožujak 2009. (CET)

Od Savskog Marofa do Sutle su tri kolosijeka. Pruga za Kumrovec se odvaja u Savskom Marofu i na toj pruzi se nalazi postaja Laduč, nakon toga dolazi Sutla. U Sutli se pruga za Kumrovec odvaja od trase za Dobovu (samo fizički, skretnica je tek u Savskom Marofu). Nakon Sutle, 1 km dalje dolazi Harmica pa tako dalje.--Ex13 (razgovor) 20:04, 24. ožujak 2009. (CET)

Ali je možno, da stoji postaja Vukovo Selo dejansko v Sloveniji (Rakovec)? Ex13, hvala za sliko postaje Kraj Donji - s pomočjo nje sem rešil par težav s prestopanjem meje. Še to: zakaj se proga ne imenuje Savski Marof - Zagorska Sela? --Janezdrilc (razgovor) 16:30, 25. ožujak 2009. (CET)

Glasovanje o imenovanju članaka o crkvama na wikipediji[uredi]

Pokrenuo sam glasovanje na stranici Razgovor o kategoriji:Arhitektura u Hrvatskoj. -- Fraxinus (razgovor) 22:37, 23. ožujak 2009. (CET)

Pomorac iz Kostrene[uredi]

Može li tko provirit točnost podataka koje je minja i unosia danas ovaj suradnik 78.2.66.56, a radia je na članku o Pomorcu iz Kostrene? Kubura (razgovor) 00:51, 24. ožujak 2009. (CET)

Glazbeni albumi[uredi]

Pitah Frku, ali bi'će da spava?! SYawning.svg Volio bih sa zajednicom izmjeniti jedno razmišljenje na glas ... u člancima o različitim glazbenim albumima na našoj wiki, ima sva sila različitih načina pisanja popisa skladbi, sa autorima, bez autora, s trajanjima, bez trajanja, u tablici, bez tablice ... možda je ovaj prijedlog malo ukasnio, s obzirom na količinu albuma, ali misliš li još netko da ne bi bilo loše imati neki standardizirani način pisanja takvih popisa, i najbolje da ga se napravi u obliku predloška (naravno, imamo experte za to!), pa se on samo umetne u članak i puni potrebnim podacima? Hm, Hm, Hm? ... Puzzled.svg -- Jure Grm, 24. dana mjeseca ožujka, godine Gospodnje dvijetisućedevete u 17:03 sati. (CET)

Hehe Jure, upravo ti pišem odgovor :-). Ja onako iz svog iskustva mogu reći da mi se baš ne sviđa insistiranje na predlošku iz razloga što ako igdje mogu ja popis pjesama prekopiram i onda ga samo uredim u samom članku. Naravno da sam dosta popisa i sam napisao (pa bi mi tada predložak dobro došao :-)), ali kada radiš čitave diskografija kao što sam ja napravio nekoliko onda to postane vrlo naporno. Slažem se Jure s tobom da ima svega u tim popisima i onoga što treba i onoga što ne treba ali mišljenja sam da to nije tako pretjerano i da se ispraviti ;-). Ne kažem da imam nešto protiv predloška, čak što više samo naprijed, ali mislim da se ne bi trebalo insistirati na njemu. Eto rekoh sad ode nastaviti spavati :-)) (a jesi me zarazio ovim smajlićima).--frk@ 17:22, 24. ožujak 2009. (CET)
Kojim smajlićima?!? -- Smiley lol.gif -- Jure Grm, 24. dana mjeseca ožujka, godine Gospodnje dvijetisućedevete u 17:36 sati. (CET)
iskreno, ne mislim da su toliko strašni ti popisi da bi se sad sve trebalo ić mjenjat, al ne bi bilo loše kad bi postojao neki predložak. na en.wiki za to postoji tracklist, pa ako neko ima volje... --zhile i 17:48, 24. ožujak 2009. (CET)
A je ovi Jure vražiji, on bi stalno nešto umeta (i još govori da imademo eksperte za to. Frka ti je lipo reka da nema ništa protiv umetanja, ali, da bi ga to moglo umest. A ovi žilavi se isto slaže, ali ako će neko drugi radit, nije ni on lud. A bome, nisan ni ja, neću ni ja umetat, dobro mi je i vako. --Lasta 18:04, 24. ožujak 2009. (CET)

Tracklist fino izgleda, ali bi često dolazilo do ovoga, pogotovo u manjim člancima gdje se 'predložak: album' dodiruje s popisom pjesama. Zato sam prije za ovu opciju s jednostavnim popisom.--Phantom (razgovor) 18:21, 24. ožujak 2009. (CET)

Bilo bi dobro imati predložak zato što je lakše sve imati pod kontrolom - jednostavan predložak koji ne izgleda kao predložak, tracklist mi je previše prugast. Ipak, manje komplicirano rješenje je podstranici Wikipedija:Tipski članci napisati kako popis treba izgledati (npr. bez puno onih točkica) pa se onda toga donekle držati. Kad si sve zbrojim i oduzmem... ovo je teško reći Face-smile.svg, ne bih ovdje koristila predložak. --MayaSimFan 22:30, 24. ožujak 2009. (CET)

Ma ako sadrži nekakve podatke, što ima veze? Ako ljudi želidu, stavit ćedu, ako ne, nima veze. Pa nećemo ih zbog tega blokirat.
I ja nike pute kod nikih članaka rabin na jednen mistu pridložak, a na drugen za istu stvar nekako drukčije formatiran tekst.
Nemojmo se pritvorit u jednu gospodarsku zajednicu koja je propisivala i oblik krastavca. Bia on gobav ili prav, koga briga ako vaja. Bitno da je krastavac i da nije kvaran.
Viruj mi, to je nepotribno rasipanje energije. Bolje ti se usmirit na druga mista, di su puno veći problemi. Nemoj robovat formi i skockanosti. Živia nan, Kubura (razgovor) 00:28, 25. ožujak 2009. (CET)

Zašto bi ih blokirali? =) Važnijih, većih, hitnijih stvari uvijek ima, ali treba se baviti i ovime, barem malo. Ipak je Wikipedija enciklopedija, znači većina članaka treba biti barem naizgled uniformirana. Ne treba se tih pravila [kojih ni nema još :)] držati kao pijan plota, ali čak je i suradnicima, pogotovo novima, lakše kad negdje mogu pronaći uputu kako bi članak ili dio članka trebao biti oblikovan. Da sam ja to imala kad sam pisala svetog Munga... Face-smile.svg --MayaSimFan 10:59, 25. ožujak 2009. (CET)

Hrvatska u uniji s Mađarskom[uredi]

Popio sam jednogodišnji blok na engleskoj wiki jer sam se previše vatreno borio protiv proglašenja Hrvatske unije s Mađarskom nekom hrvatskom fantazijom koja nema pretjerane veze s stvarnošću i proglašnjem Hrvatske Mađarskom pokrajinom u razdoblju 1097-1918. Ako netko od vas želi nastaviti taj razgovor .... Croatia in personal union with Hungary i Pacta Conventa.--rjecina (razgovor) 20:19, 24. ožujak 2009. (CET)

A neka idu na jedno misto. Oni trolovi su dobivali po sto puta šansu i tribalo je više od dvi godine dok su shvatili da je lik trol koji je zavlačia sve, a sad su se na tebi našli švogavat.
Triba si me pri zvat, a ne sad kad su ti opalili kaznu. Sad će bit malo teže, ali dalo bi se spasit stvar. Gremo vidit šta se može učinit.
Mislin da su malo puuuuno pritirali sa time koliko su te kaznili. Kubura (razgovor) 00:32, 25. ožujak 2009. (CET)

Hm. Anglosaksonska literatura slabije poznaje gradivo. Literatura na nimačkom bi mogla. Barem bi oni tribali bit upozati s timen da je ta tema bila uvik na dnevnon redu u zajedničkon hrvatsko-ugarskon saboru u 19. i 20. st.. I to da se znalo u Pešti, da čim se zastupnik Hrvat javia za rič, da će govor trajat satima, jer će tema bit ista. Pripucavanja Hrvatske i Ugarske su uvik bila u zajedničkoj državi, a posebice je kulminirala u doba nacionalnih buđenja. Kubura (razgovor) 02:50, 25. ožujak 2009. (CET)

Kasno si se javio. Premda si u većini podataka u pravu zeznuto je to kad oni traže da izvori budu na engleskom jeziku a ne na nekom drugom jer se većina povijesnih izvora koji se osvrću i na Pacta Conventu i na presonalnu uniju sa Mađarskom a nama su poznati mogu naći na hrvatskom, srbskom, mađarskom jeziku a nađe se Belamy koji je na engleskom imao osvrt i to je to, on je pouzdan izvor informacija sa svojim "neutralnim" gledištem. Načita sam se ali bojim se da će se išta pomaknit u svezi ovog jer imaju čvrsto stajalište šta se incidenta tiče, naročito zbog toga što si par puta uskočio sam sebi u usta i reverta više puta istu promjenu pa samim time gura vodu na njihov mlin a i imali su te na zubu od prije. --Dome (razgovor) 11:59, 25. ožujak 2009. (CET)

Nemam se namjeru bunit oko jednogodišnjeg bana. Problem s knjigom od Belamy je što čovjek nema o ničemu stav. On se bavi hrvatskim političkim mitom, a praktički nikad ne kaže što se stvarno dogodilo. Najbolja knjiga o povijesti Hrvatske u razdoblju 1102 - 1900 na engleskom jeziku je R. W. SETON -WATSON: THE SOUTHERN SLAV QUESTION AND THE HABSBURG MONARCHY [5]. Zašto ? Jer knjiga opisuje političke događaje u Hrvatskoj i Mađarsku, Habsburšku reakcijuna odluke Sabora.--Rjecina (razgovor) 18:09, 27. ožujak 2009. (CET)

Cvijeta Zuzorić[uredi]

Zna li netko kako promijeniti suradničko ime na wikipediji?--Suradnik:Valentina96 (razgovor) 13:31, 26. ožujak 2009. (CET)

Valentina, ne smiješ imati suradničko ime kao neka osoba o kojoj postoji članak na Wikipediji, tako da Cvijeta Zuzorić otpada. Vidi Wikipedija:Suradničko ime. --Mario Žamić (razgovor) 13:58, 26. ožujak 2009. (CET)

Wikipedija i obrazovanje[uredi]

U Večernjem listu objavljen je članak o promjenama u britanskom osnovnom obrazovanju, gdje će se učenike "podučavati kako da do sažetaka činjenica i povijesnih ocjena što brže dođu s pomoću interneta, u člancima Wikipedije i nekih drugih izvora". Cijeli članak možete pročitati ovdje. --Roberta F. 22:26, 26. ožujak 2009. (CET)

Zar će Britanci imati nastavni predmet "Wikipedija"? Na slici koja se dobije klikanjem linka stoji "Povijest ratova", "Druženje uz Facebook", "Twitter", "Wikipedija", "Povijesne osobe" i "Povijest carstva". Što to znači?--Vatrena ptica (razgovor) 14:52, 29. ožujak 2009. (CEST)
Besplatan vrlo opsirni izvor informacija, u google-u cesto na prvim mjestu, zamjenjuje sve vise knjige. Dali postoji nedgje statistika koloko posjetitelja dnevno dolazi na Hr-wiki? --Croq (razgovor) 15:01, 29. ožujak 2009. (CEST)

Pitanja,pitanja[uredi]

Kako da moja strnica postane šarena kao ona od drugih suradnika?Želim ono..Ovaj suradnik...Da li previše tražim?!!!— Prethodni nepotpisani komentar napisao je 3D (razgovordoprinosi)

Odgovore pruža stranica o suradničkim okvirićima. --Roberta F. 21:51, 27. ožujak 2009. (CET)

Molba[uredi]

Molim suradnike/ce s većim ovlastima koji mogu uređivati Wikipedija:Izabrane godišnjice/28. ožujka da u zaglavlju nakon 28. ožujka i dvotočja nadopune sljedećim: Sat za naš planet (20.30 po lokalnom vremenu diljem svijeta, 2009.) Hvala unaprijed i ne zaboravite ugasiti svjetla i ostalu elektriku ;) --Conquistador (talk) 09:12, 28. ožujka 2009. (CET)

Dodano.--SaxumBf109 Mölders.jpg 14:13, 28. ožujak 2009. (CET)


History of Croatia/Dalmatia (English Version of Wikipedia)[uredi]

Dear Wikipedia Croatia,

I apologies for having to write this article in English as I am not from your country (although my family migrated from the region of Dalmatia in Croatia in the 1960’s). I have recently become aware of Wikipedia’s English version of Dalmatian history (mainly referring to the Principality of Pagania). I have found some of the information on this site contradictory with other internet sites. I refer to internet sites such as several within Wikipedia itself and Croatian historic sites (official and non official sites set up by Croatian authorities). I am concerned that a lot of the tourist sites of the world appear to be using this information listed on Wikipedia English Version as historic fact.

I am baffled as to why fellow Wikipedic writers in Croatia are writing these articles using historic references that are questionable (they can be easily queried by scholarly research). They appear to be politically motivated! Is Wikipedia Croatia aware of this? Can you please enlighten me as to what is happening here? The information they are putting forward is contradicting the established ethnic demography of the area. Why are the articles contradicting the population census from as early as the Austro-Hungarian times up to more the recent census of the people of Croatia.

I am considering registering an editorial complaint with Wikipedia for these matters to be investigated. Any information you can pass on to me regarding this matter would be appreciated. If you would like to read my views they are on the talk pages of the Principality of Pagania on the Wikipedia English version web site.


Regards


123.2.59.195— Prethodni nepotpisani komentar napisao je 123.2.59.195 (razgovordoprinosi)

Can you be more specific? Kubura (razgovor) 02:29, 31. ožujak 2009. (CEST)

Ma muči ga srpska mitomanija - pola Dalmacije naseljeno Srbima - i ima pravo, to je problem na en.wiki već dugo vremena. To je ona bajka o Srbima koji su sišli na jug pa im se nije svidilo pa su se vratili na Dunav pa im se opet nije svidilo pa su opet sišli na jug, ovaj put u Dalmaciju itd itd. I sve su to izveli u par mjeseci... U stvarnosti riječ je o Raškoj (kao dijelu "Rimske Dalmacije", ne današnje), ali SANU štampa hrpu takvog smeća zadnjih godina a en.wiki je krcata toga. To je posao za više vas urednika, jer jedan neće moći ništa tamo... 78.3.45.248 08:45, 31. ožujak 2009. (CEST)


Ova je stranica arhiv.
Molimo Vas, ne mijenjajte ju!