Otok (Splitsko-dalmatinska županija)

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Otok
Otok (grb).gif
Otok na karti Hrvatska
Otok
Otok
Otok na karti Hrvatske
Koordinate: 43°41′N 16°44′E / 43.69°N 16.74°E / 43.69; 16.74
Županija Splitsko-dalmatinska
Načelnik općine Branko Samardžić
Naselja u sastavu općine Gala, Korita, Otok, Ovrlje, Ruda i Udovičić
Površina 95,00 km2
Stanovništvo (2001.) 5.782
Poštanski broj 21238

Otok je općina Republike Hrvatske u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Povijesno i zemljopisno nalazi se u središtu starohrvatske županije Cetine ili mlađe Cetinske krajine između zapadnih padina planine Kamešnice i srednjeg toka rijeke Cetine. Sjedište Općine je u istoimenom mjestu Otoku, koji se prvi put spominje 1341. godine pod imenom "Otok na Cetini".

Općinska naselja[uredi VE | uredi]

U sastavu općine je 6 naselja (stanje 2006), to su: Gala, Korita, Otok, Ovrlje, Ruda i Udovičić.

Zemljopisni položaj[uredi VE | uredi]

S područjem grada Trilja Općina na jugoistoku graniči rijekama Cetinom i Rudom, Petrovim kukama (510 m), Kurlanima, Škripušom (1004 m) i Ravnom glavom (1094 m). Hrbtom Kamešnice do Glavaša (1308 m) prati hrvatsku državnu granicu s Republikom Bosnom i Hercegovinom. Na sjeveru i zapadu lukom oko Gljevačkog polja, povijesnom trasom Han - Bili Brig i rijekama Cetinom i Kosincem graniči s područjem grada Sinja s kojim dijeli i srednji tok rijeke Cetine.

Općina se sastoji od šest naselja smještenih u geografskoj zadanosti reljefa Cetinske krajine: Gala, Otok i Udovičić vodoravno prate tok rijeke Cetine, Ovrlja i Ruda orijentirani su prema svojim istoimenim pritocima, a jedino se Korita, relikt nekadašnjeg života na Kamešnici, položajem izdvajaju kao kršovito mjesto u njedrima velike planine.

Kao "otok", općina je zaokružena prirodnim zemljopisnim barijerama: vodama Cetine, Rude i Kosinca s jedne te kršovitim podima Kamešnice s druge strane. Otok baš kao i Sinj ima tip hladne submediteranske klime. Zime su oštre i s obilnim padalinama,a ljeta žarka, odnosno sušna.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Općina Otok jedina je od šest jedinica lokalne samouprave proizašlih iz bivše općine Sinj koja prema popisu stanovništva iz 2001. godine bilježi rast stalnoga stanovništva u odnosu na desetljeće ranije. Tako je na području šest naselja u sastavu Općine Otok (Gala, Korita, Otok, Ovrlja, Ruda i Udovičići) u travnju 2001. obitavalo 5.782 stalnih stanovnika, dok je u popisu 1991. zabilježeno njih 5.428. Posebno je značajno to da uzrok porastu stanovništva nije u doseljenju novih stanovnika, nego većem broju rođenih od umrlih, čime se Općina Otok svrstava u red onih malobrojnih općina ili gradova u Hrvatskoj s prirodnim prirastom.

Prema Državnom zavodu za statistiku, u Općini je Otok 1991. godine živjelo 6574 žitelja (69,2 st/km2): u Otoku 3431, Rudi 1368, Gali 1087, Udovičićima 462, Ovrlji 222 i Koritima 4 stanovnika. Hrvatima se izjasnilo preko 98%, Srbima 0,07%, a pod "ostale" se svrstalo 1,32%. (Napomena: U ovom drugom dijelu teksta "žitelji" su ukupno popisani broj stanovnika, a ne stalni stanovnici, što je bitna razlika).

Od ukupno 39 općina, koliko ih Splitsko-dalmatinska županija trenutno broji, treća je po broju stanovnika, odmah iza općina Podstrana i Dugi Rat, a zanimljivo je i to da Općina Otok ima veći broj stanovnika i od čak 6 od 16 gradova Splitsko-dalmatinske županije. [nedostaje izvor]

Povijest[uredi VE | uredi]

Prvi tragovi života na području današnje općine Otok sežu u daleku prošlost, u prapovijesno doba (srednje brončano doba), oko 1500. godine prije Krista.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

  • HE "Orlovac" u Rudi
  • Ribogojilište Ruda

Znamenitosti[uredi VE | uredi]

Svaki zavičaj nudi svoja reprezentativna mjesta življenja koja se mogu svrstati pod rubriku "zanimljivosti". Općina Otok u Cetinskoj krajini vidi svoje zanimljivosti prvenstveno u gradinama, gomilama, stećcima, grobljima, kapelama, crkvama, marginalnim i razrušenim utvrdama, starim kamenim kućama, potleušicama, stajama i mlinicama, kilometarskom suhozidu te, konačno, u živopisnoj rijeci Cetini s mnoštvom izvora, bunara i riječnih otoka. Ta "baština" traje tijekom cijele povijesti Cetinjana i njihova zavičaja.

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

  • Osnovna škola Ivana Mažuranić Gala
  • Osnovna škola "Kamešnica"
  • Područna škola Ruda
  • Područna škola Udovičići
  • Glazbena škola "Jakov Gotovac" Sinj, Područna škola "fra Anđelko Milanović-Litre" Otok

Kultura[uredi VE | uredi]

Šport i rekreacija[uredi VE | uredi]

  • Boćarski klub Otok
  • NK OSK Otok
  • MNK Torcida Otok
  • Rukometni klub "Cetina"
  • Hrvatsko planinarsko društvo "Kamešnica" Otok
  • Lovačka udruga "Jarebica"
  • Športsko-ribolovno društvo "Didovina" Otok

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]