Zadvarje

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Zadvarje
Coats of arms of None.svg
Zadvarje na karti Hrvatska
Zadvarje
Zadvarje
Zadvarje na karti Hrvatske
Koordinate: 43°25′48″N 16°53′20″E / 43.43°N 16.889°E / 43.43; 16.889
Županija Splitsko-dalmatinska
Načelnik općine Branko Krnić (HDZ)
Naselja u sastavu općine Zadvarje
Zaseoci: Dubci, Kraljevac [1], Krnići, Krželji, Pejkovići, Potpoletnica, Santrići
Površina 13,40 km2
Stanovništvo (2011.) 289
Poštanski broj 21255
Zadvarje 01.jpg
Državna cesta D39 u Zadvarju

Zadvarje je općina u Hrvatskoj, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Općinska naselja[uredi VE | uredi]

Zadvarje je jedino naselje općine (po stanju iz 2006. godine).

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Općina Zadvarje položajno i funkcijski zauzima obalno i priobalno područje srednje Dalmacije, kao i područje neposrednog zaleđa.

Smještena je između područja grada Omiša, općine Brela i općine Šestanovac na kopnu, a na moru je razgraničena s bračkom općinom Selca.

Obalni dio općine u dužini od oko 4 km se nalazi u uvali Vrulja, čije se obale visoko i strmo izdižu iznad površine mora prema prijevoju Dubci (280 m n/v), koji je jedino mjesto povezivanja obalnog i zaobalnog prostora općine.

Područje općine obuhvaća 8 međusobno povezanih zaselaka: Dubci, Potpoletnica, Krnići, Krželji, Popovići, Santrići, Pejkovići i Zadvarje, i u kojima danas živi tristotinjak stanovnika.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Popis 2011.[uredi VE | uredi]

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Općina Zadvarje ima 289[2] stanovnika. Većina stanovništva su Hrvati s 99,31%[3], a po vjerskom opredjeljenu većinu od 96,19% čine pripadnici katoličke vjere.[4]

U 1991. povećano za dio područja naselja Katuni, općina Šestanovac, u kojem je i sadržan dio podataka od 1857. do 1971. U 1869. podaci su sadržani u naselju Žeževica, općina Šestanovac, kao i dio podataka u 1890.

Većinsko stanovništvo ove općine su Hrvati (97%).

Kretanje broja stanovnika 1857.-2001.[5]

Povijest[uredi VE | uredi]

Zadvarje (tada Duare) je tijekom 17. stoljeća bilo poprište više sukoba između Turaka i Mlečana (uz potporu domaćeg stanovništva).[6]

Uprava[uredi VE | uredi]

Općina Zadvarje postoji od 1997. godine, kada se izdvojila iz sastava općine Šestanovac. Načelnik općine je od 2004. godine Branko Krnić, iz redova Hrvatske demokratske zajednice.[7]

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

U ne tako davnoj prošlosti, polje Vrban je bilo glavno gospodarsko središte, gdje su stanovnici Zadvarja uzgajali vinovu lozu, krumpir, blitvu i ostale kulture ovog podneblja. Polje se i danas obrađuje, ali njegovo zlatno doba je prošlo s dolaskom dućana i brzih cesta.

Samo naselje Zadvarje se nalazi oko 500 m od autoceste A1. Kroz njega vodi glavna magistrala od unutrašnjosti prema moru. Ima poštu, tvornicu, benzinsku postaju, prodavaonice, ugostiteljske objekte (kafiće i konobe), starački dom te vatrogasni dom. Dobrovoljno vatrogasno društvo broji oko 20 članova.

Trenutno je u izgradnji i Industrijska zona Zadvarje, potaknuta blizinom autoceste i prolaskom prema moru brojnih turista u turističkoj sezoni.[8]

Zadvarje je poznato po stočnom sajmu koji se održava svakog utorka, a 24. i 25. kolovoza se slavi zaštitnik Zadvarja, Sveti Bartul. To slavlje je popraćeno velikim sajmom i dvodnevnom feštom. Također je veliki sajam 12. i 13. lipnja, uoči i na blagdan Svetog Ante.

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

  • Mladen Bajić - državni odvjetnik, podrijetlom iz zaseoka Potpoletnica
  • Tedi Spalato - glazbenik, pravim imenom Tadija Bajić, podrijetlom iz Potpoletnice
  • dr. Ante Čizmić - neuropsihijatar
  • Lovre Pejković - bivši pomoćnik ministra obnove i razvitka te Predstojnik vladinog ureda za prognanike i izbjeglice
  • Ivo Pervan - fotograf
  • Branko Kovačević - slikar
  • Frane Krnić - hrv. diplomat

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

U Zadvarju se nalazi Hidroelektrana Kraljevac, izgrađena 1912. godine, čime je Zadvarje dobilo struju prije Splita.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. "Sve do iza rata Makarska je struju dobivala iz agregata na peškariji", Makarska kronika, 29. srpnja 2008.
  2. [1] Popis stanovništva po gradovima/općinama 2011.
  3. [2] Popis stanovništva prema narodnosti po gradovima/općinama 2011.
  4. [3] Popis stanovništva prema vjeri po gradovima/općinama 2011.
  5. Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr
  6. Grga Novak - Povijest Dalmacije
  7. "Branko Krnić novi načelnik", Slobodna Dalmacija, 4. veljače 2004.
  8. "Poslovne i turističke zone bit će jamac uspjeha grada na kamenu", Vjesnik, 30. srpnja 2008.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]