Burkina Faso

Burkina Faso Burkina Faso
Zastava Grb
Geslo Unité, Progrès, Justice (francuski: Jedinstvo, napredak, pravda)
Himna Une Seule Nuit
Položaj Burkine Faso
Glavni grad	Ouagadougou
Službeni jezik	francuski
Vlada
- Predsjednik	Blaise Compaoré
- Predsjednik Vlade	Tertius Zongo
Neovisnost	Od Francuske 5. kolovoza 1960.
Površina	72. po veličini
- ukupno	274.200 km²
- % vode	0,1 %
Stanovništvo	63. po veličini
- ukupno (2005)	13.925.313
- gustoća	51/km²
Valuta	CFA franak (100 centima)
Pozivni broj	226
Vremenska zona	UTC +0
Internetski nastavak	.bf

Burkina Faso je država u zapadnoj Africi bez izlaza na more. Graniči s Malijem na zapadu i sjeveru, Nigerom na istoku te Togom, Beninom, Ganom i Bjelokosnom Obalom na jugu. Do 1984. zvala se Gornja Volta po rijekama Crnoj, Bijeloj i Crvenoj Volti (danas Mouhoun, Nakambé i Nazinon) koje protječu kroz zemlju. Sadašnje ime na najzastupljenijim domaćim jezicima Mossi i Dioula znači "zemlja uspravnih ljudi".

Burkina Faso je među najsiromašnijim zemljama svijeta. Velik broj stanovnika Burkine bio je zaposlen u njenim južnim susjedima, osobito u Bjelokosnoj Obali, ali njihova je prisutnost pridonijela političkoj nestabilnosti krajem devedesetih. Gospodarstvo se temelji na izvozu pamuka i doznakama iz inozemstva. BDP je u 2004. bio oko 1.100 USD po stanovniku, mjereno po PPP-u.Zemlju je do neovisnosti doveo Maurice Yaméogo.

Povijest

Područje današnje Burkine Faso naseljeno je bilo od 14000.g. do 5000.g. pr. Kr. plemenima lovaca-sakupljača, a ostaci njihovih alata i oružja za lov pronašao je u sjeverozapadnom dijelu države 1973.g. istraživač Simran Nijjar. Naselja zemljoradnika datiraju iz vremena 3600.g. i 2600.g. pr. Kr., a istraživanja pokazuju da su to bila stalna naselja. Upotreba željeza, keramike i ukrašenog drva razvila se između 1500.g. i 1000.g. pr. Kr., u isto vrijeme kada i zanimanje za duhovne teme što pokazuju ostaci grobova.

Ostaci etničke grupe Dogona, nađeni su na sjeveru i sjeverozapadu zemlje, a smatra se da su područje napustili između 15. i 17. stoljeća. U središnjem dijelu današnje države nalazila su se brojna kraljevstva naroda Mossi, od kojih su najmoćnija bila Wagadogo (Ouagadougou) i Yatenga, nastala najvjerojatnije sredinom 16. stoljeća.

Područje je bilo interes francuskih i engleskih kolonijalnih osvajača. Francuzi su osvojili kraljevstvo Ouagadougou 1896. i ono je postalo francuski protektorat, a područja zapadno i istočno su došla pod francusku kontrolu 1897. nakon borbi i potiskivanja vojske Samori Turea. Do 1898. područje današnje Burkine Faso bilo je nominalno pod kontrolom francuza, iako su mnoga manja područja bila nesigurna. Sporazumom od 14. lipnja 1898. francuzi i englezi su povukli granice kolonija i tako prekinule povremene sukobe. Francuzi se još sljedeći pet godina ratovali protiv lokalnih vladara na tom području. Godine 1904.g. područje porječja rijeke Volte priključeno je koloniji Gornji Senegal i Niger, nastaloj reorganizacijom kolonija u sklopu Francuske Zapadne Afrike. Središte kolonije je postao Bamako.

Unovačeni vojnici sa toga područja sudjelovali su na europskoj fronti u prvom svjetskom ratu. Između 1915. i 1916. na zapadnom području današnje Burkine Faso i graničnim istočnim dijelovima današnjeg Malija nastao je protukolonijalni vojni ustanak (Volta-Bani rat) koji su francuzi ugušili tek nakon što su poslali najveću vojnu ekspediciju u svojoj povijesti.

Francuska Gornja Volta osnovana je 1. ožujka 1919.g. zbog bojazni od ponovnog oružanog ustanka (uslijed lošeg ekonomskog stanja), te je tako današnja Burkina Faso odvojena od Gornjeg Senegala i Nigera. Gornja Volta dana 5. rujna 1932. zbog neuspjeha ekonomskih reformi podijeljena je između Bjelokosne Obale, Francuskog Sudana i Nigera. Nakon drugog svjetskog rata ova odluka je poništena, te je 4. rujna 1947. ponovno zaživjela u svojim starim granicama, kao dio Francuske Unije. Dana 11. prosinca 1958. kolonija je stekla samoupravu i osnovana je Republika Gornja Volta, a potpuno neovisnost je postigla 1960.g. Država je preimenovana 4. kolovoza 1984.g.

Politička podjela

Burkina Faso je podijeljena u 13 regija, 44 pokrajine i 301 departman. Regije su:

• Boucle du Mouhoun
• Cascades
• Centre
• Centre-Est
• Centre-Nord
• Centre-Ouest
• Centre-Sud
• Est
• Hauts-Bassins
• Nord
• Plateau-Central
• Sahel
• Sud-Ouest

Stanovništvo

Podrobniji članak o temi: Etničke grupe Burkine Faso

Religija

60% stanovnika Burkine Faso prakticira Islam. Postoji i velika kršćanska zajednica, te ona čini 23% stanovništva. U afričke tradicionalne religije vjeruje 15% stanovništva. 1% Burkinaca se izjašnjava da nema religiju, a ostali čine 1% stanovništva.

Religije u Burkina Faso
Religije			Postotak
Islam			60%
Kršćanstvo			23%
Drevne afričke religije			15%
bez religije			1%
ostali			1%

Ekonomija

Burkina Faso ima jedan od najmanjih [Bruto domaći proizvod|BDP]] po stanovniku u svijetu. Poljoprivredom se bavi oko 80% radne snage, uglavnom stočarstvom, dok na jugu i jugozapadu zemlje uzgajaju se kulture riže, pamuka, kikirikija. Zbog velike nezaposlenosti brojno stanovništvo iseljava iz zemlje, te se npr. smatra da je u Bjelokosnu Obalu iselilo i živi oko tri mlijuna stanovika. U zemlji postoje i rudnici bakra, željeza, mangana i zlata.

Promet

Burkina Faso ima dvije međunarodne zračne luke kod gradova Ouagadougou i Bobo-Dioulasso, te brojna manje zračne luke. U Burkini Faso izgrađeno je ukupno 622km željezničke pruge koja polazi od grada Kaya i povezuje gradove Bobo-Dioulasso i Ouagadougou u Burkini Faso sa lukom Abidjan u Bjelokosnoj Obali.

Nedovršeni članak Burkina Faso koji govori o državi treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.