Zelenortska Republika

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Zelenortska Republika
República de Cabo Verde
Zastava Grb
Zastava Grb
Geslo
Unidade, Trabalho, Progresso
(portugalski: Jedinstvo, rad, napredak)
Himna
Cântico da Liberdade
Položaj Zelenortske Republike
Glavni grad Praia
Službeni jezik portugalski (službeni) i zelenortski jezik
Vlada
 - Predsjednik Jorge Carlos Fonseca
 - Predsjednik Vlade José Maria Neves
Neovisnost Od Portugala 5. lipnja 1975.
Površina 146. po veličini
 - ukupno 4.033 km2
 - % vode ~0 %
Stanovništvo 164. po veličini
 - ukupno (2001) 401.343
 - gustoća 101/km2
Valuta zelenortski eskudo (100 centava)
Pozivni broj +238
Vremenska zona UTC -1
Internetski nastavak .cv

Zelenortska Republika ili Zelenortski Otoci (portugalski: Cabo Verde, zelenortski kreolski: Kabu Verdi) su mala otočna država na istoimenom arhipelagu u sjevernom dijelu Atlantskog oceana, oko 600 km od najzapadnijeg dijela afričke obale. Portugalci su nenaseljene otoke pronašli i kolonizirali u 15. stoljeću kada su postali glavni centar trgovine robovima.

Portugalski naziv "Cabo Verde" (Zeleni rt) dolazi od najzapadnije točke Afrike koja se danas nalazi u Senegalu.

Povijest[uredi VE | uredi]

Zelenortski otoci bili su nenaseljeni kad su ih Portugalci otkrili 1456. godine i uključili u svoje kolonijalno carstvo. Zbog svog su položaja postali važna luka i značajno središte trgovine robovima.

Godine 1975. otoci su dobili nezavisnost zahvaljujući naporima Afričke stranke za nezavisnost Gvineje Bisau i Zelenortskih otoka. Poslije stjecanja nezavisnosti ASNGZ je pokušala ujediniti Zelenortske Otoke i Gvineju Bisau kontrolirajući vlade obiju država, ali ovi su planovi 1980. propali. U Zelenortskoj Republici trenutno je na vlasti Afrička stranka za nezavisnost Zelenortskih otoka.

Politika[uredi VE | uredi]

Politički sustav funkcionira prema ustavu iz 1980. Izbori se održavaju za mjesto premijera i predsjednika koji se biraju na 5 godina.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Topografija Zelenortske Republike

Zelenortska Republika se sastoji od 10 većih i 8 manjih otoka.

Jedini nenaseljeni otok je Santa Luzia. Danas je to prirodni rezervat. Svi otoci su vulkanskog porijekla, a jedini aktivni vulkan se nalazi na otoku Fogo.

Važniji manji otoci su: otok Branco i otok Razo.

Veći otoci su:

Zavjetrinski otoci[uredi VE | uredi]

Ilhas do Barlavento (sjeverna otočna skupina)

Privjetrinski otoci[uredi VE | uredi]

Ilhas do Sotovento (južna otočna skupina)

Općine[uredi VE | uredi]

Porto Grande – luka Mindelo, otok São Vicente
Pogled na glavni grad Praiu

Zelenortska Republika je podijeljena na 17 općina:

  • otok Santo Antão:
    • Paúl
    • Porto Novo
    • Ribeira Grande
  • otok São Vicente:
    • São Vicente
  • otok Santa Luzia
  • otok São Nicolau :
    • São Nicolau
  • otok Sal:
    • Sal
  • otok Boa Vista:
    • Boa Vista
  • otok Maio:
    • Maio
  • otok Santiago:
    • Praia
    • Santa Catarina
    • Santa Cruz
    • São Domingos
    • São Miguel
    • Tarrafal
  • otok Fogo:
    • São Filipe
    • Mosteiros
  • otok Brava:
    • Brava

Klima[uredi VE | uredi]

Godišnje vremensko stanje
Temperature
Količine padalina mm
Siječanj
75°F
24°C
5.3mm
Veljača
75°F
24°C
3.8mm
Ožujak
77°F
25°C
1.3mm
Travanj
77°F
25°C
0.0mm
Svibanj
78°F
25°C
0.0mm
Lipanj
79°F
26°C
0.0mm
Srpanj
81°F
27°C
0.8mm
Kolovoz
84°F
29°C
14.1mm
Rujan
85°F
29°C
33.6mm
Listopad
83°F
29°C
6.5mm
Studeni
81°F
27°C
2.5mm
Prosinac
77°F
25°C
1.6mm

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Zelenortska Republika oskudijeva resursima. Suše su česte, tako da je nedostatak vode jedan od glavnih problema. Stanovništvo se bavi poljoprivredom na samo 4 otoka, ali je slabo razvijena upravo zbog vode i male količine padalina. BDP se uglavnom zasniva na uslužnim i ugostiteljskim poslovima. Zelenortski Otoci surađuju s Portugalom na svim razinama gospodarstva. Od devedestih godina doživjeli su značajan gospodarski napredak. Portugal predlaže uključenje Zelenortske Republike u EU. BDP je za 2004. procijenjen na 1.400 USD po stanovniku, mjereno po PPP-u. U novije vrijeme razvija se turizam, posebno na otocima Sal i Boa Vista.

Demografija[uredi VE | uredi]

Većina stanovnika Zelenortskih otoka su doseljenici iz Portugala i potomci bivših afričkih robova. Veliki broj ljudi koji su porijeklom s otoka žive u drugim zemljama: SAD-u (264.900), Portugalu (80.000), Angoli (45.000), São Tomé i Príncipeu, Senegalu, Francuskoj i Nizozemskoj. Nacionalni jezik je zelenortski kreolski jezik (Crioulo, Kriolu ili Kriol).Rimokatolicima se izjašnjava 85 posto stanovništva.

Kultura[uredi VE | uredi]

Kultura Zelenortskih Otoka ima portugalske i afričke korijene. Poznati su oblici glazbe kao što su Morna, Batuque i Zouk (Cabo love) . Senzualni ples Funana je mješavina portugalskih i afričkih stilova.

Najpoznatija stanovnica Zelenortskih Otoka je pjevačica narodne glazbe Cesária Évora.

Novine i časopisi[uredi VE | uredi]

  • A Semana (Praia,1991-)
  • Expresso das Ilhas
  • Journal O Cidadao (São Vicente)
  • Jornal Horizonte (Praia, 1988-)
  • Terra Nova (S.Vicente, 1975-)
  • Artiletra (S.Vicente, 1991-)

Novine i časopisi online:

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Zelenortska Republika.