Marina (općina)

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Marina
Marina (grb).gif
Marina na karti Hrvatska
Marina
Marina
Marina na karti Hrvatske
Koordinate: 43°31′N 16°07′E / 43.51°N 16.11°E / 43.51; 16.11
Županija Splitsko-dalmatinska
Načelnik općine Milivoj Vranješ dipl. oec.
Naselja u sastavu općine Blizna Gornja, Blizna Donja,
Dograde, Gustirna, Marina,
Mitlo, Najevi, Poljica,
Pozorac, Rastovac, Sevid,
Svinca, Vinišće, Vinovac, Vrsine
Površina 108,80 km2
Stanovništvo (2001.) 4.771
Poštanski broj 21 222
Luka
Kula
Marina Agana

Marina je naselje i lučica na unutrašnjem dijelu istoimenog zaljeva, središte istoimene općine, 12 km zapadno od Trogira. Naselje broji 1.089 stanovnika.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Obale zaljeva Marina razvedene su brojnim manjim uvalama s pješčanim i šljunčanim plažama. Na magistralnoj je prometnici (M2, E65).

Unutar lučice manje jahte zaštićene su od svih vjetrova; veće jahte mogu sidriti na kraju zaljeva, l jugoistočno od kapele i južno od brda Plokata.

Općinska naselja[uredi VE | uredi]

U sastavu općine je 15 naselja (stanje 2006), to su: Blizna Donja, Blizna Gornja, Dograde, Gustirna, Marina, Mitlo, Najevi, Poljica, Pozorac, Rastovac, Sevid, Svinca, Vinišće, Vinovac i Vrsine.

Rivijeru Marina čine i Vinišće, Poljica i Sevid.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Popis 2011.[uredi VE | uredi]

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Općina Marina ima 4.595[1] stanovnika. Većina stanovništva su Hrvati s 97,61%[2], a po vjerskom opredjeljenu većinu od 95,56% čine pripadnici katoličke vjere.[3]

Uprava[uredi VE | uredi]

Povijest[uredi VE | uredi]

Na području današnje Marine u starom su vijeku živjeli ilirsko pleme Bulini, stari Grci, zatim Hilini (grčki kolonizatori koji su se asimilirali s Bulinima), potom Rimljani, a početkom 7. stoljeća Hrvati dolaze u ovaj kraj. [4]

Pod imenom Bosiljina spominje se 1070. godine kao dio trogirske komune.[4] Bila je sjedištem Drida, starohrvatske župe.[4] Naselje je planirano u XVI. st. God. 1495. - 1500. Trogirski su biskupi (Franjo Maracel)[4] na otočiću u zaljevu podignuli 1495. četverokutnu kulu (kaštil, biskupska kula)[4] s konzolno istaknutim kruništem i Citadelu[4] (kanal između kopna i kule zasut je u početku XX. st.), a radi obrane tog prostora (ljetnikovac trogirskog biskupa)[4] od osmanskih osvajača. Uz kaštil biskup je dao podignuti crkvu sv. Marine, po kojoj je kraj poslije dobio i ime.[4]

Oko Citadele naknadno je izgrađen bedem.[4] U tom su se međuprostoru naselili okolni stanovnici koji su svoje novo naselje prozvali Marina, a ime se proširilo na cijeli teritorij Bosiljine, pa su supostojala dva imena, službeno Bosiljina i u puku Marina.[4] Ime Bosiljine ne rabi se od prvog svjetskog rata.[4]

1657. se kod Marine odvila bitka s Turcima. [4]

Biskupska je kula popravljena za Kandijskoga rata 1657. i 1717.; rekonstruirana 1971./72. Nakon ukidanja Trogirske biskupije,veći dio prostora općine pripada Šibenskoj biskupiji.

Marinska bratovština Svetoga Sakramenta odigrala je bitnu ulogu u doba hrvatskog preporoda. Organizirano je čuvala hrvatski jezik, običaje, narodni folklor, nošnju i ino narodno kulturno blago.[4]

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

  • Marina Agana - u Marini ima 140 vezova u moru i 100 mjesta na kopnu.

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

Crkva sv. Ivana je gotičko-renesansnih oblika, a u polju nedaleko od sela je gotička crkvica sv. Luke s grbom obitelji Sobota.

3 km od mjesta Marina nalazi se spilja s kapelicom sv. Josipa, povise Marine na brdu Drid nalazi se crkvica Gospe Snježne gdje je po legendi pao snijeg 05.08. U Marini se nalazi još crkva sv. Jakova, sv. Ivana te na ulazu u mjesto sv. Marina.

Na pozorcu je crkva Gospe od Anđela, u Poljicima crkvica sv. Luke, na Vrsinama crkva sv. Josipa, u Svincima crkva sv. Jure, u Viniscu crkva Srca Isusovog, u Dogradama kapelica sv. Ante, u Bliznoj Crkva sv. Mihovila. Isto tako treba napomenuti da se na vrhu brda Bilo iznad Marine nalaze ostaci bunkera i skloništa iz drugug svjetskog rata, koje je koristila njemačka vojska.

Špilja sv. Jakova (Grota Sv. Jakova), naseljena u pretpovijesno doba, poslije svetište.[4]

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

Osmogodišnja osnovna škola koja je dobila ime po poznatom kiparu Ivan Duknoviću, rodom iz Vinišća. Škola je suvremeno opremljena, a rekonstrukcija škole završena je u studenom 2005 godine. Škola danas broji oko 400 učenika, uz područne četverogodišnje škole u Vrsinama, Gustirni i Vinišću te osmogodišnja škola u Bliznoj.

Kultura[uredi VE | uredi]

Klapa Drid

Klapa Srebrena Marina

KUU Andrija Matijaš - PAUK

Šport[uredi VE | uredi]

Športaši i rekreativci mogu se posvetiti jedrenju, ronjenju, ribarenju, iznajmiti brodicu ili jahtu.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. [1] Popis stanovništva po gradovima/općinama 2011.
  2. [2] Popis stanovništva prema narodnosti po gradovima/općinama 2011.
  3. [3] Popis stanovništva prema vjeri po gradovima/općinama 2011.
  4. 4,00 4,01 4,02 4,03 4,04 4,05 4,06 4,07 4,08 4,09 4,10 4,11 4,12 4,13 Povijest Marine, marina.hr

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Marina (općina)


P parthenon.svg Nedovršeni članak Marina (općina) koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.