Vis (grad)

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Vis
Vis (grb).gif
grb
Viški zaljev
Viški zaljev
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Splitsko-dalmatinska
Površina
 - ukupna 52,00 km2
Stanovništvo (2011.)
 - ukupno 1.934[1] stan.
Gradonačelnik Ivo Radica
Gradska naselja 11 naselja
Dan grada 23. travnja
Zaštitnik Sv. Juraj
Poštanski broj 21480 Vis
Pozivni broj +385 (0)21
Autooznaka ST
Službena stranica www.gradvis.hr
Zemljovid
Vis na karti Hrvatska
Vis
Vis
Vis na zemljovidu Hrvatske
Koordinate: 43°04′N 16°11′E / 43.06°N 16.18°E / 43.06; 16.18
Vis na karti Splitsko-dalmatinska županija
Vis
Vis
Vis na zemljovidu Splitsko-dalmatinske županije
Koordinate: 43°04′N 16°11′E / 43.06°N 16.18°E / 43.06; 16.18

Vis (tal. Lissa i starogrčki Issa) je grad u Hrvatskoj, na otoku Visu.

Gradska naselja[uredi VE | uredi]

Gradu Visu pripada 11 naselja (stanje 2006), to su: Brgujac, Dračevo Polje, Marinje Zemlje, Milna, Plisko Polje, Podselje, Podstražje, Rogačić, Rukavac, Stončica i Vis.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Viška luka
Prirovo

Grad Vis se nalazi u velikom i prirodno zaštićenom zaljevu (uvala Svetog Jurja) na sjeveroistočnoj strani otoka Visa, okrenut prema Hvaru i dalmatinskom kopnu. Viška luka je smještena u najviše uvučenom jugozapadnom dijelu zaljeva, kojeg otočić Host i poluotok Prirovo štite od utjecaja otvorenog mora. Unutar zaljeva nalaze se i manja sidrišta na predjelima Kut i Stonca.

Pojas visokih brda (250-300 m) odvaja gradić od plodnih polja u unutrašnjosti otoka (Dračevo i Velo Polje), koja su predstavljala osnovu gospodarskog razvoja mjesta (vinogradarstvo). Području Grada Visa pripada i razvedena južna i jugoistočna obala otoka Visa s mnogobrojnim uvalama ([Milna, Rukavac, Srebrna, Stiniva, Stončica, Ruda i dr.) i otočićima Budihovac i Ravnik, koji imaju veliki turistički potencijal.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Popis 2011.[uredi VE | uredi]

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, grad Vis ima 1.934 stanovnika.[1] Većina stanovništva su Hrvati s 95,71%,[2] a po vjerskom opredjeljenu većinu od 78,44% čine pripadnici katoličke vjere.[3]

Popis 2001.[uredi VE | uredi]

Ukupan broj stanovnika Grada je 1.960, od toga u samom naselju Vis 1.776. Prije Drugog svjetskog rata, područje tadašnje općine Vis (jednako današnjem Gradu) je imalo 4.189 stanovnika, a mjesto Vis 3.189 (Popis 1931.). Od tada broj stanovnika stalno opada.

Popis 1991.[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991.: Vis

Uprava[uredi VE | uredi]

Područje Grada Visa obuhvaća istočnu polovicu otoka. Zapadni dio otoka Visa nalazi se u sastavu Grada Komiže. Osim samog gradića Visa u sastav ove upravne jedinice ulazi i osam malih naselja seoskog tipa (Dračevo Polje, Marine Zemlje, Milna, Plisko Polje, Podselje, Podstražje, Rogačić i Rukavac).

Gradsko vijeće Visa broji 11 vijećnika od kojih je 5 iz koalicije SDP - HNS - HSS, 3 s Nezavisne gradske liste A. Acalinovića i 3 iz koalicije HDZ - HSP. Vlast obnaša koalicija NGL -HSP u savezu s HDZ-om.

Povijest[uredi VE | uredi]

Prvo naselje na mjestu današnjeg Visa, pod imenom Issa, osnovali su grčki kolonisti sa Sicilije iz Sirakuze u IV. stoljeću prije Krista. Njih je, kao i sve kasnije gospodare Visa, privukao izvrstan strateški položaj pučinskog otoka s kojeg su se mogli kontrolirati pomorski putevi u Jadranu i prostrana, od vjetrova dobro zaštićena luka. Antička Issa se razvijala kao urbani i gospodarski centar ovog dijela Jadrana i poslužila je kao baza za naseljavanje dalmatinskog kopna (Epetion / Stobreč i Tragurion / Trogir). Funkcionirajući kao polis (grad-država), Issa je svoju samostalnost uspjela očuvati sve do I. stoljeća prije Krista kada postaje dio Rimskog carstva. Nakon toga Vis gubi značenje i samo se povremeno javlja u srednjovjekovnim izvorima, dijeleći sudbinu ostatka Dalmacije.

U blizini otoka Visa se odvila poznata viška bitka 20. srpnja 1866., u kojoj je habsburška ratna mornarica sastavljena ponajviše od hrvatskog osoblja, pobijedila talijansku mornaricu, koja se spremala na osvajački pohod na istočnu jadransku obalu i hrvatske krajeve.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Sve do sredine XX. stoljeća glavni izvor prihoda Višanima su bili njihovi vinogradi, odnosno proizvodnja vina. Danas stanovništvo radi uglavnom u turizmu i uslužnim djelatnostima. U mjestu se nalazi i jedini rasadnik palmi na istočnoj obali Jadrana. Višani imaju nekoliko svojih specijaliteta kao što su npr. viški cviti, hib, viška pogača...

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

  • Jozo Ivičević Bakulić, gl. tajnik Matice hrvatske, hrv. proljećar
  • Niko pl.Jakša(Giaxa)(1845-1905) prvi narodni Načelnik Visa
  • Ivanko Farolfi (1892.-1945.); visoki dužnosnik HSS-a i gradonačelnik Visa; sudionik urote Lorković-Vokić
  • Ranko Marinković (1913.-2001.); hrvatski književnik, rođen u Visu;
  • Vlaho Paljetak (1893.-1944.); hrvatski šansonijer i pjesnik, radio kao učitelj u Visu;
  • Vesna Parun (1922.-2010.); hrvatska pjesnikinja, rođena na Zlarinu, ali provela djetinjstvo i školovala se u Visu;
  • Mihovil Pušić (1880.-1972.); hvarski biskup (1926-70) i upravitelj Zadarske nadbiskupije; rodom Višanin;
  • Ivan Pavao Vlahović (1825.-1899.); hrvatski liječnik, prirodoslovac, sveučilišni profesor i rektor Sveučilišta u Padovi

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

Issa - ostaci terme

Zanimljivosti[uredi VE | uredi]

  • Vis je vrlo vjerojatno najstarije gradsko naselje na tlu Hrvatske (za tu se titulu bori i Stari Grad na susjednom Hvaru) koje postoji već 2400 godina.
  • Grad se dugo vremena sastojao od dva odvojena dijela - Luke i Kuta, pa je župna crkva, a kasnije i škola, sagrađena između njih da bi se bolje povezali.
  • Otočko središte Vis postaje tek u XV. stoljeću, nakon što je vojska Napuljskog kraljevstva 1483. uništila dotadašnji centar Velo Selo (današnje selo Podselje).
  • Od 1807. do 1815. Vis se nalazio pod upravom Engleza, koji su podigli sustav utvrda oko grada i nazvali ih po svojim vladarima i vojskovođama (Bentinck, George III. i Wellington).
  • Spomenik znamenitoj viškoj bitci iz 1866. godine, u kojoj je habsburška mornarica porazila talijansku, rastavila je i odnijela talijanska vojska nakon okupacije Visa 1918. godine. Spomenik (tzv. " Viški lav ") se danas nalazi u Livornu ispred tamošnje pomorske akademije.
  • U Drugom svjetskom ratu saveznička britanska vojska je područje antičke Isse koristila kao parkiralište[nedostaje izvor] za svoja vozila i pritom uništila znatan dio arheološkog nalazišta.

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

Do 1960-ih postojale su i škole u viškim selima Podselje, Podstražje i Marine Zemlje koje su zatvorene zbog iseljavanja stanovništva.

Kultura[uredi VE | uredi]

  • Limena glazba Vis
  • Muzej s bogatom arheološkom zbirkom iz antičke Isse (unutar tvrđave Gospina batarija)
  • Viško amatersko kazalište "Ranko Marinković"
  • Matica hrvatska ogranak Vis
  • Hrvatska zora, glasilo viškog ogranka Matice hrvatske

Šport[uredi VE | uredi]

U Visu je 1944. godine obnovljen HNK Hajduk Split, nakon što je prestao djelovati 1941. uslijed talijanske okupacije.

  • boćarski klub "Vis"
  • stolnoteniski klub "Issa"
  • nogometni klub "Vis"
  • jedriličarski klub "Vis"
  • jedriličarski klub "Host"
  • paragliding klub "Kaleb"

U Visu se svakog ljeta održavaju nogometni turniri u kojima sudjeluju viške ekipe.

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Flag of Croatia.svg Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.