Trg maršala Tita (Zagreb)

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Pogled iz zraka na Trg maršala Tita i Mažuranićev trg.

Trg maršala Tita je jedan od najvećih i po nekima najljepši zagrebački trg.

Centalnim dijelom trga dominira zgrada Hrvatskog narodnog kazališta, a uokolo su smještene jedne od najljepših i najvećih javnih zgrada historicističke arhitekture 19 st. u Zagrebu.

Povijest trga[uredi VE | uredi]

Današnji Trg maršala Tita, svoj današnji izgled dobio je u vremenu od 1855. ( kad je započeta gradnja tadašnje bolnice na južnim livadama i pasištima ondašnjeg grada) do 1964.( kada je podignuta zgrada Željpoha). Današni trg je prvi u nizu od triju trgova zapadnoga kraka tzv. Lenucijeve potkove (nazvane tako prema zagrebačkom gradskom inženjeru Milanu Lenuciju, 1849.-1924.) koji je u doba historicizma, posljednjih desetljeća 19. st., urbanistički uokvirio središnji dio Zagreba lancem trgova, kojemu - istočnu stranicu čine današnji Tomislavov, Strossmayerov i Zrinski trg, a Marulićev, Mažuranićev i Trg maršala Tita - zapadnu stranicu. Spojnica obaju krakova potkove je Botanički vrt.

Trg maršala Tita, pogled prema jugo-zapadu pokraj HNK prema Muzeju za umjetnost i obrt.
  • 1855. - 1856. Na sjevernoj je strani podignuta je prva zgrada na budućem trgu, za potrebe bolnice Milosrdnih sestara, (od 1868. do 1882. u njoj se nalazila tvornica duhana), od 1882. preuzima je zagrebačko Sveučilište, a danas je u njoj smješten Rektorat i Pravni fakultet. Arhitekt je bio Ludwig von Zettl.
  • 1864. u netom podignutoj zgradi bolnice (koja to nikad nije ni bila), održana je Prva dalmatinsko-hrvatska-slavonska gospodarska izložba.
  • 1874. na istočnoj strani podignuta je zgrada koja je danas sjedište izdavačkoga poduzeća Školska knjiga, prema projektu Janka Jambrišaka (ova građevina doživjela je brojne preinake).
  • 1876. - 1878. na istočnoj strani podignuta je dvokatna zgrada Hrvatskoga gospodarskog društva (danas dio Pravnoga fakulteta) prema nacrtima arhitekta Franje Kleina. (Godine 1922. nadograđen joj je treći kat).
  • 1884. Trg je omeđen i sa juga, dovršen je dom gimnastičkog društva Hrvatski sokol i pjevačkog društva Kolo. Zgrada je podignuta prema revidiranom projektu arhitekta Matije Antolca. Zapadno je krilo dogradeno tijekom podizanja Hrvatskoga narodnog kazališta (Fellner i Helmer) i služilo je prvobitno kao spremište kulisa (danas u njemu nalazi dvorana za baletne pokuse, majstorske radionice, prostorije za grijanje i klimatizaciju kazališne zgrade). To je krilo od 1969. prostranim podzemnim hodnikom povezano s glavnom zgradom. U lijevom krilu zgrade smještena je Akademija dramske umjetnosti.
  • 1888. podignut je još jedan reprezentativan objekt zgrada Obrtne škole i Muzeja za umjetnost i obrt na zapadnoj strani budućeg trga, po projektu Hermanna Bolléa.
  • 1889. Trg se zatvara sa istočne strane, podignut je Učiteljski dom, arhitekta Lea Hönigsberga. Njezini su prvi stanari: Učiteljska zadruga, Hrvatski pedagogijsko-književni zbor i središnji odbor Saveza hrvatskih učiteljskih društava
  • 1891. na prostoru novog Sajmišnog trga održana je velika Jubilarna gospodarsko-šumarska izložba.
  • 1891. na sjevernozapadnom uglu trga podignuta je ugaona dvokatnica, prema projektu Kuna Waidmanna, (u njoj je danas smješten Leksikografski zavod Miroslav Krleža).
  • 1895. svečano je otvorena nova zgrada Hrvatskoga narodnog kazališta u nazočnosti cara Franje Josipa.
  • 1899. podignuta je ugaona dvokatnica na istočnoj strani trga (prema tadašnjoj Marovskoj ulici) prema projektu Martina Pilara (suradnici; Julijo Mally i Dragutin Bauda), 1922. prvotna dvokatnica nadograđena je trećim katom i mansardom po nacrtima Otona Goldscheidera. Danas je u njoj poznata zagrebačka Kazališna kavana.
  • 1903. na jugozapadnoj strani podignuta je secesijska građevina poznata kao zgrada SKF, prema projektima Lea Honigsberga i Julija Deutscha, uz suradnju Vjekoslava Bastla.
  • 1905. postavljen Zdenac života ispred zgrade HNK, prema nacrtu Ivana Meštrovića.
  • 1908. postavljen je spomenik sv. Jurju (rad Antona Dominika Fernkorna, iz 1853.) pred palačom Trgovačko-obrtničke komore, danas je taj kip premješten pred zgradu SKF.
  • 1911.-1912. preuređenje sjevernog dijela trga prema projektu Ignjata Fischera, postavljen je Zdenac života, a obelisci – kandelabri oko zgrade kazališta preseljeni su na Mirogoj.
  • 1913. istočno od zgrade Kola, podignuta je kuća Frank, koju je u stilu renesansne palače projektirao Viktor Kovačić.
  • 1964. na zapadnoj, praznoj strani podignuta je poslovna zgrada Željpoha (kasnije Ferimport) od 1961. do 1964., prema projektu arhitekta Stanka Fabrisa.
Kip sv. Jurja na Trgu maršala Tita.

Povijest imena trga[uredi VE | uredi]

  • Sajmišni trg (1878. - 1888.)[1]


Inicijativa "Krug za trg"[uredi VE | uredi]

'Krug za trg' je građanska inicijativa za Hrvatsku bez totalitarističke simbolike koja traži promjenu naziva Trga u Kazališni trg. Ovu inicijativu podržavaju brojni uglednici iz hrvatskog društva, kao i velik dio hrvatskog stanovništva, no gradske vlasti godinama uporno odbijaju zahtjev za promjenom imena navedenog trga. Inicijativa navodi kako je nedostojno trg nazvati imenom J. B. Tita koji je odgovoran za više stotina masovnih grobnica diljem Hrvatske i susjednih zemalja.[3] Posebice se dovodi u pitanje moralnost i ljudskost nazivanjem trga imenom J. B. Tita kada imamo u vidu brojne zvjerske zločine koje su počinile partizanske jedinice pod nazivom "Lajbek milicionari" na području Grada Zagreba (Gračani, Podsljeme,...) nakon završetka Drugog svjetskog rata, a u kojima je masakrirano više od 15 000 Zagrepčana.[4]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Zlatko Domljan: O trgovima i kipovima, VJESNIK, Ponedjeljak, 21. travnja 2008
  2. Ranka Franz-Štern: Ispravljanje pogreški iz teksta o Trgu maršala Tita, VJESNIK, Četvrtak, 8. lipnja 2000
  3. Krug za trg
  4. "Lajbek milicionari"

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Trg maršala Tita (Zagreb)

Koordinate: 45°48′35″N 15°58′11″E / 45.809627736072°N 15.9695935249329°E / 45.809627736072; 15.9695935249329