Gvineja Bisau

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Republika Gvineja Bisau
República da Guiné-Bissau
Zastava Grb
Zastava Grb
Geslo
Unidade, Luta, Progresso
(portugalski: Jedinstvo, borba, napredak)
Himna
Esta é a Nossa Pátria Bem Amada
Položaj Gvineje Bisau
Glavni grad Bissau
Službeni jezik portugalski
Državni vrh
 - Predsjednik Manuel Serifo Nhamadjo
 - Predsjednik Vlade Rui Duarte de Barros
Neovisnost Od Portugala 10. rujna 1974.
Površina 133. po veličini
 - ukupno 36.120 km2
 - % vode 22,4 %
Stanovništvo 147. po veličini
 - ukupno (2006.) 1.442.029
 - gustoća 51/km2
Valuta CFA franak (100 centima)
Pozivni broj 245
Vremenska zona UTC +0
Internetski nastavak .gw

Gvineja Bisau je država u zapadnoj Africi. Na zapadu izlazi na Atlantski ocean, a graniči sa Senegalom na sjeveru i Gvinejom na istoku i jugu. Teritorij uključuje i obližnje otočje Bijagós.

Geografija[uredi VE | uredi]

Gvineja Bisau na sjeveru graniči sa Senegalom, na istoku i jugu s Gvinejom, a na zapadu je Atlantski ocean. Državnom području pripadaju i otoci Bijagós, koji se nalaze neposredno ispred obale.

Zemlja je uglavnom niska. Močvarnim zemljištem prožeta obalna nizina uz Atlantski ocean bogata je zaljevima te se uvlači duboko u unutrašnjost zemlje. Središnja zaravan ispresijecana je s nekoliko rijeka, a najdulja je Corubal. Zbog maloga nagiba tla rijeke na svojemu putu do Atlantskoga oceana stvaraju brojne okuke. Najveća uzvisina u zemlji mjeri oko 300 metara nadmorske visine i nalazi se na istoku zemlje blizu granice s Gvinejom. Riječ je o ogranku gorja Fouta Djalon, koje se dovde proteže iz Gvineje.

Povijest[uredi VE | uredi]

U kolonijalno doba ova se zemlja zvala Portugalska Gvineja. Portugalci su nakon svoga dolaska, 1446. zemlju koristili kao centar za trgovinu robovima. Pošto je bila povezana s portugalskim Zelenortskim otocima, skupinom otoka na zapadu, godine 1879. postala je posebna kolonija.

Zemlja je, za razliku od svojih susjeda, od 1963. do 1974. vodila rat za neovisnost, a poslije odlaska Portugalaca oslobodilački pokret PAIGC (Afrička stranka za neovisnost Gvineje i Zelenortskih Otoka) zadržao je politički monopol sve do 1999. s povremenim uplitanjem vojske. Prvi predsjednik je bio Luis Cabral. Od planova za ujedinjenje sa Zelenortskom Republikom odustalo se 1980. nakon što je mirnim državnim udarom vlast preuzeo João Bernardo Vieira koji je i pobijedio na prvim slobodnim predsjedničkim izborima 1994. Vieira je smijenjen 1999. poslije jednogodišnjeg krvavog građanskog rata u kojem mu je protivnik bio načelnik glavnog stožera vojske Ansumane Mané. Drugi, u siječnju 2000. slobodno izabrani predsjednik Kumba Iala također je smijenjen u državnom udaru 2003. Posljednji državni udar dogodio se u travnju 2010. godine kada je uhićen premijer Carlos Gomes Junior.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Gvineja Bisau je jedna od najsiromašnijih zemalja Afrike i svijeta. Poljoprivreda je glavna gospodarska grana, a izvozi se kešu orah i kikiriki. Osim tih grana također se gospodarstvo bavi i proizvodnjom kokosa, pamuka, ribarstvom i proizvodnjom drva. Poznato je i postojanje zaliha nafte, ali se još uvijek ne iskorištava. BDP je u 2004. bio 700 USD po stanovniku, mjereno po PPP-u.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Zemlja ima 1.442.029 stanovnika (2006.)[nedostaje izvor], od čega su 1% bijelci ili mulati, a 99% crnci. Od afričkih naroda većinu čine narodi Balanta (30%) i Fula (20%). Osim njih u Gvineji Bisau živu i narodi Manjaca (14%), Mandinga (13%) i Papel (7%). Što se tiče religije većina građana je sklona poganskim vjerovanjima (65%), a ostali čine muslimani (30%) i kršćani (5%). Obrazovanost iznosi samo 42,4%. Većina radno sposobnih stanovnika je zaposleno u primarnom sektoru.

Unutarnje poveznice[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]


P countries.png Nedovršeni članak Gvineja Bisau koji govori o državi treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

  • Velika enciklopedija zemalja