Zagvozd
| Zagvozd | |
|---|---|
 grb | |
 | |
| Država |  Hrvatska |
| Županija |  Splitsko-dalmatinska |
| Načelnik | Miroslav Gaće (HDZ) |
| Naselja | Biokovsko Selo, Krstatice, Rastovac, Rašćane Gornje, Zagvozd, Župa, Župa Srednja |
| Površina[1] | 138,8 km2 |
| Površina središta | 45,1 km2 |
| Koordinate | 43°23′49″N 17°03′22″E / 43.397°N 17.056°E |
Stanovništvo[2] (2021.) | |
| Ukupno | 957 |
| – gustoća | 7 st./km2 |
| Urbano | 640 |
| – gustoća | 21 st./km2 |
| Poštanski broj | 21270 |
  Zagvozd Zagvozd na zemljovidu Hrvatske | |
Zagvozd je općina u Hrvatskoj, u Imotskoj krajini, Splitsko-dalmatinska županija.
Općinska naselja[uredi | uredi kôd]
Sedam naselja pripada općini Zagvozd (stanje 2006.), to su: Biokovsko Selo, Krstatice, Rastovac, Rašćane Gornje, Zagvozd, Župa i Župa Srednja.
Zemljopis[uredi | uredi kôd]
Nalazi se iza Biokova, u gorskom dijelu Zagore. Kroz njega vodi stara Napoleonova cesta, građena 1804. do 1809. godine dok je Dalmacijom upravljao providur Danese, a vojni zapovjednik bio maršal Marmont.
Zagvozd je smješten između Biokova i više brda sa sjeverne strane mjesta - Orljače (909 m n/m), Velikog Drežnja (775 m), Golog Brda (636 m) i Lukove glave (742 m). Prostire se u pravcu sjeverozapad-jugoistok u dužini od 10 km, a od sjeveroistoka do granice na planini Biokovo u širini 8 km. Najveći dio njegove površine je planinski. Obradivog tla je svega 413 ha, pašnjaci zauzimaju 4252 ha, na šume otpada 1512 ha, dok je neplodnih površina 25 ha. Naselje Zagvozd graniči s Krstaticama, Župom, Velikim Brdom, Bastom, Grabovcem, Medovdocem, dok su granice općine nešto drugačije. Općina graniči s Grabovcem, Medovdocem, Slivnom, Rašćanima, Velikim Brdom i Bastom.
Uže područje Zagvozda omeđuje Sridnja gora na zapadu, planina Biokovo na jugu, s istoka prijevoj Turija, a sa sjevera Golo brdo, visoravan Škobaljuše i brdo Orljača.[3]
Obrazovanje[uredi | uredi kôd]
Zagvoškoj je školi gravitiralo 38 sela i pohađalo ju je i po 350 učenika. 1969. u Zagvozdu izgrađena je nova školska zgrada sa športskom dvoranom. Zagvoška je škola bila onda jedna od najljepših i najopremljenijih škola u Hrvatskoj.[4]
Kultura[uredi | uredi kôd]
- Kazališni festival "Glumci u Zagvozdu"
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
Popis 2011.[uredi | uredi kôd]
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Općina Zagvozd ima 1.188[5] stanovnika. Većina stanovništva su Hrvati s 99,49%,[6] a po vjerskom opredjeljenu većinu od 99,33% čine pripadnici katoličke vjere.[7]
Popis 2001.[uredi | uredi kôd]
Prema popisu iz 2001. godine, Zagvozd ima 1642 stanovnika.
| broj stanovnika | 2522 | 2929 | 3176 | 3779 | 4461 | 5051 | 4758 | 4993 | 4760 | 5032 | 4656 | 4547 | 3288 | 2295 | 1642 | 1188 | 957 |
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
| broj stanovnika | 1105 | 1545 | 1425 | 1692 | 1935 | 2252 | 2495 | 2663 | 2058 | 1844 | 1827 | 1866 | 1654 | 1181 | 965 | 767 | 640 |
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Uprava[uredi | uredi kôd]
Načelnik općine je Miroslav Gaće iz redova Hrvatske demokratske zajednice. Općinsko poglavarstvo ima pet, a općinsko vijeće jedanaest članova.[8]
Poznate osobe[uredi | uredi kôd]
- Joško Čagalj (Jole), hrv. pjevač
- Petar Kaer, hrv. prosvjetar, umjetnik, znanstvenik, arheolog, rimokatolički svećenik, skupljač i zapisivatelj narodnog blaga
- Ivo Mlikota, hrv. prosvjetar, kulturni djelatnik i umjetnik
- Mate Maksim Mlikota, hrv. naivni slikar
- Vedran Mlikota, hrv. glumac
- dr. Dragan Mucić, hrvatski pjesnik i teatrolog
- Danijel Prodan, hrvatski pjesnik
- Julija Stapić-Katić, hrv. slikarica i pjesnikinja
- Ivica Šušić, hrvatski pjesnik
- Nediljko Šuvar, hrv. akademski slikar
- Stipe Šuvar, hrv. političar i visoki dužnosnik
- Joško Tomičić, hrv. pjevač, tragično preminuo u prometnoj nesreći
- Nikola Tomičić, hrv. malonogometni reprezentativac
Počasni mještani[uredi | uredi kôd]
Ivica Percl, Darko Ćurdo, Žarko Potočnjak, Zlatko Vitez, Duško Ljuština, Franjo Kuhar, Goran Navojec, Danko Ljuština, Branko Grgić, Ante Žaja, Branimir Gudelj Velaga, Ljubomir Gudelj Velaga, Anja Šovagović Despot.[9]
Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]
- Stećak "Vukov greb" koji stoji na ulazu u Zagvozd a koji je bio izlagan u svjetskim muzejima te Zaranač-ploča.
- Crkva Svih Svetih, zaštićeno kulturno dobro
- Crkva Velike Gospe, zaštićeno kulturno dobro
Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]
U Zagvozdu su nekad postojala poduzeća Poljoprivredna zadruga Biokovska kosa, Tvornica trikotaže Biokovka i GRO Novogradnja.
Šport[uredi | uredi kôd]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
- ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
- ↑ Glumci u Zagvozdu Arhivirana inačica izvorne stranice od 28. listopada 2019. (Wayback Machine) O arheološkim spomenicima u Zagvozdu (pristupljeno 6. srpnja 2019.)
- ↑ Glumci u Zagvozdu Arhivirana inačica izvorne stranice od 28. listopada 2019. (Wayback Machine) Zagvoški učitelji i prosvjetitelji (pristupljeno 6. srpnja 2019.)
- ↑ [1] Popis stanovništva po gradovima/općinama 2011.
- ↑ [2] Popis stanovništva prema narodnosti po gradovima/općinama 2011.
- ↑ [3] Popis stanovništva prema vjeri po gradovima/općinama 2011.
- ↑ Općina Zagvozd - upravna tijela. Inačica izvorne stranice arhivirana 11. svibnja 2009. Pristupljeno 15. ožujka 2009. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ Glumci u Zagvozdu Arhivirana inačica izvorne stranice od 28. listopada 2019. (Wayback Machine) Počasni mještani (pristupljeno 6. srpnja 2019.)
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- Službena stranica općine (hrv.)
- Zagvoški internetski portal Arhivirana inačica izvorne stranice od 12. listopada 2011. (Wayback Machine) (hrv.)
- HPD Sv. Jure Zagvozd (hrv.)
| |||||